Dr. sc. Slavko Barić, general-pukovnik u mirovini, od prošlog je ožujka na poziciji predsjednika Uprave AKD-Zaštite. S obzirom na to da je od imenovanja proteklo više od deset mjeseci, kao i na brojne probleme u sektoru privatne zaštite u RH, sa sugovornikom smo porazgovarali o aktualnostima u Društvu kojeg vodi.
Na vodećoj poziciji u Društvu zamijenili ste prethodnika, josipa turkalja. Na koje ste izazove naišli prilikom preuzimanja vođenja AKD-Zaštite?
Društvo AKD-Zaštita je tvrtka s dugogodišnjim poslovanjem počevši od davne 1995. godine pod nazivom ASI (Agencija securicom international), a od 1997. godine sa sadašnjim nazivom. Kroz cijelo vrijeme pružala se usluga tjelesne i tehničke zaštite kao osnovna djelatnost uz praćenje potreba osnivača, kao i tržišta. Razvoj tvrtke imao je svojih uspona i manje uspješnih razdoblja, međutim nisku razinu profesionalnog izvršenja preuzetih obveza nastojalo se zadržati odnosno unaprijediti. Moj prethodnik Josip Turkalj imao je zadaću konsolidirati tvrtku, osnažiti je materijalno i organizacijski te podići samu kvalitetu tvrtke, a i ponovo se pozicionirati na tržištu. Uz sve probleme dao je doprinos u realizaciji postavljenih planova i konsolidiranju samog Društva. Prethodna turbulentna vremena nisu ostavljala mogućnosti dugoročnog planiranja, a jasno postavljanje misije, vizije i ciljeva samog Društva i to uz dodatno organizacijsko normativno uređenje je upravo moja i zadaća ljudi koji se nalaze u Društvu.
Jeste li, u odnosu na prethodnu upravu, uvodili kakve promjene u poslovanje Društva?
Kad pogledamo unazad, vidimo da je kronični nedostatak radne snage, kako u tjelesnoj zaštiti tako i u nedostatku stručnog osoblja tehničke zaštite. Niske cijene usluga ne ostavljaju mogućnost ulaganja u razvoj, ulaganje u ljude i sredstva nego se okrenuti sebi, pronaći rezerve i timski pronalaziti najekonomičnija rješenja te stvoriti preduvjete za naredni iskorak, a to je širenje poslovanja AKD-Zaštite. Promjene su nužne ukoliko hoćete ići ukorak s novim zahtjevima, a one se odnose prije svega na ulaganje u ljude. Po prvi puta stipendiramo studente na tehničkim fakultetima, provodimo studentsku praksu kod nas te angažiramo veći broj suradnika i pojedinih eksperata.
Kako je AKD-Zaštita trenutno posložena u ljudskom i materijalnom pogledu? Koliko ljudi zapošljavate i na kojim lokacijama? Kako vam je organizirano poslovanje na tržištu privatne zaštite?
Organizacija AKD-Zaštite nije mijenjana, a direktori i voditelji i dalje vode poslove i mogu izraziti zadovoljstvo s odnosom rukovodećih ljudi prema postavljenim zadaćama. Sigurno da moramo privući nove ljude s novim znanjima, sposobnostima i mogućnostima širenja poslovanja. Trenutno zapošljavamo 824 djelatnika na cjelokupnom području RH , a organizacijske jedinice, osim u Zagrebu, nalaze se u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Rijeci, Sisku i Osijeku.
Nedostatak radne snage, prije svega u tjelesnoj zaštiti, ‘rak rana’ je sektora privatne zaštite. Kako se nosite s tim problemom?
Nedostatak radne snage veliki je problem cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, a naročito je izražen u poslovima tjelesne zaštite. Prije svega zbog niske plaće, nedefiniranog statusa zaštitara i zaštitarske djelatnosti, općenito nedostatka radnika kao i nemogućnosti zapošljavanja djelatnika koji nisu državljani RH. Pokušavamo, prije svega, podići osobna primanja naših djelatnika (pozdravljamo odluku Vlade RH o podizanju osnovice minimalne plaće) isplatom uskrsnice, regresa, božićnice te svih ostalih prava naših djelatnika.
Manjak radne snage pokušava se nadoknaditi zapošljavanjem umirovljenika, na pola ili puno radno vrijeme. Koliki je udio umirovljenika u tjelesnoj zašiti Društva?
Jedan od načina kako nadoknaditi nedostatak radne snage je i zapošljavanje umiovljenika na pola ili puno radno vrijeme. Najčešće se radi o umirovljenicima koji su bili u policijskoj ili vojnoj službi te su po godinama još uvijek sposobni za zaštitarsku djelatnost, moram naglasiti i visoku odgovornost tih djelatnika. U ovom trenutku oni čine 14 posto ukupno zaposlenih. Bilo bi bolje da se zakonom regulira da umirovljenici, koji imaju radnu sposobnost, mogu raditi puno radno vrijeme uz primanja pune mirovine, što je uobičajeno u zemljama EU, pogotovo ako se radi o vojnim i policijskim umirovljenicima.
Koje veće i značajnije projekte AKD-Zaštite možete izdvojiti iz ove godine?
Na kraju ove godine radimo planove za 2024. godinu, s ozbiljnim namjerama ulaganja i proširenja djelatnosti. Ove godine smo radili na niz većih i manjih projekata za naše komitente i uspjeh se mjeri u tome da smo sve ugovoreno i realizirali.
Surađujete li s drugim tvrtkama iz sektora i kako gledate na suradnju?
Suradnja s drugim tvrtkama je jednostavno nužnost i potreba jer hrvatsko tržište, kad je u pitanju sigurnost i zaštita, raste i traži nove sposobnosti i brzu prilagodbu novim zahtjevima naših komitenata. Sve tvrtke imaju slične probleme - nedostatak radne snage, male cijene naših usluga, velika fluktuacija ljudi, nedovoljno normativno-pravna uređenost itd. te je nužno da zajednički pokušamo prije svega zaštititi struku, standard naših zaposlenika i ulagati u ljude i novu tehniku.
Jeste li aktivni u djelovanju sektora privatne zaštite, kroz rad udruženja i komunikaciji s institucijama, prije svega MUP-om?
Koliko mi vrijeme dozvoljava, kao i moje znanje i sposobnosti, pokušavam pratiti sve što je relevantno u sektoru privatne zaštite. Podržavam rad udruženja, Ceha zaštitara kao i menadžera sigurnosti, te dajem veliku potporu u osnaživanju istih kako bi postigli sve najviše standarde u poslovima zaštite. Velika je uloga MUP-a, pogotovo u reguliranju svih procesa u poslovima tjelesne zaštite, i neophodno je uključivanje svih zainteresiranih u napore gore spomenutih udruga.
__________________________________________________________________________________________
Nalaz Državne revizije smatram dobrodošlom pomoći
U medijima se proljetos pisalo o nalazima Državne revizije o usklađenosti poslovanja u kojem je AKD-Zaštita prozivana za “neprovođenje postupaka nabave, korištenje poslovnih kartica bez kriterija, probleme s koeficijentima za radna mjesta, problematično korištenje reprezentacije”, što ste poduzeli u svezi toga?
Kad je u pitanju nalaz Državne revizije koji se odnosi na poslovnu 2020. godinu, u cijelosti smo postupili po njihovim preporukama i nalozima te smo uredili poslovanje na način kako to Državna revizija nalaže. Moram naglasiti da se nalaz Državne revizije odnosi isključivo na poštivanje internih procedura, a ne na kršenje zakona ili inkriminirajućih radnji. Nalaz Državne revizije smatram kao dobrodošlu pomoć na početku mog mandata te sam veliku pozornost dao tim nalazima i preporukama kako bih uredio unutarnju regulativu. Društvo se financira vlastitim sredstvima iz redovitog poslovanja i nije postojala nikakva zloupotreba i prekoračenje ovlasti u uporabi računa ili poslovnih kartica. Sve interne pravilnike smo izradili ili uskladili sa zakonskom regulativom, te jasno definirali ovlasti i odgovor nosti u našem Društvu.