Uslijed pandemije koronavirusa i poteškoća u organiziranju aktivnosti, prvenstveno u školama, Međunarodna federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i Globalni referentni centar za prvu pomoć, odlučili su odgoditi planiranu temu „Prva pomoć u školi” za Svjetski dan prve pomoći 2020. godine.
Svi već proizvedeni materijali, edukativni letci i studije ponovno će se koristiti za sljedeću kampanju 2021. godine. Ovogodišnja tema stoga je posvećena aktivnostima koje se vežu uz Covid 19.
Nalazimo se u vremenu kada se humanitarne organizacije nalaze na određenoj prekretnici. Potrebno je stvoriti i razviti nove pristupe za osnaživanje zajednica u budućnosti. Usprkos trenutnoj globalnoj zabrinutosti vezanoj uz COVID-19 i fokusiranosti na prevenciju, sprječavanje širenja i liječenje, ostale bolesti i ozljede su još uvijek prisutne. Pravovremenim i pravilnim pružanjem prve pomoći može se spriječiti opterećenost zdravstvenog sustava.
Trenutna kriza ima utjecaj na tečajeve prve pomoći kako za predavače tako i za volontere, mnogi tečajevi ili radionice su odgođeni ili im je smanjen broj. Iznimno je važno da društva Crvenog križa koja održavaju tečajeve primjenjuju sve preporučene mjere za sprečavanje širenja koronavirusa te da dijele informacije o preventivnim mjerama posebno zbog poplave lažnih vijesti kojima smo svi izloženi.
Društva Crvenog križa moraju razmotriti i izabrati najbolje načine komunikacije za prenošenje informacija ovisno o okolnostima i ljudima kojima se obraća, poštujući smjernice i ciljane grupe (djeca, mladi, roditelji, učitelji(profesori), stariji. Potrebno je obratiti pozornost na sadržaj i način podučavanja s obzirom na dob, spol, etničku pripadnost i invalidnost, koristiti digitalne medije za prenošenje informacija te uključivati poruke o prevenciji širenja koronavirusa. Postoji samo nekoliko izmjena u trenutačnim preporučenim protokolima o prvoj pomoći, a većina se odnosi na sprečavanje ili minimiziranje rizika od prijenosa virusa.
COVID-19 je najveća svjetska kriza zadnjih godina, tisuće života je izgubljeno, a svjetska se ekonomija vjerojatno suočava s najgorom recesijom od 1930-ih. Rezultat toga su gubitci radnih mjesta i prihoda za mnoge ljude, što je nanijelo štetu zdravlju i održivom razvoju. Između veljače 2020. i lipnja 2020. došlo je do značajnog smanjenja pristupa medicinskoj pomoći te mogućnosti održavanja edukacija iz prve pomoći. Ljudi se i dalje ozljeđuju i razbolijevaju, međutim, danas se mnogi ustručavaju nazvati hitne službe ili ne žele otići u bolnicu zbog straha od izlaganja zarazi koronavirusom. Osobe koje nemaju znanje iz prve pomoći, bespotrebno pristupaju stručnoj medicinskoj pomoći, i tako povećavaju rizik od izloženosti virusu te opterećuju zdravstveni sustav. Hitne službe i bolnice (npr. u velikim gradovima) mogu biti prekapacitirane što opet dovodi do odgođene pomoći.
Ključne poruke:
- Širite činjenice, a ne strah. #SpreadFactsNotFear
- U edukaciju iz prve pomoći uključiti preporuke za sprečavanje koronavirusa.
- Svjetski dan prve pomoći ujedno je prilika da pokažemo našu zajedničku zahvalnost za 13 milijuna volontera na njihovu izuzetnu predanost humanitarnom cilju i našim temeljnim načelima, zahvalimo im na dobroti, hrabrosti i nesebičnosti.
PREPORUKE ZA PRUŽANJE PRVE POMOĆI ZA VRIJEME OPASNOSTI OD ŠIRENJA KORONAVIRUSA
Navedene preporuke su usklađene sa aktualnim preporukama Međunarodne federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca te Europskog vijeća za reanimatologiju.
Prilikom pružanja prve pomoći postoji velika mogućnost zaraze s COVID-19 te je stoga potrebno primijeniti mjere sprečavanja širenja virusa.Virus se prenosi izravnim kontaktom, prilikom kašljanjai kihanja zaražene osobe. Prijenos je moguć i preko površina koje su kontaminirane virusom tezatim dodirivanjem lica (primjericepodručja oko očiju, nosaiusta).Najučinkovitijinačiniza prevenciju infekcije virusom su održavanje fizičkog razmaka, redovita i pravilna osobna higijena, osobito higijenski ispravno pranje ruku tekućom toplom vodom i sapunom u trajanju od najmanje 20 sekundi i/ili dezinfekcija ruku sa sredstvima koja sadrže 70% alkohola te, kad god je to moguće,korištenje zaštitnih sredstava poput jednokratnih gumenih rukavica, zaštitne maske i naočala.
U protokolu pružanja prve pomoći za vrijeme opasnosti od zaraze Covidom-19, ima tek nekoliko promjena a one se odnose na smanjenje rizika od prijenosa virusa.Važno je uvijek imati na umu pretpostavku da svaka osoba može biti prijenosnik virusa bez obzira na simptome.Ukoliko je unesrećena ili naglo oboljela osoba član kućanstvapružatelj prve pomoći može direktno pružiti prvu pomoćuz standardne mjere koje vrijede za postupke prve pomoći. Ukoliko unesrećena ili naglo oboljela osoba nije član kućanstva potrebno je slijediti sljedeće preporuke:
•pranje ruku i/ili dezinfekcija ruku sa sredstvima koja sadrže 70% alkohol prije i nakon pružanja prve pomoći
•kad god je to moguće korištenje zaštitnih sredstava poput jednokratnih gumenih rukavica, zaštitne maske i naočala
•održavati fizički razmak koliko god je mogućete ograničiti broj osoba koje pomažu i/ili se nalaze u neposrednoj blizini te ih upozoriti da drže odstojanje od 2 metra
•ukoliko je unesrećena ili naglo oboljela osoba pri svijesti i ozljede joj nisu zapreka, zamoliti jeda prilikom pružanja prve pomoći nos i usta prekrije zaštitnom maskom, tkaninomili gazomte okrene glavu na drugu stranu
•imati na umu da postoji mogućnost kontaminacijevirusompreko površina, stoga se preporuča dodirivanje/korištenje samo onoga što je neophodno za izvođenje postupaka prve pomoći•prilikom upućivanja poziva hitnim službama, poželjno je uključiti opciju „zvučnik“ te tako slijediti dobivene upute•ukoliko je unesrećena ili naglo oboljela osoba izgubila svijest, pružatelj prve pomoći lagano protresa ramena i glasno doziva osobu. Ako osoba ne reagira potrebno je otvoriti dišni put i provjeriti ima li naznake disanja. Važno je izbjegavati približavanje licem ustima i nosu unesrećene osobe
•disanje se provjeravana način da pružatelj prve pomoći opaža pokrete u prsima te osjeća postoji li strujanje zraka tako što će približiti svoju ruku ustima i nosu unesrećene osobe(opcija je i postavljanje ruke na trbuh unesrećene osobe)•u slučaju da unesrećena osoba ne diše, primjenjivati samo pritiske na prsni koš, bez upuhivanja, do dolaska hitne medicinske službe
•kod zbrinjavanja opeklina, rana, krvarenja, gušenja i ostalih ozljeda i stanja, prva pomoć izvodi se u skladu sa standardnim postupcima
•nakon pružanja prve pomoći, pružatelj mora skinuti zaštitna sredstva i pravilno ih odložiti u smeće te obaveznooprati i/ili dezinficirati ruke. Po dolasku kući propisano odložiti i oprati odjeću i obuću te se istuširati
•pružatelj prve pomoći treba obratiti pozornost na pojavu simptoma poput vrućice, kašlja i poteškoća s disanjem te se u tom slučaju samoizolirati i kontaktirati nadležnog liječnika obiteljske medicine.