Vitomir Begović
Ovogodišnji Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu koji se obilježava od 24 - 28. listopada vrhunac je EU kampanje 2020 – 2022. „Smanjenje opterećenja za zdrava radna mjesta“,usmjerene na sprečavanje poremećaja mišićno-koštanog sustava povezanih s radom, kao i na intenzivnije promicanje napora za dostojanstven, sigurniji i zdraviji rad.
Kampanja stavlja fokus na različita prioritetna područja unutar široke teme mišićno-koštanih poremećaja (MKP),a psihosocijalni rizici bit će posljednje prioritetno područje koje će se pokrenuti i promovirati od rujna do studenog 2022.
Psihosocijalni rizici i stres vezan uz rad među najzahtjevnijim su pitanjima sigurnosti i zdravlja na radu. Oni značajno utječu na zdravlje pojedinaca, organizacija i nacionalnih ekonomija.
Otprilike polovica europskih radnika smatra da je stres uobičajena pojava na njihovom radnom mjestu, a on pridonosi otprilike polovici svih izgubljenih radnih dana. Kao i mnogi drugi problemi vezani uz mentalno zdravlje, stres se često pogrešno shvaća ili stigmatizira. Međutim, kada se promatraju kao organizacijski problem, a ne kao pojedinačna pogreška, psihosocijalni rizici i stres mogu se jednako kontrolirati kao i bilo koji drugi sigurnosni i zdravstveni rizik na radnom mjestu.
U Europi su poremećaji mišićno-koštanog sustava i dalje jedan od najčešćih zdravstvenih problema povezanih s radom. Rizici uzrokovani nepravilnim držanjem, izloženost repetitivnim pokretima, zamornim ili bolnim položajima tijela te nošenje ili pomicanje teških tereta predstavljaju vrlo česte čimbenike rizika na radnom mjestu koji mogu uzrokovati poremećaje mišićno-koštanog sustava.
Pretjerano opterećenje i visok intenzitet rada mogu povećati razinu stresa kod radnika, što zauzvrat može povećati njihovu mišićnu napetost i njihovu osjetljivost na osjećaj boli.Psihosocijalni rizici proizlaze iz lošeg dizajna, organizacije i upravljanja poslom, kao i lošeg socijalnog konteksta posla te mogu dovesti do negativnih psiholoških, fizičkih i socijalnih ishoda kao što je stres povezan s poslom, izgaranje na poslu ili depresija.
Radnici doživljavaju stres ako su radni zahtjevi prekomjerni i nadilaze njihove mogućnosti. Osim psihičkih problema u radnika koji pate od dugotrajnog stresa mogu se razviti ozbiljni fizički zdravstveni problemi kao što je bolest krvožilnog sustava ili problemi mišićno-koštanog sustava.
Polovica radnika u EU-u smatra stres uobičajenim na svojem radnom mjestu, a stres pridonosi otprilike polovici svih izgubljenih radnih dana. Hrvatska nije izuzetak, pa je nužno razviti i provesti intervencije za promicanje dobrog mentalnog zdravlja i sprečavanje mentalnih bolesti na radnom mjestu.
Uz pravi pristup psihosocijalni rizici i stres povezan s poslom mogu se spriječiti i njima se može uspješno upravljati neovisno o veličini ili vrsti poduzeća. Može im se pristupiti na isti logičan i sustavan način kao i drugim rizicima za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu.
Nužno je širiti znanje poslodavaca,ovlaštenika, stručnjaka za zaštitu na radu,rukovoditelja ljudskih resursa, zdravstvenih djelatnika,povjerenika radnika za zaštitu na radu o psihosocijalnim rizicima, načinu procjene i prevencije.Predstojeća tradicionalna 22.konferencija „Izazovi za sigurnost i zdravlje na radu 2023“ i prateće radionice, za koja događanja su prijave u tijeku (www.skup-znr.hr ; www.sigurnost.eu) pravo je mjesto za stjecanje znanja iz prakse.
U smjeru primjerenog vrednovanja stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka za zaštitu na radu i drugih ključnih dionika potreban je i potpuno novi podzakonski akt,koji cjelovito i sadržajno treba obuhvatiti područje osposobljavanja i usavršavanja iz sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.
Upućujući pozornost na ovu važnu problematiku i Međunarodna organizacija rada (ILO) objavila je novi nastavni plan i program obuke kako bi nastavila jačati kapacitete inspekcija rada na globalnoj razini i kako bi pomogla u izgradnji djelotvornih i učinkovitih nacionalnih sustava inspekcije rada.
“Izgradnja modernih i učinkovitih sustava inspekcije rada” je modularni paket sa 17 modula koji pokrivaju širok raspon aspekata povezanih s inspekcijom rada, od načela, politika i strategija do praktičnih alata i metoda.Ovaj novi nastavni plan ILO-a dodaje dva modula o psihosocijalnim rizicima:Osiguravanje usklađenosti sa zakonodavstvom o psihosocijalnim rizicima (modul 14) i Inspekcijsko postupanje s psihosocijalnim rizicima (modul 15).
U uvjetima rasta postojećih i novih rizika na radu, za Republiku Hrvatsku postoji dodatna obveza, a to je kadrovsko jačanje inspekcije rada - zaštite na radu uz osiguranje resursa i potrebnog vremena za cjeloživotno usavršavanje inspektora.