Uz dosta dinamičan program prožet panel raspravama i prezentacijama, u petak je, u organizaciji Hrvatskog ceha zaštitara – strukovne zaštitarske komore, održan Međunarodni kongres hrvatske industrije privatne zaštite pod nazivom "Između inovacija i regulacija u novom normalnom". U zagrebačkom hotelu Westin okupilo se 21. listopada 100-tinjak sudionika iz sigurnosnog sektora RH, a program Kongresa pratio se i online, putem Zoom aplikacije.
Kako je bilo najavljeno od organizatora, u programu Kongresa i pratećim panel raspravama govorilo se o znanstvenom istraživanju odnosa privatne sigurnosti i policije, primjeni novog Zakona o privatnoj zaštiti, novim pravilnicima u privatnoj zaštiti, izmjenama i dopunama Zakona o novčarskim institucijama te o uvođenju eura, a sudionicima je prezentirana analiza poslovanja industrije privatne zaštite i sigurnosti u Republici Hrvatskoj. Također, raspravljalo se o novim trendovima, standardima i inovacijama u privatnoj zaštiti i sigurnosti, izazovima poslovanja u Covid-19 pandemiji, kibernetičkoj sigurnosti u tehničkoj zaštiti, tehnološkom razvoju analitike te upotrebi umjetne inteligencije (AI) u industriji privatne zaštite i sigurnosti.
Predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara Lidija Stolica otvorila je Kongres, istaknuvši kako je „privatna zaštita, kao sigurnosna djelatnost te kao aktivni sudionik sustava u pandemiji Covid-19, osiguravala neprekidni kontinuitet rada i funkcioniranje zdravstvenih ustanova, državnih tijela, objekata kritične infrastrukture, trgovačkih centara, financijskih institucija i ostalih institucija potrebnih za normalno funkcioniranje“, a dodala je kako posebnu vrijednost ima znanstveno-istraživački rad profesora Davora Solomuna iz Visoka policijska škole o odnosu privatne sigurnosti i policije.
Iza predsjednice Ceha skupu se obratio koordinator za poslove CZ-a Ravnateljstva civilne zaštite Neven Karas koji je istaknuo kako je Kongres prilika da se naglasi potreba za obuhvatnijom suradnjom struke i regulatora, posebice u dijelu podizanja kvalitete znanja, stručnosti i osposobljenosti osoba koje provode tjelesnu i tehničku zaštitu. „Sastavljanjem mjerljivih i provjerljivih redovnih i dinamičnih prosudbi ugroženosti, uskladit će se stvarni rizici s potrebama korisnika, pri čemu će se istovremeno projektirati zaštita koja odgovara stanju štićenih objekata, prostora i osoba. Da bi se provele željene promjene potrebno je vrijeme, volja, angažman i motivacija aktera i sudionika promjena, pri čemu je Ministarstvo unutarnjih poslova spremno poticati i biti angažirani predvodnik u navedenom procesu promjena“, rekao je je Karas.
U uvodnom dijelu sudionicima se obratila i Mirsada Kudrić, generalna direktorica tvrtke Robert Bosch u Hrvatskoj koja se osvrnula na razvoj i ulogu tehnologije i tehnoloških noviteta u vrijeme pandemije.
Program, paneli, predavanja i rasprave
Nakon pozdravnih riječi i zajedničkog fotografiranja sudionika Kongresa, uslijedilo je izlaganje Davor Solomuna s Policijske akademije MUP-a RH koji je predstavio znanstveno-istraživački projekt pod nazivom "Znanstveno istraživanje odnosa privatne sigurnosti i policije". Istraživanje je nastalo na platformi sigurnosti kao znanosti, sigurnosti kao stanja i sigurnosti kao djelokruga i djelatnosti koja se u svakom društvu provodi na određenim razinama u današnjem promjenjivom svijetu punom nepoznatih prijetnji i rizika te traži odgovore na sve te izazove. „Projekt se sastoji od tri velike cjeline. Radi se o privatnoj i javnoj sigurnosnoj strukturi, dakle policiji. S druge strane radi se o tržištu sigurnosti na kojem ta jedna i druga struktura djeluju, dok se s treće strane radi o usklađenosti, kao jednoj novoj veličini koju želimo propitivati ovim istraživanjem“ istaknuo je profesor Solomun i dodao kako „cilj istraživanja jest utvrditi indikatore i faktore koji značajno utječu na kvalitetu i efikasnost suradnje privatne sigurnosti i policije te utvrditi stanje i usklađenost funkcioniranja privatne sigurnosti i policije pri osiguravanju javnih okupljanja i suzbijanju imovinskog kriminaliteta, kao i njihovog najčešćeg podudarajućeg djelokruga. Glavna hipoteza ovog istraživanja je da kvaliteta i razvoj suradnje privatne sigurnosti i policije ovisi o razvoju institucionalne suradnje i unaprjeđenju zajedničkog operativnog djelovanja, a uzorak obuhvaća 1.800 sudionika. Ovo istraživanje pretpostavlja da postoji potencijal u približavanju policijskih i struktura privatne sigurnosti. Pritom, privatna sigurnost može se približiti funkciji javne sigurnosti, a policija preko privatne sigurnosti može nadomjestiti i kompenzirati svoje limitirajuće resurse, što može rezultati sinergijskim učincima na planu javne sigurnosti“. U prvom panelu, nakon predstavljanja projekta, stavove su iznijeli koordinator za poslove CZ-a MUP-a RH Darko Majstorović, Davor Solomun, Damir Brletić iz Ravnateljstva policije, Hamiš Blažević iz Policijske uprave zagrebačke, Ivan Ročić iz tvrtke Securitas Hrvatska te Milan Dujmović iz zaštitarskog društva AKD-Zaštita. Panel je vodio dr. Robert Mikac s Instituta za sigurnosne politike.
O primjeni novog Zakona o privatnoj zaštiti, uz predstavljanje novih pravilnika, uvodno je izlaganje održao Sandro Šegedin, voditelj Inspekcije za privatnu zaštitu i detektivske poslove MUP-a RH, da bi nakon tog uslijedila panel rasprava koju je vodila Renata Dončević iz HCZ-a. U ovom panelu sudjelovali su Sandro Šegedina, Vlado Vrcić (HCZ; Hrvatska Pošta), Ante Perčin iz zaštitarske tvrtke Sokol Security te Ivan Špoljarić (HCZ; ECCOS inženjering).
Središnji dio Kongresa bio je po našem sudu najbolji dio programa, jer se u trećem modulu (Analiza djelatnosti privatne zaštite i sigurnosti) razgovaralo o aktualnim problemima sektora privatne zaštite, a to su manjak rade snage i niska primanja u segmentu tjelesne zaštite. Uvod u panel raspravu napravio je Bruno Škrinjarić s Ekonomskog instituta Zagreb, prezentiravši slušateljima analizu "Djelatnosti privatne zaštite s pokazateljima poslovanja u periodu 2018. do 2020. godine". Škrinjarić se u analizi posebno osvrnuo na segmente tjelesne i tehničke zaštite, uz prikaz poslovanja 30 najboljih tvrtki iz oba segmenta. Iza toga panel je vodio potpredsjednik Ceha Ivan Funčić, a svoje stavove u panelu iznosili su sindikalist Miomir Jačimović (RSRH Zaštita), Ante Perčin iz Sokol Securityja, Bruno Škrinjarić te Marko Sikirica (HCZ; Tehnozavod Marušić).
Četvrti modul bio je posvećen izmjenama i dopunama Zakona o novčarskim institucija i uvođenju eura, uz posebni naglasak na proces implementacije elektrokemijske zaštite u bankomate u Hrvatskoj. Uvodna izlaganja održali su Sandro Šegedin i Damir Brletić iz Ravnateljstva policije, a panel raspravu vodila je predsjednica HCZ-a Lidija Stolica. Panelu su stručnim mišljenjem doprinos dali načelnik Sektora za inspekcijske poslove Nikola Turkalj, Sandro Šegedin, Tomislav Franjčić (FINA gotovinski servisi) i Goran Bjelotomić (HCZ; Protekta)
O tehničkoj zaštiti, smart rješenjima, integraciji i inovacijama u 'novom normalnom' rapravljalo se u petom, ujedno zadnjem modulu programa Kongresa. Uvod u panel dao je online izlaganjem Alexandru Nataprazu iz tvrtke Bosch Security and Safety Systems, a panelom je moderirao potpredsjednik Ceha Marko Sikirica. On je u tom dijelu razgovarao sa sudionicima panela, Damirom Dobrinom iz Securitasa Hrvatska, Tomislavom Lackovićem iz ECCOS inženjeringa, Senadom Džabijom iz Alarm automatike i Ninom Belickim iz Roberta Boscha.
Strukovni partneri događaja bili u su Konfederacija europskih sigurnosnih službi (CoESS – Confederation of European Security Services), tvrtka Robert Bosch, Hrvatska gospodarska komora (HGK), Zagreb Security Forum, Institut za sigurnosne politike (ISP) i Europsko udruženje sigurnosnih sustava (ESSA - European Security Systems Association), a kongres HCZ-a podržalo je niz tvrtki iz domaćeg sigurnosnog tržišta. (D. N.)