Foto: U Gvatemali, medicinska sestra pomaže 16-godišnjoj djevojci koja treba roditi
© UNICEF/Patricia Willocq
Gotovo trećina svih žena u zemljama u razvoju počinje rađati djecu u dobi od 19 godina ili mlađoj, a gotovo polovica prvih poroda adolescentica su djeca ili djevojke u dobi od 17 godina ili manje, novo je istraživanje koje je u utorak objavio UNFPA, UN-ova agencija za spolno i reproduktivno zdravlje.
Dok je ukupna plodnost diljem svijeta pala, izvješće UNFPA-e pokazuje da su žene koje su počele rađati u adolescenciji imale gotovo pet poroda do svoje 40. godine, u razdoblju koje se proučava u izvješću, između 2015. i 2019. godine.
Rodne nejednakosti i nejednakosti u dohotku ističu se kao ključne u poticanju maloljetničkih trudnoća povećanjem stope dječjih brakova, sprječavanjem djevojčica da idu u školu, ograničavanjem njihovih karijernih težnji i ograničavanjem zdravstvene zaštite i informacija o sigurnom seksu uz pristanak.
Te nejednakosti učvršćuju klimatske katastrofe, COVID-19 i sukobi, koji preokreću živote diljem svijeta, uništavaju sredstva za život i otežavaju djevojčicama da si priušte ili čak fizički dođu do škola i zdravstvenih usluga. Zbog toga su deseci milijuna još ranjiviji na dječje brakove i ranu trudnoću.
“Kad gotovo trećina svih žena u zemljama u razvoju postaju majke tijekom adolescencije, jasno je da svijet iznevjerava adolescentice”, rekla je izvršna direktorica UNFPA-e dr. Natalia Kanem. “Ponovne trudnoće koje vidimo među adolescentnim majkama očigledan su putokaz da su im očajnički potrebne informacije i usluge o seksualnom i reproduktivnom zdravlju.”
Nakon što dobiju prvo dijete, dodatno rađanje u adolescenciji uobičajeno je za majke djece, stoji u izvješću UNFPA.
Među djevojčicama koje su prvi put rodile s 14 godina ili mlađe, gotovo tri četvrtine imaju i drugi porod kasnije u adolescenciji, a 40 posto onih s dva poroda napreduje do trećeg poroda prije napuštanja tinejdžerskih godina.
Prijavljeno je da se većina rođenja među djevojkama mlađim od 18 godina u 54 zemlje u razvoju odvija u braku ili zajednici.
Iako je više od polovice tih trudnoća klasificirano kao "namjeravane", sposobnost mladih djevojaka da odluče hoće li imati djecu može biti ozbiljno ograničena. Izvješće otkriva da je adolescentna trudnoća često – iako ne uvijek – uzrokovana nedostatkom smislenog izbora, ograničenom voljom, pa čak i silom ili prisilom.
Teška kršenja prava
Komplikacije pri porodu vodeći su uzrok smrti i ozljeda adolescentica, ali biti majka adolescentica može dovesti i do drugih teških kršenja njihovih ljudskih prava i ozbiljnih društvenih posljedica, uključujući dječje brakove, nasilje od strane intimnog partnera i probleme mentalnog zdravlja.
“Vlade moraju ulagati u adolescentice i pomoći im da prošire mogućnosti, resurse i vještine, čime pomažu u izbjegavanju ranih i neželjenih trudnoća. Kada djevojčice mogu smisleno zacrtati svoj životni put, majčinstvo u djetinjstvu bit će sve rjeđe", stoji u izvješću. Izvješće iznosi preporuke kreatorima politika, uključujući potrebu da se djevojčicama osigura sveobuhvatno seksualno obrazovanje, mentorstvo, društvena podrška i kvalitetne zdravstvene usluge.
Također poziva obitelji da pruže veću ekonomsku potporu i angažiraju lokalne organizacije, a sve unutar politike podrške i pravnog okvira koji prepoznaje prava, sposobnosti i potrebe adolescenata, posebno marginaliziranih adolescentica