Posljednjih su godina kibernetički napadi pod pokroviteljstvom država sve više zabrinjavali vlade, tvrtke i pojedince. Grupe ili organizacije koje sponzoriraju vlade često izvode ove napade kako bi ukrale osjetljive informacije, prekinule kritičnu infrastrukturu ili potkopale rad ciljanog entiteta.
Prema podacima koje je analizirao Atlas VPN tim, Ukrajina je bila žrtva 29 državnih napada u 2022. Iza većine napada koje je poduprla vlada stoje Kina i Rusija, s 44 odnosno 38 cyber napada. Podaci se temelje na Cyber Operations Trackeru Vijeća za vanjske odnose. Praćenje kibernetičkih operacija kategorizira sve slučajeve javno poznatih kibernetičkih aktivnosti koje sponzorira država od 2005.
Prćenje se bazira na podatke za koje se sumnja da je akter prijetnje povezan s nacionalnom državom. Sjedinjene Države pretrpjele su 14 kibernetičkih napada koje je sponzorirala država. Većina tih napada dolazi od hakera koje podupire Iran ili Kina, a koji su pokrenuli phishing kampanje i kampanje zlonamjernog softvera protiv američkih tvrtki ili državnih tijela.
Hakeri koje podupire država pokrenuli su sedam napada na Rusiju 2022. Većinu njih je izvršila ukrajinska IT vojska kao odgovor na Kremljov početak rata protiv Ukrajine. Razni DDoS napadi srušili su banke, medije i web stranice ruske vlade. Južna Koreja bila je žrtva šest kibernetičkih napada koje je poduprla vlada. Iza većine prijetnji stajali su kibernetički kriminalci iz Sjeverne Koreje. Osim toga, odgovorni su za svih pet napada na tvrtke za kriptovalute.
Kasnije se ukradena sredstva koriste za sponzoriranje daljnjih prijetnji i špijunaže. Indija je pretrpjela pet kibernetičkih napada koje je sponzorirala država. Izrael, kao i vladine institucije na Bliskom istoku i u državama članicama EU-a, bile su žrtve četiri hakerska napada uz podršku vlade. Kibernetički kriminalci ciljali su Tursku u tri kibernetička napada. Naposljetku, sve druge državno sponzorirane prijetnje zemljama koje nisu ovdje spomenute činile su ukupno 76 kibernetičkih napada.
Špijuniranje pod pokroviteljstvom država diljem svijeta dio je utrke za prikupljanje što je moguće više obavještajnih podataka. Međutim, kibernetički napadi koje sponzorira država koriste se ne samo za špijuniranje, već i za krađu novca ili jednostavno uništavanje vrijednih podataka. Unatoč tome, od svih napada koje su poduprle vlade u 2022., 110 ih je pokrenuto radi špijuniranja druge zemlje ili organizacije. Financijska krađa bila je razlog za 11 prijetnji, dok su kibernetički kriminalci uništili osjetljive informacije u osam kibernetičkih napada.
Sabotiranje tvrtke ili vladine agencije zlonamjernim softverom bio je cilj şedam napada koje su poduprle vlade. Hakeri su pokrenuli šest DDoS kibernetičkih napada kako bi paralizirali računalne mreže ili web stranice. Cyberkriminalci su samo jednom neovlašteno promijenili izgled web stranice, što se inače naziva defacement napadom. Vlade su bile primarne mete hakera koje je podupirala država jer su pokrenuli 75 napada na takve entitete.
Tvrtke su se suočile s 55 kibernetičkih napada koje je sponzorirala država. Cyberkriminalci su hakirali novinare, aktiviste za ljudska prava ili druge građane 48 puta. Na kraju, vojni objekti pretrpjeli su osam kibernetičkih napada koje je sponzorirala država. Porast kibernetičkih napada koje sponzorira država predstavlja značajnu prijetnju stabilnosti našeg međusobno povezanog svijeta. Vlade moraju surađivati kako bi uspostavile jasna pravila angažmana u kibernetičkom prostoru kako bi spriječile širenje zlonamjernih kibernetičkih aktivnosti koje potkopavaju povjerenje u digitalnu infrastrukturu.