Na lokaciji Centra za zbrinjavanje RAO u osnivanju (bivši VSK Čerkezovac) kod Dvora završena je druga faza razminiranja od strane djelatnika tvrtke Titan, javljaju iz Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.
Usluga razminiranja obuhvaćala je radove na dijelu minski sumnjivog područja površine 37.775 četvornih metara, podijeljenih u 10 cjelina. Poslovi razminiranja obavljeni su ručnom detekcijom mina i strojevima za uklanjanje vegetacije. Provedeno je razminiranje dijela makadamske ceste, pojasa uz cestu i potrebnih koridora koji će omogućiti sigurno provođenje geoloških, hidroloških, geomorfoloških, ekoloških, seizmoloških i niza ostalih istražnih radova za potrebe izrade projektne dokumentacije, sigurnosnih studija i studije utjecaja na okoliš.
Povjerenstvo za završnu kontrolu kvalitete zajedno s voditeljem radilišta i nadzornikom za kontrolu kvalitete provjerilo je obilježenost granica radilišta te dalo konačnu potvrdu o sigurnosti razminiranog dijela na lokaciji. Druga faza razminiranja nastavak je prve faze koja je provedena u rujnu 2021. godine, tijekom koje je razminirano 71.169 četvornih metara površine.
Godišnji izvještaj mjerenja radioaktivnosti
Nakon godinu dana uzorkovanja i mjerenja na terenu, pripreme i analiza u laboratorijima, Zajednica izvršitelja (Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada – IMI, Institut Ruđer Bošković i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) pripremila je Godišnji završni izvještaj mjerenja radioaktivnosti za definiranje nultog stanja na području lokacije Centra i općine Dvor.
Uzimanje uzoraka i mjerenje radioaktivnosti provedeno je kako bi se dobio cjeloviti pregled nultog stanja radioaktivnosti na širem području općine te okolici lokacije Čerkezovac i procijenio doprinos efektivnoj dozi od izlaganja prirodnim i umjetnim radionuklidima u okolišu za referentnog stanovnika područja.
Provedena mjerenja koncentracija aktivnosti radionuklida obuhvatila su sve radionuklide od interesa. U svim analiziranim uzorcima detektirani su isključivo prirodni radionuklidi, dok su radioaktivni izvori nastali ljudskim djelovanjem bili ispod granice detekcije. Utvrđene vrijednosti u svim uzorcima ne odskaču od vrijednosti koje su detektirane u istim ili sličnim tipovima uzoraka tijekom redovitog praćenja stanja radioaktivnosti okoliša Republike Hrvatske, te praćenja stanja radioaktivnosti u rijekama (primjer Sava i Dunav). Sve izmjerene vrijednosti brzine doze u okolišu značajno su ispod granica propisanih Pravilnikom o granicama ozračenja, preporučenom doznom ograničenju i procjenjivanju osobnog ozračenja, Direktivom vijeća 2013/59/EURATOM i Uredbom komisije (EU) 1158/2020.
Procjena doprinosa efektivnoj dozi za referentnog stanovnika rađena je sukladno međunarodnim standardima i preporukama. Za pripadnike referentne skupine stanovništva uzeti su ljudi koji žive na području općine Dvor dulje vremensko razdoblje. Promatrane su dvije skupine: reprezentativna odrasla osoba, starija od 17 godina i djeca od 7 do 12 godina. U obzir nisu uzete osobe koje privremeno borave i/ili rade na području općine Dvor. Kao ulazni podaci za procjenu doprinosa efektivnoj dozi korištene su isključivo izmjerene vrijednosti koncentracija aktivnosti radionuklida u uzorcima tla, zraka, vode za piće, prehrambenim proizvodima (prikupljeni s lokalnih OPG-ova), šumskim proizvodima, mesu divljači. Procijenjeni prosječni doprinosi godišnjoj efektivnoj dozi kreću se do 0,817 mSv za djecu, te do 0,464 mSv za odraslu osobu. U izračun nisu uzete komponente izlaganja stanovnika u zatvorenim prostorima, koje je značajno veće od komponente na otvorenim prostorima (zbog utjecaja radona), kao ni kozmičko izlaganje. Izmjereni godišnji doprinosi efektivnoj dozi na razini su prosjeka za sjeverozapadnu Hrvatsku.
Iz provedenih istraživanja i analize rezultata zaključeno je kako dominantni rizici izraženi efektivnom dozom stanovnika nisu blisko vezani uz okoliš i prirodno prisustvo radionuklida u okolišu.
Kako se projektiraju skladišta za nisko i srednje radioaktivni otpad?
Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada uključuje niz aktivnosti od nastanka do konačnog odlaganja otpada, pri čemu je važna faza sigurno skladištenje prije odlaganja.
Nisko i srednje radioaktivni otpad (NSRAO) skladišti se u čvrstim površinskim ili pripovršinskim skladištima. NSRAO se u početku sakuplja i privremeno skladišti na mjestu nastanka (interna skladišta ili spremišta). Kako bi se postigla visoka sigurnost, RAO se provjerava, mjeri se njegova aktivnost, a po potrebi se obrađuje i kondicionira u cilju stabilizacije i smanjenja volumena otpada.
Dizajn skladišta RAO mora dopuštati slaganje, sortiranje, mjerenje i vizualni pregled spremnika s otpadom. Za izolaciju RAO-a u skladištu od ljudi i okoliša, koristi se sustav od više barijera pri čemu svaka od barijera ima posebnu i jasno definiranu ulogu. U skladištima se obično koriste tri temeljne barijere: čelični spremnici, betonski spremnici (natpaketi) i građevina. U površinskim skladištima, kakvo se planira i na Čerkezovcu stiže kondicionirani nisko i srednje radioaktivni otpad pakiran u čeličnim bačvama, zabetoniranim u betonske spremnike, koji se slažu u armiranobetonsku građevinu skladišta.
Skladišta RAO-a tijekom svog pogona mogu prihvaćati novi otpad, koji je pod stalnim nadzorom, a moguće su intervencije dodatne obrade i pakiranja. Nakon definiranog vremena i kada se ispune potrebni uvjeti, betonski spremnici s NSRAO-om se iz skladišta transportiraju u odlagalište (najčešće površinsko ili pripovršinsko), gdje ostaje trajno. Za razliku od nisko i srednje radioaktivnog otpada, visoko radioaktivni otpad se nakon skladištenja odlaže se u duboka geološka odlagališta.