Vijeće sigurnosti
Fotografija UN-a/Manuel Elías
Novi svjetski plan reforme sigurnosnog sektora može postići još daljnji napredak razvojem prve globalne studije o ženama u obrani, skraćivanjem razdoblja izvješćivanja i poticanjem potpore država članica, rekao je u četvrtak najviši dužnosnik UN-ovih institucija za vladavinu prava i sigurnost.
"Naš posao nije završen", rekao je Aleksander Zouev, pomoćnik glavnog tajnika u Odjelu za mirovne operacije, rekao je Vijeću sigurnosti UN-a.
Podnoseći članovima izvješće o napretku, naveo je uspjehe ostvarene u provedbi hrabre vizije glavnog tajnika UN-a za reformu sigurnosnog sektora navedene u njegovom inauguralnom izvješću o tom pitanju, objavljenom 2022. godine.
Novi plan i dodatni kapacitet
U skladu s Action for Peace Plus i Our Common Agenda, Zouev je rekao da uspjesi uključuju uspostavljanje prvog akcijskog plana za cijeli sustav za provedbu preporuka šefa UN-a i daljnje jačanje strateških partnerstava. Međuagencijska Radna skupina za reformu sigurnosnog sektora također je uspostavila operaciju stalnih kapaciteta u Brindisiju u Italiji, poznatu pod akronimom (SSuRGe).
“U vrlo kratkom vremenu, ovaj spretan tim postao je neophodan za fleksibilnu, pravovremenu, visokokvalitetnu potporu mirovnim operacijama, timovima u zemlji i nacionalnim institucijama, osobito u kontekstu krize i smanjenja misije”, rekao je.
U DR Kongu, na primjer, stručnjaci SSuRGe pomogli su misiji UN-a (MONUSCO) da mobilizira resurse i kapacitete za tranziciju i olakšali konzultacije sa Svjetskom bankom o potrebi revizije javnih rashoda sigurnosnog sektora.
Izazovi i dalje postoje
Postignuća su svakako vrijedna slavljenja, rekao je, ali i dalje postoje izazovi u provedbi dalekosežne rezolucije Vijeća 2553, koja je usvojena 2021. i kojom se od glavnog tajnika traži da jednom u desetljeću podnese izvješće o reformi sigurnosnog sektora.
Glavne prepreke uključuju situacije u kojima nedostaje uključivo nacionalno vlasništvo i vodstvo u reformi sigurnosnog sektora.
“Bez potpore na najvišoj razini, UN-u nedostaje sam temelj za svoju potporu i za održivi mir šire”, rekao je. Ostali problemi uključuju prepreke sudjelovanju žena, nevoljkost da se reformski napori integriraju u rane faze posredovanja i mirovnih procesa te financiranje takvih napora.
“Prečesto se kritični napredak u reformama ne može financijski održati nakon povlačenja mirovnih operacija, čime se riskira povratak sukoba”, rekao je.
“Rješavanje ovih izazova zahtijeva snažno vodstvo UN-a i predvidljive mandate Vijeća sigurnosti za naše mirovne operacije za pomoć sigurnosnim institucijama u izgradnji demokratski upravljanih, odgovornih, uključivih i usluga usmjerenih na ljude”, rekao je.
Potrebno više strateških intervencija
To će zahtijevati, između ostalog, više strateških i učinkovitijih intervencija i davanje prioriteta reformskim odredbama u mirovnim procesima.
Vijeće sigurnosti moglo bi sustavnije integrirati ključna načela rezolucije 2553 u svoje upute: nacionalno vlasništvo, primat političkih rješenja i potrebu za pristupima usmjerenim na upravljanje i rodno osjetljivim pristupima u svim fazama reforme sigurnosnog sektora, rekao je.
Također je ponovio prijedlog šefa UN-a Antónia Guterresa da se izradi prvo globalno izvješće o ženama u obrani.
Osim toga, fiksni ciklus tematskih izvješća glavnog tajnika, na primjer svakih pet godina, ojačao bi razmatranje teme od strane Vijeća i kolektivnu potporu nacionalnim naporima, rekao je.
"Svaki aspekt jačanja angažmana UN-a na reformi sigurnosnog sektora nastavit će se oslanjati na zajednički rad svih nas", rekao je.