23.10.2022.

Kružni tokovi spašavaju živote i smanjuju broj prometnih nesreća

Ono u čemu se mnogi slažu jest da se u kontekstu prometne sigurnosti puno veća pozornost, osim prevencije i represije, mora dati i infrastrukturi. A ono što ne košta puno, a dokazano pridonosi sigurnosti cestovnog prometa su – kružni tokovi. Kružna raskrižja u zadnjih su nekoliko godina sve popularnija i u hrvatskim gradovima. Nažalost, još ne postoje istraživanja o konkretnim učincima pojedinih kružnih tokova na sigurnost prometa u Hrvatskoj.

„U Hrvatskoj su detaljnija istraživanja vezana za kružne tokove tek u začecima, a zbog neujednačene, odnosno nejedinstvene baze podataka prometnih nesreća MUP-a i osiguravajućih kuća ne može se točno definirati broj ni postotak smanjenja ili povećanja prometnih nesreća na raskrižjima nakon rekonstrukcije u kružna raskrižja“, navodi dr. Hrvoje Pilko sa Zavoda za cestovni promet na Fakultetu prometnih znanosti.

Ipak, iskustva iz drugih država daju jasnu sliku o kakvim je prednostima riječ. Kako doznajemo od našeg sugovornika, kružna raskrižja, primjerice, u Nizozemskoj smanjuju broj prometnih nesreća za 50%, a broj ozlijeđenih u tim nesrećama za čak 70%.

„Na novim kružnim raskrižjima smanjen je broj ozlijeđenih u vozilima za 95%, pješaka za 89%, ali je još najniži stupanj smanjenja ozlijeđenih biciklista, svega 30%. U Njemačkoj su se, pak, prometne nesreće smanjile za 40%, te za 84% na raskrižjima izvan urbanih sredina nakon rekonstrukcije klasičnih raskrižja u kružna raskrižja“, kaže Pilko.

Dodaje kako su u Belgiji kružni tokovi smanjili ukupan broj prometnih nesreća za 39%, teže ozlijeđenih za 17% i slabije ozlijeđenih za 38% te su učinkovitiji na raskrižjima s većim brzinama na glavnim i sporednim prometnicama.

„U gradu Växjö u Švedskoj rezultati istraživanja pokazali su da su se nakon rekonstrukcije znatno smanjile brzine vožnje u području raskrižja, a time i broj i posljedice prometnih nesreća. Na 12 kružnih raskrižja ukupan broj prometnih nesreća smanjio se za 44%, nesreće u kojima su sudjelovali pješaci i biciklisti od 60 do 80%, dok su se za 12% povećale nesreće u kojima su sudjelovala motorna vozila“, navodi Pilko.

Međutim, dodaje HAK-ov sugovornik, zbog oblikovnih elemenata na jednom kružnom toku broj prometnih nesreća povećao se za čak 200%.

Izvor: Portal Pametni-gradovi.eu