Kako se bliži školska sezona, roditelji žure po potrepštine za svoju djecu, dok učenici uživaju u posljednjim danima ljeta. Međutim, jedva da itko shvaća da su poduzeća u obrazovnom sektoru trenutno pod udarom malware napada. Podaci koje je predstavio Atlas VPN otkrivaju da je obrazovna industrija bila primarna meta kibernetičkih napada u posljednjih 30 dana.
Preko 80% napada zlonamjernim softverom na globalnoj razini bilo je usmjereno na tvrtke u obrazovnom sektoru, ukupno 5,13 milijuna napada u tom razdoblju, što iznosi prosječno 171 tisuću napada dnevno. Podaci za analizu izdvojeni su putem Microsoftove Security Intelligence platforme. Jedan od razloga zašto je obrazovna industrija postala glavna meta je pomak prema digitalizaciji. Pandemija je natjerala institucije da koriste tehnologije koje studentima omogućuju završetak nastavnih programa i ispita. S druge strane, pojavile su se mnoge nove tvrtke jer su vidjele priliku na tržištu. Međutim, programi za videokonferencije, softver za e-učenje i drugi digitalni alati eksponencijalno su proširili površinu kibernetičkih napada.
Važno je napomenuti da su navedeni napadi usmjereni prema poduzećima, a ne prema institucijama. Drugim riječima, navedeni podaci pokazuju broj napada na tvrtke u obrazovnom sektoru, a ne na škole, fakultete i sveučilišta. Krećući se naprijed, maloprodaja i tvrtke s robom široke potrošnje prijavile su blizu 575 tisuća susreta sa zlonamjernim softverom u prošlom mjesecu. Iako je to značajan broj susreta sa zlonamjernim softverom, to je gotovo 9 puta manje od broja kibernetičkih napada u sektoru obrazovanja.
Tvrtke u zdravstvu i farmaciji (329.820), telekomunikacijama (141.598), elektroenergetskim i komunalnim uslugama (93.662), financijskim uslugama i osiguranju (93.258) dijele preostalih 10% susreta sa zlonamjernim softverom u posljednjih 30 dana.
Opasnost od malware napada
Većina razumije da je malware vrsta kibernetičkog napada koji može nanijeti štetu primatelju. Ipak, proces zaraze i mogući ishod uspješnog napada obično ostaje nejasan. Prvo, razjasnimo kako zlonamjerni softver dolazi na računalo. U biti, kada korisnici preuzimaju datoteke s weba na uređaj, riskiraju da se zaraze zlonamjernim softverom. Međutim, postoje vrste zlonamjernog softvera koji su bez datoteka i koji su mnogo lukaviji i teže ih je otkriti jer zahtijevaju samo skriptu da bi se izvršila.
Što se tiče procesa infekcije, jedan od glavnih problema je taj što prevaranti mogu stvoriti gotovo identičnu kopiju web stranice, e-pošte ili oglasa kako bi namamili žrtve na preuzimanje zlonamjernog softvera ili izvršavanje zlonamjernih skripti. Žrtva bi čak mogla instalirati aplikaciju i koristiti je, ali je u isto vrijeme instalirala zlonamjerni softver koji hakerima omogućuje infiltraciju u sustav. Ovo je osobito opasno kada su korisnici s administratorskim pravima hakirani, jer može dovesti do krađe podataka, curenja podataka i zahtjeva za ucjenom softvera.