17.9.2020.

Održana konferencija Vatrodojava, Zakon o vatrogastvu izazvao puno nedoumica

U organizaciji časopisa Zaštita i pod pokroviteljstvom i Hrvatske vatrogasne zajednice u srijedu je u hotelu Westin Zagreb pred stotinu sudionika održana konferencija "Vatrodojava". Konferenciju su sponzorski podržale tvrtke ECCOS inženjering, Honeywell, Alarm automatika, GDi, Advanced, Kamir, Securitas Hrvatska i Robert Bosch.

Vatrodojavni sustavi izuzetno su važan segment u zaštiti osoba i svih oblika imovine. Pravovremenom detekcijom požara umanjuje se mogućnost stradavanja ljudi i sprečavaju se ogromne financijske štete. Ulaganje u kvalitetan sustav vatrodojave stoga je iznimno važan segment sigurnosti poslovnih i stambenih prostora.

O tome kako integrirati vatrodojavu s videonadzorom i skratiti vrijeme djelovanja, koje su Nove tehnologije za vatrodojavu i protupožarne sustave, kako ćemo koristiti vatrodojavu u budućnosti, koji su najbolji primjeri  integracija vatrodojave sa sustavima tehničke zaštite i mnogo toga još sudionici su mogli saznati od stručnih predavača na konferenciji.

Na konferenciji su izlagali Matea Novosel iz Hrvatske vatrogasne zajednice, koja je predstavila Novi Zakon o vatrogastvu, Siniša Pintarić iz tvrtke Honeywell Security and Fire koji je govorio o budućnosti povezivanja vatrodojave, Vladimir Zrnić iz tvrtke Advanced koji je predstavio sustave gašenja kao najbolju zaštitu za zahtjevne aplikacije, Andrej Lončarić iz tvrtke GDI koji je govorio o primjeni Geoinformacijskih tehnologija u vatrogastvu, s posebnim osvrtom na trenutno aktualne katastrofalne požare u SAD-u, Vedran Mihaljević iz Alarm automatika koji je sudionicima pobliže predstavio integrirano rješenje dojave požara i sigurne evakuacije, Zdeslav Krivošić iz ECCOS inženjeringa koji je govorio o integraciji vatrodojave s integracijskom platformom Epsimax. Marin Filipović iz Securitas Hrvatska s temom aktivna zaštita od požara u industriji zaključio je prvi dio konferencije.

Milan Carević iz tvrtke Inspekting pokazao je kratkim filmićem kako požari stambenih objekata mogu biti razorni te govorio o njihovoj zaštiti od požara, dok je dr.sc. Marija Jelčić Rukavina s Građevinskog fakulteta u Zagrebu na primjeru požara u londonskom neboderu Grenfell Tower pokazala koliko požar može biti zastrašujući s obzirom da  je u tom požaru život izgubilo 70 ljudi. Zvonko Orehovec, konzultant za sigurnost predstavio je taktike detekcije, identifikacije i praćenja NBKR opasnosti kod tehnoloških nesreća, dok je Maja Buble Batelić iz tvrtke Tehnozavod Marušić govorila o integraciji programskog rješenja Supervisor i vatrodojave.

Tijekom konferencije održane su i dvije panel rasprave; jedna o tehnologiji na kojoj su kao panelisti sudjelovali Renata Dončević (Alarm automatika), Siniša Pintarić (Honeywell), Mihael Ilić (Odašiljači i veze), Andrej Lončarić (GDi) i Zvonko Orehovec. Panel rasprava o regulativi - Zakonu o vatrogastvu izazvala je veliku pažnju sudionika. Na njoj su sudjelovali Matea Novosel i Jasna Ivan (Hrvatska vatrogasna zajednica), Renata Dončević (Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora), Zdravko Prša (Hrvatska gospodarska komora) i Ivan Funčić (Securitas Hrvatska).

Novi Zakon o vatrogastvu - pun upitnika

Novi Zakon o vatrogastvu izazvao je najviše rasprave među sudionicima jer neki članci tog Zakona za one na koje se izravno odnosi, kako se moglo čuti, nisu provedivi u praksi ili su puni nejasnoća, a najsporniji je čini se članak 44.

Prema Zakonu pravna osoba koja koristi sustav za dojavu požara, a osnovala je vatrogasnu postrojbu sukladno Zakonu o vatrogastvu dužna je informacije sa sustava za dojavu požara prosljeđivati u tu vatrogasnu postrojbu. Pravna osoba koja koristi sustav za dojavu požara, a nema osnovanu vatrogasnu postrojbu ili nema osigurano 24 satno dežurstvo kod vatrodojavne centrale koja nadzire štićenu građevinu, sustav za dojavu požara povezuje s nadležnom javnom vatrogasnom postrojbom ili središnjom postrojbom dobrovoljnog vatrogasnog društva čije područje odgovornosti uključuje tu pravnu osobu ili s vatrogasnim operativnom centrom vatrogasne zajednice županije ili Grada Zagreba koji uzbunjuje tu javnu vatrogasnu postrojbu ili središnju postrojbu dobrovoljnog vatrogasnog društva.

Troškove povezivanja te održavanja veze s nadležnom javnom vatrogasnom postrojbom ili središnjem postrojbom dobrovoljnog vatrogasnog društva snosi pravna osoba koja koristi sustav za dojavu požara.  Svaka lažna dojava na temelju koje je intervenirala vatrogasna postrojba, javna vatrogasna postrojba, središnja postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva naplaćuje se od pravne osobe koja koristi sustav za dojavu požara sukladno jedinstvenom cjeniku koji u obliku naputka donosi glavni vatrogasni zapovjednik. Cjenik je, međutim u postupku izrade, tako da cijene zasad nisu poznate.

Također, pravna osoba koja ima osigurano 24-satno dežurstvo i unutar sebe ima vatrodojavnu centralu odnosno sustav za dojavu požara nije dužna povezivati se sa nadležnom javnom vatrogasnom postrojbom ili središnjom postrojbom dobrovoljnog vatrogasnog društva čije područje odgovornosti uključuje tu pravnu osobu ili s vatrogasnim operativnom centrom vatrogasne zajednice županije ili Grada Zagreba koji uzbunjuje tu javnu vatrogasnu postrojbu ili središnju postrojbu dobrovoljnog vatrogasnog društva, no nije u mogućnosti povezivati svoj sustav s centralnim dojavnim sustavom druge pravne osobe, primjerice trgovačkog društva za tjelesnu i tehničku zaštitu koje ima nadzorni sustav za primanje signala vatrodojave.

Renata Dončević je u ime Hrvatskog ceha zaštitara - strukovne zaštitarske komore rekla da se Zakonom obvezuju investitori spojiti dojavu s vatrodojave na vatrogasnu postrojbu (kazna 10.000 – 50.000kn), no za sada je nepoznata cijena povezivanja i cijena intervencija na lažne alarme. Pitanje je i  kako će investitori reagirati na plaćanje intervencija (isključivanje sustava), hoće li vatrogasci tražiti kontrolu funkcionalnosti

Također je rekla da bi javna vatrogasna postrojba bila u mogućnosti primati signal sa sustava vatrodojave treba imati tehničke preduvjete (digitalni prijemnik signala s objekta), a kada je riječ o ugovaranju dojave požara u sklopu građevinskog projekta često je odabir na električaru na osnovu najniže cijene. Mala cijena često znači nekvalitetne i nekompletno izvedene sustave, što za sobom povlači probleme u radu i lažne alarme.

Konferencija je otvorila brojna pitanja, na neka su se odgovori našli, na neka ne, što samo potvrđuje važnost rasprave o ovoj tematici.

Neki od sudionika su čak predložili mogućnost  da se puna primjena Zakona odgodi, jer Zakon je sada u postupku usklađivanja i provedbe,  a po njemu će svi morati raditi od početka iduće godine. No, kako je rekla Novosel, to je nešto što nije u domeni Hrvatske vatrogasne zajednice već Vlade i saborskih odbora.

Svakako ćemo i dalje raditi na dobivanju odgovora na goruća pitanja, o čemu ćemo vas obavještavti na našim web stranicama. Cjelovit iizvještaj s konferencije pročitajte u idućem tiskanom izdanju časopisa Zaštita.

Konferencija je održana uz poštivanje svih epidemioloških mjera, u čemu su pomogle i termalne kamere tvrtke Dahua. (N.G.K.)