Na 60. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda održanom, 8. prosinca 2005. godine proglašen je Međunarodni dan osvješćivanja opasnosti od mina i pomoći u protuminskom djelovanju - 4. travanj, kako bi se na globalnoj razini podsjetilo na potrebu izgradnje mira i zaštite ljudskih života. Premda nema jasnih procjena, ipak se smatra kako približno 120 milijuna različitih vrsta mina i na milijune neeksplodiranih ubojnih sredstava (eng. Unexploded Ordnance, UXO) prijeti u približno 60 zemalja svijeta (primjerice Afganistan, Angola, Bosna i Hercegovina, Kambodža), među kojima je i Republika Hrvatska.
Ozljede od mina većinom se događaju u produktivnim godinama života dovodeći do smanjivanja broja radno sposobnih ljudi jer u 85 posto uzrokuju stradavanje civilnog stanovništva. Istodobnu opasnost čine zaostali eksplozivni ostatci iz rata (eng. Explosive Remnants of War, ERW) u što spadaju granate, streljivo, neeksplodirane bombe, a sve je učestalija uporaba mina iznenađenja ili miniranih zamki (eng. Booby Trap) i improviziranih eksplozivnih naprava (eng. Improvised Explosive Devices, IED).
Konvencija o zabrani uporabe, stvaranju zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i njihovog uništenja (Ottawska konvencija) stupila je na snagu 1997. godine, a koju je potpisalo 164 država svijeta. Hrvatski sabor ratificirao je Ottawsku konvenciju, 24. travnja 1998. godine pa su na taj način preuzete obveze koje Republika Hrvatska treba ispuniti do 2026. godine. Ottawska konvencija predstavlja važan međunarodni okvir kojim je već postignut značajan napredak u ostvarivanju „svijeta bez mina“.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova - Ravnateljstva civilne zašite, minski sumnjivo područje na prostoru Republike Hrvatske, 2. travnja 2024. godine iznosi 88,6 četvornih kilometara, što obuhvaća četiri županije (Ličko - senjska, Karlovačka, Sisačko - moslavačka i Splitsko - dalmatinska) te 21 grad i općinu. Na temelju općeg i tehničkog izvida procjenjuje se da je to područje zagađeno s približno 10 tisuća mina, neeksplodiranih ubojnih sredstava i njihovih dijelova, a posebno na mjestima intenzivnog oružanog sukoba iz Domovinskog rata. Cjelokupan minski sumnjivi prostor obilježen je sa 4.057 oznaka upozorenja na minsku opasnost, dok se sustavnim razminiranjem problem mina smanjuje iz godine u godinu.
Sukladno Zakonu o protuminskom djelovanju („Narodne novine“ broj 110/15, 118/18, 98/19, 114/22, 59/23) Ministarstvo unutarnjih poslova u suradnji s državnom upravom i civilnim sektorom koordinirano provodi informiranje i obučavanje stanovništva o opasnosti. Stručno osoblje Hrvatskog centra za razminiranje održava predavanja o pravilnom i sigurnom ponašanju do dana kada će sav minski sumnjivi prostor biti predan korisnicima na uporabu.
Opasnost neće nestati bez učešća svih partnera protuminskog djelovanja. Međunarodni odbor Crvenog križa razvojem sveobuhvatnog programa pod nazivom „Zagađenje oružjem“ (eng. Weapon Contamination) podržava nacionalna društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca u zemljama gdje postoji opasnost, stalno pomažući žrtvama i njihovim obiteljima.
Hrvatski Crveni križ pridružuje se obilježavanju ovog dana kako bi podsjetili na pravilno i sigurno ponašanje zbog opasnosti koja još uvijek prijeti u našoj zemlji, posebno dolaskom proljeća, toplijeg vremena i učestalog boravka ljudi u prirodi (djeca, izletnici, planinari, lovci). Poštivanje službenih oznaka upozorenja na minsku opasnost ključno je za vlastitu sigurnost.
Izvor: Hrvatski Crveni Križ