17.2.2023.

Koordinacija i unapređenje regionalne i prekogranične suradnje

U Bratislavi (Slovačka) su 15. i 16. veljače 2022. godine održane sjednica radne grupe za upravljanje nesrećama (Disaster Management working group- DMWG) EU strategije za podunavsku regiju (EU  Strategy for the Danube Region-Priority Area 5 „Management of Environmental Risks“  EUSDR-PA5) i završna konferencija EU-projekta DAREnet. Na sastanku radne grupe i konferenciji EU-projekta DAREnet sudjelovala su 42 predstavnika iz Belgije, Bugarske, Češke, Finske, Mađarske, Njemačke, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Švedske, Srbije i Hrvatske.

Hrvatsku vatrogasnu zajednicu kao pridruženu članicu EU-projekta DAREnet i člana radne grupe DM-WG predstavljao je  Mario Starčević, načelnik Sektora za vatrogastvo Hrvatske vatrogasne zajednice.

Na sastanku su nazočili i predstavnici Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova RH.

Ciljevi radne grupe (https://environmentalrisks.danube-region.eu/), su koordinacija i unapređenje regionalne i prekogranične suradnje, utvrđivanje dobrih iskustava u pripremljenosti i odgovoru, uklanjanje nedostataka, izrada preporuka i portala znanja i kontakata u regiji, te stvaranje okvira za buduću suradnju, uz razvoj kapaciteta  za razmjenu znanja i iskustava u povećanju otpornosti na nesreće u Podunavskoj regiji. Detaljan koncept rezultata projekta DAREnet (http://darenetproject.eu), treba poslužiti ujedno i kao jedna od osnova za daljnju suradnju u Podunavskoj regiji (policy recommendations), gdje su istaknuta sljedeća područja djelovanja:

  •     Utvrditi sinergijsko djelovanje partnera nekoliko EU-prjekata (Profound i DiMaND) i mogućih dionika u budućim projektima;
  •     Utvrditi makro-regionalni okvir za upravljanje nesrećama u Podunavskoj regiji (komlementarnost s Mehanizmom Civilne zaštite EU-UCPM) u područjima invacija i znanosti, koordinacije (dobrovoljci), osposobljavanja i vježbi, potpore domaćina (Host National Support), upravljanja, razmjena znanja, planiranja sustava (mehanizama) i standardnih operativnih postupaka (SOP-ovi) ;
  •     Fokusiranje na procjene  opasnosti,  te razvoj sustava za pripravnost i odgovor na nesreće u Podunavskoj regiji kroz platformu suradnje, suradnju s Međunarodnom komisijom za zaštitu Dunava (ICPDR), potporu UCPM u regionalnom upravljanju nesrećama, izrada i implementacija preporuka za dobrovoljne organizacije, donošenje SOP-ova, identifikacija postojećih procesa i procedura te organizacija konferencija i savjetovanja.

Dat je osvrt na provedbu međunarodne vježbe spašavanja na poplavama u okviru projekta PROFOUND. Ukupno je na vježbi bilo 46 radnih točaka i 37 sudjelujućih organizacija s 473 sudionika iz 9 zemalja, s pretežno dobrovoljnim sudionicima.

Kao moguća težišta rada u sljedećem razdoblju su istaknuta:

  •     Formiranje i razvoj regionalnih centara izvrsnosti i međusobna razmejna znanja i vještina, što zahtijevaju sve raznolikije tehnološke (man made) i okolišne (natural-climate) ugroženosti;
  •     Fokusiranje procjena ugroženosti i planova interveniranja na multirizične analize, bazirane na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama (ICT), kako bi se na standardiziranim obrascima i GIS podlogama iste ujednačile u regijama.


U okviru konferencije održana su različita stručna predavanja među kojima izdvajamo:

Perspektive o ustrojavanja makro-regionalnog okvira  upravljanja nesrećama u Baltičkoj regiji (Andriy Martynenko)

Aktivnosti planiranja upravljanja nesrećama provodi Vijeće Baltičkih država, kojje provodi i aktivnosti vezane uz Područje djelovana sigurnost (PA Policy Area Secure). Temeljni cilj je prilagodba globalnih i EU politika u regionalni kontekst. Projekti postupno rastu ukoliko su uspješni u prvoj fazi (primjer procjena rizika).

Uključenje visokoškolskih ustanova u upravljanje nesrećama

Visokoškolsko obrazovanje treba biti tijesno spojeno i nerazdvojno s praktičnim aspektima. Uz to trebaju biti vezani istraživački kapaciteti uz industriju i korisnike. Tako Veleučilište za tehnologije iz Bratislave ima sklopljene sporazume o suradnji u području sigurnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom obrane, Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom gospodarstva. Sporazumi obuhvaćaju i integraciju znanstvenih postignuća u nacionalne strategije vezane uz sigurnost što obuhvaća znanstvena istraživanja, školovanje i osposobljavanje  i povezivanje teorije s praksom.

Projekt o gradnji sigurnog okruženja u borbi s ekstremnim klimatskim promjenama - HUT

Projekt  razmatra prevenciju i pripravnost za 6 ugroza koje proizlaze iz klimatskih promjena, te razmatra specijalne potrebe  i mogućnosti pojedinih dionika u pojedinim zemljama. Svaki od partnera razmatra neke od ugroza i aktivnosti koje se odnose na iste (www.thehut-nexus.eu).

Projekt o istraživanju i prevenciji katastrofalnih događaja– Myriad (IIASA)

Projekt proučava uzroke, pojačanje, međudjelovanje i sinergije različitih ugroza koje uzrokuju velike nesreće i katastrofe. Načelo je da se procjene rizika proširuju na multirizične analize i djelovanje, što uključuju prijevoz, utjecaj na gospodarstvo i prekograničnu i međunarodnu suradnju.

Panel rasprava s administracijom EU

Sudionici konferencije imali su jedinstvenu priliku u panel raspravi osloviti visoke dužnosnike Glavne direkcije Europske Unije za Civilnu zaštitu i humanitarne operacije (DG ECHO) za regionalnu i urbanu politiku (DG REGIO) i migracije i unutarnje poslove (DG HOME), te adresirati pitanja vatrogastva prema EU-dužnosnicima.
Savjetovanje je iskorišteno za upoznavanje s radom Vatrogasne zajednice Slovačke, čije je sjedište u Bratislavi. Ista ima 5 zaposlenih u sjedištu i još 56 zaposlenih po županijama. Vatrogasna zajednica Slovačke je nadležna za dobrovoljno vatrogastvo, a u velike uspjehe ubraja se u zadnjoj višegodišnjoj financijskoj perspektivi podjela blizu 900 vatrogasnih vozila dobrovoljnim vatrogasnim društvima preko Ministarstva unutarnjih poslova (vozilo Iveco Daily, spremnik 750 l vode i prijenosna pumpa). U Slovačkoj djeluju 1.882 dobrovoljna vatrogasna društva razvrstana u 5 kategorija (vidi tablica iz privitka), koje u svom sastavu moraju imati najmanje 10 operativnih vatrogasaca (izuzev kategorije D).
 

Edukacije dobrovoljnih vatrogasaca u Slovačkoj provode vatrogasne organizacije, ali i privatne tvrtke.