17.3.2023.

Zbog velikog broja raseljenih osoba Turska je iskazala potrebu za smještajnim kapacitetima te zatražila pomoć, na što se Hrvatska odazvala

Na 201. sjednici Vlade RH, donijeta je odluka o upućivanju materijalne pomoći Republici Turskoj.

Također, Vlada RH prihvatila je nacrt konačnog prijedloga Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u području javne sigurnosti  koji će biti upućen u saborsku proceduru kao i prijedlog odluke o davanju suglasnosti za otkazivanje Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u borbi protiv kriminala.

Donijet je i Zaključak o davanju prethodne suglasnosti predstavniku Vlade Republike Hrvatske za prihvaćanje amandmana drugih predlagatelja na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.

Upućivanje materijalne pomoći Republici Turskoj

Nakon već pružene pomoći Turskoj (hrvatski tim od 41 pripadnika modula srednje kategorije za urbano traganje i spašavanje iz ruševina Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite i sedam potražnih pasa, konvoj pomoći u vidu opreme za zbrinjavanje, prehrane i medicinske opreme te novčane pomoći u iznosu od 200.000,00 eura koju je Vlada RH, u suradnji s Hrvatskim Caritasom i Hrvatskim Crvenim križem, uputila Siriji), Republika Hrvatska pružit će dodatnu pomoć slanjem 40 stambenih kontejnera, 60 kreveta i 120 madraca koje će osigurati Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Hrvatski Caritas, a čiji prijevoz će organizirati Ravnateljstvo civilne zaštite.

„Zbog velikog broja raseljenih osoba (a procijenjena brojka je da je preko 800 000 stanovništva interno raseljeno), Turska je iskazala potrebu za smještajnim kapacitetima te zatražila pomoć preko Mehanizma Unije za civilnu zaštitu Europske komisije na što se Hrvatska odazvala. Ujedno je to i uzvratna prijateljska gesta, zbog pružene pomoći Turske Hrvatskoj nakon potresa u našoj zemlji (200 kontejnera).“ – rekao je potpredsjednik Božinović.

Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u području javne sigurnost

Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u području javne sigurnosti i odluka o davanju suglasnosti za otkazivanje Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u borbi protiv kriminala

Sporazum koji su u rujnu 2019. potpisali potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović i izraelski ministar javne sigurnosti Države Izraela Gilad Erdan odgovor je na potrebu dodatnog ojačavanja suradnje dviju država obzirom na pojavu novih kaznenih djela te porasta broja i kompleksnosti postojećih vrsta kaznenih djela.

„Sporazum uređuje pitanja nadležnih tijela, dodatnih područja i oblika suradnje u borbi protiv kriminala i osiguranja javne sigurnosti, kibernetičkog kriminala, zaštite svjedoka, razmjene informacija i prijenosa osobnih podataka, postupanja po zahtjevu, kao i uspostavljanje radne skupine, troškova, jezika u postupku, te odnosa prema nacionalnom pravu i međunarodnim obvezama.“ – pojasnio je ministar Božinović i predložio upućivanje u saborsku proceduru što je i prihvaćeno.

Kako bi se spriječila kolizija Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u borbi protiv kriminala iz 2009. godine i ovog Sporazuma, a koji uređuju ista ili slična područja suradnje, donijeta je i odluka o suglasnosti da se pokrene postupak otkazivanja navedenog Ugovora.

Amandman na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti

Prihvaćen je prijedlog potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova dr. sc. Davora Božinovića da se donese Zaključak kojim se daje prethodna suglasnost predstavniku Vlade Republike Hrvatske za prihvaćanje amandmana Darka Klasića, zastupnika u Hrvatskom saboru na članak 19. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.

Amandmanom se predlaže da se rok od šest mjeseci za stjecanje prava na rad tražitelja međunarodne zaštite skrati na tri mjeseca, a u cilju ranijeg uključivanja tražitelja međunarodne zaštite na tržište rada.