5.2.2021.

Čak 88 urušnih vrtača u Mečenčanima

Urušne vrtače predstavljaju pojavu otvaranja pukotina u tlu na području pogođenom potresom. Na području Općine Donji Kukuruzari, preciznije, na prostoru između sela Mečenčani i Borojevići neposredno nakon razornog potresa do početka veljače 2021. godine uočeno je 88 takvih pukotina u tlu. Najveća urušna vrtača promjera je 30 metara, a dubine oko 13 metara.
Fenomen urušnih vrtača, odnosno sufozija odranije je poznat na području Banovine. Razorni potres s kraja prošle godine, međutim, potaknuo je dodatno pucanje tla koje predstavlja prijetnju sigurnosti.

Slabiji potresi koji se gotovo svakodnevno bilježe u petrinjskom kraju dodatno pridonose otvaranju urušnih vrtača u tlu. Istodobno, potresi uzrokuju i pukotine na nasipima uz rijeke na području Sisačko-moslavačke županije.

Urušne vrtače, odnosno ponikve predstavljaju izravnu sigurnosnu prijetnju jer se otvaraju u neporednoj blizini obiteljskih kuća. Stoga Stožer civilne zaštite za otklanjanje posljedica potresa posebnu pozornost posvećuje toj sigurnosnoj dimenziji na Banovini.

Preciznije, razmatraju se opcije utvrđivanja sigurnosnih putova/koridora unutar naselja, osobito u blizini zgrada javne namjene poput škole i zdravstvene ustanove. Osiguravanje najkraćeg pristupa glavnim prometnicama ključni je dio priprema za postavljanje kontejnera primarno za spavanje stanovnika kako bi ostali u blizini svojih domova i obiteljskih gospodarstava.

Imajući u vidu ugroženost vodocrpilišta i vodovoda kojim se opskrbljuje područje Hrvatske Kostajnice, stručnjaci Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta (RGNF) i Hrvatskih voda u suradnji s tijelima državne uprave snimaju teren i analiziraju geofizičke karakteristike tla.

Seizmolog Krešimir Kuk rekao je jučer u HRT-ovoj emisiji "Otvoreno" kako potresi na Banovini još nisu prestali, ali seizmička aktivnost slabi što je i očekivano. Naglasio je kako će podrhtavanje trajati još mjesecima, ali će potresi biti slabiji.Kuk je rekao kako pojava vrtača nije poznata seizmolozima.

Prof. dr. sc. Bruno Tomljenović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta istaknuo je kako se pojava vrtača može svrstati u fenomen. Naglasio je kako nije uobičajeno da se nakon potresa tlo tako ponaša.

"Takvi oblici pojavljuju se na područjima sela Mečenčani, te Borojevići zbog specifične geološke građe", rekao je te dodao da se urušne vrtače događaju trenutno i zbog toga su izrazito opasne. Poručio je da urušne vrtače nastaju u područjima sa specifičnom geološkom građom u terenima gdje jedan dio naslaga koje su na površini idu u podzemlje zemlje, a izgrađuju uglavnom šljunci, pijesci i gline.

Rekao je da na području Mečenčana takvih pojava bilo i ranije, u vremenima prije potresa: "Potresna trešnja je samo ubrzala proces koji se tako ionako zbiva, samo je dugotrajan, postupan i sporadičan". Prof. dr. sc. Franjo Šumanovac s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta kazao je kako je s potresom došao poremećaj stijena, te da je broj vrtača koje su se pojavile velik.

Dodao je kako bi se trebale napraviti veće analize kako bi se otkrila korelacija s jačinom potresa. Šumanovac je rekao da su geolozi svaki dan na terenu te da grupe koje on vode rade geofizička istraživanja.