Danas su objavljeni rezultati istraživanja o političkoj pismenosti učenika i učenica završnih razreda srednjih škola.
Istraživanje je provedeno u 67 završnih razreda iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske tijekom ožujka 2021. godine. Uzorak od 1.122 učenika nacionalno je reprezentativan s obzirom na regionalne zastupljenosti i vrstu srednjoškolskog programa (gimnazijski, četverogodišnji i petogodišnji strukovni te trogodišnji strukovni). Cilj istraživanja je bio dobiti uvid u razine i strukturu političke pismenosti učenika i učenica. Istraživanjem se nastojalo ispitati: politička znanja, sklonost predrasudama i stereotipima, vrijednosne stavove i afinitete, razinu medijske pismenosti, građanske kulture i navika mladih.
Nalazi istraživanja predstavljaju nastavak sustavnog ispitivanja stavova i mišljenja mladih i naslanjaju se na istraživanja iz 2009./2010. i 2014./2015. Treći krug istraživanja, u suradnji s GOOD inicijativom, provodili su Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Gong, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Centar za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu i Filozofski fakultet u Rijeci.
Tri četvrtine učenika je protiv autocenzure, otkrilo je istraživanje. Dvije trećine je protiv zabrane medijskog izvještavanja. Kažu da su stavovi prema medijima pozitivniji nego prije 2015. godine. Preko 90 posto ispitanika, kaže istraživanje, može se zamisliti u prijateljstvu s osobom druge vjere ili nacije.
Samo deset posto smatra da bi u Hrvatskoj etnički Hrvati trebali imati veća prava. Što se tiče nacije, mladi su neskloni tome da su pravi Hrvati samo katolici. Ne slažu se da bi se Hrvatska trebala definirati kao država hrvatskog naroda.
Što se tiče stavova prema homoseksualcima, zabilježena je tendencija koja ide k tolerantnijim stavovima u odnosu na istraživanje 2015. godine. No, i dalje velik broj mladih, 33 posto, smatra da je homoseksualnost vrsta bolesti. Sličan postotak smatra da bi homosekusalcima trebalo zabraniti javne istupe. Pola mladih smatra da homoseksualci ne bi trebali javno to govoriti.
Petina maturanata tako smatra da bi gejevima trebalo zabraniti rad s djecom. Što se tiče posvajanja djece od strane homosekusalnih osoba, 40 posto maturanata je protiv toga dok ih jednako toliko podržava ovu ideju. Prije šest godina više od 55 posto maturanata bilo je protiv te ideje tako da ovi rezultati predstavljaju značajan pad.
Manje od 60 posto učenika završnih razreda srednjih škola zna što je Ustav, a samo svaki peti zna i tko Ustav može promijeniti. Oko 40 posto mladih u Hrvatskoj zna kako se biraju ministri, a 57 posto zna i tko je vrhovni zapovjednik oružanih snaga.
No, manje od polovice u stanju je prepoznati definiciju političke opozicije, a još manje, njih 42 posto, ih zna da se sadašnji predsjednik Vlade zove Andrej Plenković. Manje od toga (38 posto) ih zna godinu održavanja prvih višestranačkih izbora u RH.
Što se tiče NDH, u istraživanju prije šest godina više od 72 posto maturanata nije smatralo da je to bila fašistička tvorevina. Sad tek nešto više od 15 posto mladih ne smatra NDH fašističkom tvorevinom. S druge strane, 31 posto ih smatra da je to bila fašistička tvorevina dok je taj broj prije šest godina bio manji.
Čak 45 posto maturanata smatra da je u redu koristiti Za dom spremni, 25 posto ih je protiv toga. Puno ih je neodlučno, čak 30 posto. Više od pola maturanata smatra da je Jugoslavija bila komunistička diktatura, a pola ih smatra da su Hrvati u toj državi bili podređeni.
Nalazi trećeg vala istraživanja političke kompetencije učenica i učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj nastavak su sustavnih ispitivanja Instituta za društvena istraživanja, GOOD inicijative, Gonga, Fakultet političkih znanosti, Filozofskog fakulteta u Rijeci i Sveučilišta u Grazu, koje partneri periodički provode još od 2010. godine. Predstavljanje rezultata istraživanja političke pismenosti održano je na Fakultetu političkih znanosti. Konferenciju za medije otvorili su istraživači dr. sc. Nikola Baketa i dr. sc. Jelena Matić Bojić (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu) predstavljanjem ključnih rezultata istraživanja, nakon čega je uslijedila stručna rasprava u kojoj su sudjelovali, uz istraživače i istraživačice, prof. dr. sc. Berto Šalaj (Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Ana Ljubojević (Centar za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu) i Dražen Hoffmann, voditelj programa Politička pismenost u Gongu.
Uzorak od 1.122 učenika/ce nacionalno je reprezentativan s obzirom na regionalne zastupljenosti i vrstu srednjoškolskog programa (gimnazijski, četverogodišnji i petogodišnji strukovni te trogodišnji strukovni). Cilj istraživanja je bio dobiti uvid u razine i strukturu političke pismenosti učenika i učenica. Istraživanjem se nastojalo ispitati: politička znanja, sklonost predrasudama i stereotipima, vrijednosne stavove i afinitete, razinu medijske pismenosti, građanske kulture i navika mladih.