Međunarodni dan mladih obilježava se svake godine 12. kolovoza, a 2022. godina proglašena je i Europskom godinom mladih, što stvara priliku da istaknemo njihov doprinos i važnu društvenu ulogu i to u vremenima u kojim je niz vanjskih okolnosti nepovoljno utjecao direktno na mlade ostavljajući za sobom brojne negativne i zdravstvene i psihološke posljedice.
Uz sve navedeno i u svim uvjetima doprinos mladih Hrvatskog Crvenog križa od neupitne je važnosti za rast i razvoj Crvenog križa, ali i za realizaciju kako svakodobnih djelatnosti i usluga tako i aktivnosti uslijed odgovora na krizne situacije.
Ova godina od osobitog je značaja upravo za mlade Hrvatskog Crvenog križa jer naši mladi broje ravno 100 godina, od davne 1922. godine koja se smatra godinom osnutka Podmlatka Crvenog križa.
Sudbina Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca još od svojega početka povezana je s mladim ljudima. U “Sjećanju na Solferino” utemeljitelj Pokreta Henry Dunant ostavio nam je svjedočenje o sudjelovanju djece i mladih u pružanju pomoći ranjenima, koje je i sam uključio u svoja nastojanja. S ciljem razvoja rada s mladima, Liga društava Crvenog križa (današnja Međunarodna federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca) u tadašnju Jugoslaviju poslala je predstavnicu američkog podmlatka Crvenog križa koja je Glavnom odboru Jugoslavenskog Crvenog križa u prosincu 1921. godine predstavila aktivnosti podmlatka. Na sjednici Glavnog odbora održanoj 28. siječnja 1922. godine usvojena su Pravila podmlatka Crvenog križa što se smatra i datumom osnutka podmlatka Crvenog križa.
Rad podmlatka u tom razdoblju obuhvaćao je: stjecanje higijenskih navika, poticanje i razvijanje humanih i socijalnih osjećaja kod školske djece te socijalne i zdravstvene aktivnosti. Za učenice viših razreda srednjih i stručnih škola održavali su se tečajevi za buduće majke. U srednjim školama održavali su se i tečajevi za njegu bolesnika i tečajevi prve pomoći. Za učiteljice su se održavali tečajevi iz kućne i školske higijene, tečajevi za vođenje i uređenje školskih kuhinja te tečajevi za organiziranje ljetovanja i zimovanja. Školske kuhinje također su jedna od značajnih djelatnosti u tom razdoblju. U početku su školske kuhinje osnivane u manje razvijenim krajevima i u krajevima pogođenima elementarnim nepogodama, a kasnije i u drugim školama. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata članovi podmlatka Crvenog križa sudjelovali su u već spomenutim aktivnostima te ih nastavili razvijati i širiti.
U novije vrijeme, nakon što su 1994. godine prikupljeni podaci o postojećim organizacijama mladih, početkom 1995. godine izrađen je okvirni program rada mladeži Hrvatskog Crvenog križa kojeg je prihvatilo Ministarstvo prosvjete i športa koje je svim osnovnim i srednjim školama preporučilo suradnju s Hrvatskim Crvenim križem. Uz pomoć Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i Njemačkog Crvenog križa tijekom 1994. godine osposobljeni su prvi voditelji seminara za obuku mladih. Edukacije su se počele redovito provoditi u društvima Crvenog križa, a ubrzo su s djelovanjem započeli i klubovi mladih.
Mlade Hrvatskog Crvenog križa danas čine članovi do 30 godina starosti (učenici, studenti i mladi građani) koji djeluju u skladu s načelima Crvenog križa, Statutom Hrvatskog Crvenog križa i Pravilnikom o radu mladih Hrvatskog Crvenog križa. Mladi Hrvatskog Crvenog križa dijele se na: podmladak (djeca do završetka osnovne škole) i mlade osobe (od završetka osnovne škole do navršenih 30 godina života).
Mladi su uključeni u gotovo sve aktivnosti Hrvatskog Crvenog križa i predstavljaju okosnicu volontera. Aktivnosti za mlade i s mladima provode se pri društvima Crvenog križa, ali i u osnovnim i srednjim školama, vrtićima te fakultetima, pri raznim udrugama i institucijama.
U društvima Crvenog križa djeluju klubovi u kojima mladi proširuju svoja znanja, jačaju vještine i kapacitete te provode aktivnosti na dobrobit cijele zajednice. Mladi već desetljećima djeluju i u terenskim jedinicama čija je svrha stjecanje osnovnog znanja potrebnog za djelovanje u kriznim situacijama. Prvi klub osnovan je 1995. godine u Bujama, a prema godišnjem izvješću za 2021. godinu trenutno su aktivna 43 kluba mladih i 10 terenskih jedinica.
Hrvatski Crveni križ prepoznat je kao nositelj humanitarnog odgoja učenika u školama. Cilj tog programa je razvijanje osjećaja humanosti, tolerancije, suosjećanja i odgovornosti za sebe i zajednicu i svijesti o potrebi zdravog načina života te priprema za izvanredne situacije, podizanje ekološke svijesti, prevencija trgovanja ljudima i poticanje na volontiranje. Od 1997. godine organiziraju se natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa koja su od 2002. godine uvrštena u Vremenik natjecanja učenika i učenica osnovnih i srednjih škola Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Agencije za odgoj i obrazovanje.
Danas mladi Hrvatskog Crvenog križa djeluju kroz Skupštinu i Odbor mladih Hrvatskog Crvenog križa. Skupština mladih Hrvatskog Crvenog križa, koja u trenutnom 3. sazivu broji 64 predstavnika, osnovana je 19. ožujka 2016. godine nakon što je Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa na sjednici održanoj 22. listopada 2015. godine usvojio Strategiju uključivanja mladih Hrvatskog Crvenog križa.
Aktivnosti koje se provode s mladima i za mlade omogućuju im da izrastu u mlade ljude koji samouvjereno i odgovorno sudjeluju u društvenim procesima te su aktivni sudionici zajednica u kojima žive.