U posljednje vrijeme Hrvatska je svjedok dramatičnih napada na bankovne institucije – od oružanog obračuna u Splitu do filmski isplanirane provale u Pazinu. Ovi incidenti ne samo da ugrožavaju sigurnost zaposlenika i građana, već postavljaju ozbiljna pitanja o djelotvornosti postojećih zaštitnih mjera. Je li sada vrijeme za reviziju sigurnosnih protokola i pojačanu ulogu zaštitarskih tvrtki u sprječavanju sličnih događaja?
U Splitu je osumnjičeni napadač pokušao opljačkati banku, uzevši zaštitara za taoca. Tijekom intervencije policije, otvorio je vatru na policajke, što je rezultiralo njegovim neutraliziranjem. Ovaj incident naglašava potrebu za poboljšanim sigurnosnim protokolima, posebno u situacijama s taocima.
U Pazinu je grupa provalnika iskoristila susjedni ugostiteljski objekt kako bi se probila u bankovni sef. Ovaj slučaj naglašava važnost osiguranja ne samo glavnog ulaza u banku, već i susjednih prostora koji mogu biti iskorišteni za provalu.
Zašto je potrebno pojačati zaštitu novčarskih institucija?
Nedavni napadi na banke u Splitu i Pazinu otkrivaju alarmantne slabosti u sustavima financijske sigurnosti. Splitski incident, u kojem je napadač uzeo zaštitara za taoca prije oružanog obračuna s policijom, pokazuje kako klasične mjere zaštite mogu biti nedovoljne u kritičnim situacijama. S druge strane, "filmska" provala u Pazinu – gdje su kriminalci iskoristili susjedni ugostiteljski objekt kako bi došli do bankovnog sefa – dokazuje sve veću kreativnost organiziranog kriminala.
Zaštitarske tvrtke moraju prijeći na proaktivni pristup: umjesto da reagiraju na incidente, trebaju ih predvidjeti. To uključuje investicije u pametne nadzorne sustave (AI analiza ponašanja), strožu kontrolu pristupa te redovite simulacije napada kako bi se otkrili nedostaci. Financijske institucije ne mogu si priuštiti pasivnost. Dok kriminalci unapređuju taktike, zaštita mora biti dva koraka ispred – inače će sljedeći napad biti samo pitanje vremena.