Dogovor o proračunu EU-a i fondu za oporavak potreban je do lipnja

U svom priopćenju za javnost kažu da se u borbi protiv pandemije COVID-a 19 i ponovnom pokretanju europskog gospodarstva utrkujemo se s vremenom. Ako u osiguravanju odgovarajućeg EU-ovog plana za oporavak utemeljenog na odvažnom proračunu EU-a bude ikakvog kašnjenja, time će se narušiti naša sposobnost da zaštitimo zdravlje i socijalna prava građana, očuvamo proizvodni kapacitet Europe, pomognemo poduzećima da prebrode krizu i uložimo u održivu budućnost.
 
Države članice moraju poduzeti odlučne korake za Europu. Potrebno je:
-    osigurati kontinuitet izvanrednih mjera uz potporu kohezijske politike u najpogođenijim zemljama i područjima, uz odgovarajuće financiranje i posebna pravila;
-    povećati planirana ulaganja u kohezijsku politiku za razdoblje 2021. – 2027. radi bržeg oporavka i ostvarivanja dugoročno otporne, pravednije i održivije Europe; 
-    osigurati da izvanredne financijske inicijative pridonose socijalnoj, teritorijalnoj i gospodarskoj koheziji uzimajući u obzir lokalne porezne gubitke i prihode i uz pružanje potpore lokalnim i regionalnim vlastima, kao i pripadajućim poduzećima u javnom vlasništvu, u pružanju lokalnih usluga građanima tijekom i nakon pandemije;
-    uspješno privesti kraju pregovore o budućoj kohezijskoj politici kako bi se omogućio pravodobni početak razdoblja financiranja 2021. te kako bi se osigurao nastavak kohezijske politike u nadolazećim godinama;
-    postići suradnju svih razina vlasti radi ulaganja u bolje zdravstvene usluge diljem Unije, povećanjem financijskih sredstava za zdravstvo u okviru kohezijske politike i uspostavom specijaliziranog zdravstvenog mehanizma;
-    prepoznati dobre primjere prekogranične i transnacionalne suradnje tijekom trenutačne krize i aktivno uključiti EGTS-ove, euroregije i sve pogranične regije EU-a u borbu protiv virusa, kao i u budući gospodarski oporavak.
 
Zahtijevamo da se i „osnovni” proračun EU-a i inicijative za izvanredna financijska ulaganja oslanjaju na iskustvo i znanje lokalnih aktera koji se suočavaju s pandemijom i njezinim posljedicama. Ulaganja EU-a moraju biti fleksibilna i pojednostavljena, ali bi bilo kakva prekomjerna centralizacija mogla ozbiljno ugroziti njihovu djelotvornost. Kohezijska politika najbolji je alat EU-a za strukturno jačanje socijalnog i gospodarskog razvoja regija i gradova (uključujući zdravstvo i klimatsku politiku). Mora se ojačati i u cijelosti mobilizirati kako bi sva lokalna i regionalna tijela bila dugoročno otpornija i dovoljno spremna za gospodarske posljedice aktualne krize, kao i za sve buduće krize. Stoga kohezijska politika mora biti dopuna postojećim i budućim instrumentima za suočavanje s izvanrednim stanjem.
 
Kada je riječ o mogućem jačanju Programa potpore reformama, stvarna uključenost regija i gradova u procjenu potreba i osmišljavanje intervencija, u bliskoj koordinaciji s planovima kohezijske politike, bit će presudna kako bi se osiguralo da nijedno područje ne bude zapostavljeno i da se djelotvorno upravlja teritorijalno asimetričnim učinkom reformi. Nadalje, regije i gradovi trebali bi sudjelovati u raspravi o jačanju otpornosti europskih društava u suočavanju s pandemijom i njezinim gospodarskim i socijalnim posljedicama s teritorijalnog gledišta.
 
Sada je ključno da institucije EU-a krenu naprijed u duhu solidarnosti i odgovornosti. Konačni ishod pregovora ne smije biti skup pretjerano centraliziranih fondova i nesigurnih financijskih instrumenata koji se oslanjaju samo na reaktivnost privatnih tržišta. Moramo opremiti Europu djelotvornim skupom instrumenata, s pomno uravnoteženim bespovratnim sredstvima i zajmovima i temeljito provedenim načelom partnerstva kako bi se bolje odgovorilo na potrebe građana EU-a.
 
Samo odvažnim pristupom i uzajamnim povjerenjem možemo udružiti snage i izvesti Europu iz ove krize. 
 
Savez za koheziju (#CohesionAlliance) koalicija je onih koji vjeruju da kohezijska politika EU-a mora i dalje biti jedan od stupova na kojima počiva budućnost EU-a. Zbog Brexita i potrebe da EU financira nove prioritete poput obrane, sigurnosti i nadzora vanjskih granica postoji opasnost da se financijska sredstva namijenjena kohezijskoj politici smanje u idućem dugoročnom proračunu EU-a – odnosno višegodišnjem financijskom okviru – kojim će se utvrditi gornje granice rashoda EU-a za razdoblje nakon 2020. Kako bi se to izbjeglo i kako bi se podigla svijest o presudnoj ulozi kohezijske politike, vodeće udruge regija i gradova – Udruga europskih pograničnih regija (AEBR), Skupština europskih regija (AER), Konferencija europskih regionalnih zakonodavnih skupština (CALRE), Vijeće europskih općina i regija (CEMR), Konferencija perifernih primorskih regija Europe (CPMR) i EUROCITIES – te Europski odbor regija pokrenuli su u listopadu 2017. Savez za koheziju (#CohesionAlliance).

Savez traži da se u okviru proračuna EU-a nakon 2020. ojača kohezijska politika te da se poveća njezina djelotvornost, vidljivost i dostupnost u svim regijama u Europskoj uniji. Deklaraciju Saveza potpisalo je od njegova pokretanja više od 12000 pojedinačnih potpisnika, 140 regija, 137 gradova i okruga, 50 udruga regionalnih i lokalnih vlasti, 40 zastupnika u Europskom parlamentu i 35 europskih sektorskih udruženja. Od nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlada do MSP-ova, nevladinih organizacija, škola, sveučilišta i kulturnih organizacija – svi koji vjeruju u kohezijsku politiku EU-a pozivaju se da se pridruže Savezu za koheziju (#CohesionAlliance) potpisivanjem deklaracije.