Međunarodni dan civilne zaštite i Dan civilne zaštite u Republici Hrvatskoj obilježavamo 1. ožujka, čime se dodatno podiže svijest javnosti o opasnostima od velikih nesreća i katastrofa, ali i ističe uloge civilne zaštite u prevenciji, odgovoru na krize te saniranju posljedica. U Hrvatskoj se taj dan obilježava od 1992. godine. Koje su najvažnije promjene koje su se u RH u sustavu CZ u tih 31 godinu dogodile razgovaramo s dr. sc. Damirom Trutom, ravnateljem Ravnateljstva civilne zaštite Republike Hrvatske.
“Kao i svaki drugi sustav, tako se i sustav civilne zaštite mijenjao, razvijao i prilagođavao potrebama vremena i okolnostima. Ovo što danas imamo je rezultat implementacije pet bivših državnih tijela u novoustrojeno Ravnateljstvo civilne zaštite unutar Ministarstva unutarnjih poslova. Ministarstvo je time prije četiri godine, postalo tijelo nadležno za koordinaciju djelovanja sustava CZ u RH, a RCZ nadležan za vrlo kompleksan i raznolik opis poslova, od smanjenja rizika od katastrofa, operativnih poslova, edukacije i osposobljavanja, protuminskog djelovanja, radiološke i nuklearne sigurnosti, nadzora proizvodnje i prometa eksplozivnih tvari i oružja te inspekcijskih poslova”, kaže ravnatelj Trut. Dodaje da je cilj bio stvoriti jedinstven i učinkovitiji sustav, sposoban odgovoriti u izvanrednim događajima, kao i povezati resurse i sposobnosti svih sudionika, operativnih snaga i građana u jedinstvenu cjelinu. Danas civilna zaštita u RH predstavlja sustav organiziran na lokalnoj, područnoj i nacionalnoj razini, čije su aktivnosti usmjerene u tri pravca: smanjenje rizika od katastrofa, pružanje brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti te ublažavanje posljedica nastalih uslijed velikih nesreća i katastrofa.
“Tako postavljen sustav ide u korak s modernim europskim, ali i svjetskim trendovima u segmentu upravljanja krizama. Proteklo vrijeme je pokazalo da je odluka o implementaciji bila ispravna i opravdana jer se njome postigla bolja funkcionalnost sustava, a na nama je dalje razvijati sustav, ulagati u njega, ulagati u pripadnike sustava, educirati ih i opremati i to i činimo”, pojašnjava ravnatelj Trut.
Civilna zaštita se tijekom 2020. godine suočila s brojnim izazovima poput epidemije koronavirusa, snažnog potresa u ožujku i prosincu uz više ili manje izražene već uobičajene požarne i olujne opasnosti. Koji su trenutno rizici na području Hrvatske najizraženiji?
Kad govorimo o rizicima nužno je spomenuti Procjenu rizika od katastrofa koju je Vlada RH donijela krajem studenog 2019., u kojoj je definirano 15 rizika kategoriziranih u neprihvatljive, tolerirane i prihvatljive. Tako je Procjena pokazala da su za RH neprihvatljivi rizici poplave, potresi i požari otvorenog prostora. Zašto je to bitno? Jer kategorija rizika znači prioritete ulaganja u njihovo smanjenje. Primjerice smanjenje rizika od požara otvorenog prostora, između ostalog, preveniralo bi se obnovom suhozida, povratkom ekstenzivnog stočarstva, aktivnijim prikupljanjem mrtve građe iz šuma i ostalog raslinja, stvaranjem rasjeka u šumama i sl.; za potrese je to protupotresna gradnja; za poplave izgradnja nasipa, redovito održavanje voda i zaštitnih vodnih građevina, čišćenje odvodnih kanala itd.
Možda javnost generalno najviše percipira te rizike, ali očigledno je da se tijekom godine, pogotovo na lokalnoj razini, događaju pojave kao što su bolesti bilja i životinja, nestašica pitke vode i izdizanje relativne morske razine, klizišta, onečišćenje mora, mraz, tuča i pijavice, koje uzrokuju velike štete i onemogućavaju održiv razvoj lokalnih zajednica, što u današnje vrijeme najčešće rezultira depopulacijom općina i gradova.
Hrvatska je, u većoj ili manjoj mjeri, primjerice i u riziku od suša, što je paradoksalno da se jedna tako mala zemlja bori i protiv poplava i protiv suša. Treba spomenuti i industrijske nesreće, i ono protiv čega se bori cijeli svijet, a to je pandemija. Upravo je Procjena rizika pomogla u donošenju pravovremenih i učinkovitih odluka u borbi protiv širenja koronavirusa, jer je na scenariju pandemije gripe predviđen, mogu slobodno reći, gotovo identičan razvoj situacije, koji se dogodio i s koronavirusom.
Međutim, svjedoci smo sve intenzivnijih klimatskih promjena, kao i trenda ekstremnih pojava, razorne snage s velikim posljedicama po ljudske živote i materijalna dobra. Nažalost naša realnost su i suvremene ugroze, koje nam sve više prijete. Sve su to okolnosti, koje iziskuju preispitivanje rizika u kontekstu nastajanja potencijalno novih ili pak revidiranja postojećih. Stoga je u tijeku izrada nove Procjene rizika od katastrofa. Nositelj izrade je Ravnateljstvo civilne zaštite, u suradnji sa svim relevantnim tijelima, a očekujemo njeno donošenje do kraja ove godine. Nova Procjena će, u skladu s novom metodologijom, redefinirati kategorije rizika.
Područje upravljanja krizama pokazalo se iznimno bitno u današnje vrijeme kada smo suočeni s evidentnim klimatskim promjenama, a posljedica toga su sve intenzivnije i učestalije pojave katastrofa u svijetu pa tako i u RH. Lani je donesena Strategija upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. godine u Hrvatskoj. Koju ulogu Ravnateljstvo CZ sa svojim resursima ima u Strategiji?
Točno, u listopadu prošle godine Vlada RH je donijela Strategiju upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. godine, što je prvi takav dokument u RH na području upravljanja rizicima. Kako je rađena na podlozi Procjene rizika od katastrofa, Strategija definira prioritetna ulaganja u smanjenje rizika, moguće izvore financiranja te kroz akcijske planove, prati njihov učinak. Ujedno je Strategija ključan preduvjet za korištenje sredstava iz EU fondova, programa i instrumenata u financijskom razdoblju 2021.-2027.
Što se tiče uloge Ravnateljstva, ono je prvenstveno bilo zaduženo za samu izradu Strategije, ali opet u suradnji sa svim relevantnim tijelima koji su nositelji pojedinih rizika, kao i operativnim snagama sustava civilne zaštite. Svaki od njih dao je svoj doprinos u vidu prijava projekata s kojima bi u narednih deset godina, kroz ulaganja u prevenciju, opremanje i osposobljavanja, ispunila dva strateška cilja - smanjenje rizika od katastrofa i povećanje spremnosti za upravljanje u katastrofama, kako bi se postigao krajnji cilj - Republika Hrvatska otpornija na katastrofe.
I RCZ je također nositelj dosta projekata unutar Strategije, među kojima se projekti koji se odnose na daljnje podizanje svijesti o smanjenju rizika od katastrofa, zatim na razvijanje sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama, korištenjem modernih tehnologija, prvenstveno mobilnih telefona. Tu je i projekt opremanja i osposobljavanja Državne intervencijske postrojbe, certificiranje modula za urbano traganje i spašavanje teške kategorije za europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu-HUSAR, helikopterska potpora sustavu civilne zaštite, izgradnja i opremanje Nacionalnog nastavnog središta civilne zaštite (na lokacijama Jastrebarsko, Divulje i Bizovac), izgradnja novog modernog Operativnog centra civilne zaštite u Zagrebu, kao i izgradnja i opremanje pet regionalnih centara civilne zaštite (Varaždin, Osijek, Rijeka, Split, Zagreb). Ne manje važan je i projekt jačanja protupožarnih kapaciteta putem rescEU mehanizma Unije za civilnu zaštitu, kojim će se nabaviti dva protupožarna zrakoplova. Sve su to projekti velikih vrijednosti, neki su u poodmakloj fazi provedbe, neki su u fazi pripreme potrebne dokumentacije i svi zahtijevaju veliki angažman ljudskih resursa Ravnateljstva civilne zaštite, njihov trud i znanje.
Što je kratkoročno, a što dugoročno potrebno učiniti za povećanje spremnosti RH da na još učinkovitiji način reagira na krizne situacije te planira mjere za sprječavanje i ublažavanje katastrofa?
Kao prvo u Europi je promijenjena paradigma upravljanja krizama. Naglasak se stavlja na proaktivan pristup i tim pristupom se vodi i Hrvatska. Ključna je prevencija, ulaganje u smanjenje rizika od katastrofa u svim segmentima društva i na svim razinama. Samo tako se postiže održivi razvoj, sigurnost i stabilno gospodarstvo. To je zadaća svih nas jer svaki mali preventivni korak vodi ka smanjenu rizika.
Ono što je također potrebno učiniti, a već se dosta napravilo, je donošenje strateških dokumenata koji će usmjeravati politiku upravljanja krizama. Već sam spomenuo donošenje Strategije upravljanja rizicima do 2030., što je veliki iskorak u tom području. Govorimo o dokumentu u kojem su deklarirani projekti vrijednosti 1,8 milijardi eura, što možemo smatrati doprinosom našem gospodarstvu i poboljšanju životnog standarda.
U veljači prošle godine Vlada je donijela i Plan pripravnosti i odgovora RH na radiološki ili nuklearni izvanredni događaj, dokument koji definira organizaciju, nadležnosti i odgovor u slučaju takvih događaja na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Također očekujemo već spomenuto skorašnje donošenje nove Procjene rizika od katastrofa za RH, a do kraja godine i donošenje i Državnog plana djelovanja civilne zaštite, koji će biti jasniji, operativniji i s točno određenom ulogom svakog sudionika i operativnih snaga sustava CZ, počevši od preventivnih aktivnosti i pripravnosti do odgovora na izvanredni događaj.
Isto tako u proceduri je i izrada Strategije razvoja sustava CZ, kao dugoročnog višesektorskog dokumenta koji će definirati takve strateške ciljeve kojima će se sposobnosti i kapaciteti sustava civilne zaštite dalje razvijati, a time i povećati spremnost na razne izazove.
Vrlo bitne su i edukacije, počevši od djece vrtićke i školske dobi, što RCZ redovito provodi. Kontinuirano se surađuje s UNICEF-om, s kojima se provode tečajevi za nastavnike i ravnatelje osnovnih i srednjih škola, koji su usmjereni na razumijevanje potrebe smanjenja rizika od katastrofa, kako to prenijeti učenicima, odnosno kako smanjiti rizik u vlastitoj školi. U konačnici naš cilj je postići sustavnu edukaciju na temu smanjenja rizika od katastrofa, kroz uvođenje te teme u nastavne programe. Svjesni smo nužnosti u edukacije uključiti i osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, čime doprinosimo ispunjenju obveze zaštite i promicanja njihovih ljudskih prava. Primjerice u suradnji s Hrvatskim društvom prevoditelja znakovnog jezika za gluhe prevođene su brošure s uputama za postupanje u velikim nesrećama i katastrofama. RH je još 2016. godine na broju 112 uvela mogućnost traženja pomoći putem SMS poruka koji su namijenjene prvenstveno osobama koje ne mogu govornim pozivom uspostaviti komunikaciju s operaterom 112. To je još jedan korak ka ispunjenju Direktive EU za pristupačnost proizvoda i usluga kojim se osigurava da krajnji korisnici s invaliditetom imaju pristup hitnim službama.
Za donijeti kvalitetnu i učinkovitu odluku u fazi odgovora na katastrofu vrlo je važno znati s čime sustav CZ raspolaže. Možete li sumirati što sve u ovom trenutku sustav CZ ima po tom pitanju (alati, ljudstvo, oprema)?
Da, to je ključno, jer ako odgovorna osoba za sustav CZ na svim razinama ne raspolaže informacijama na koje resurse može i u kojem vremenu računati u slučaju nekog događaja, onda ni odluka o odgovoru ne može biti adekvatna niti provedbena. Stoga je baza podataka o raspoloživim resursima i te kako bitna, kao i ona objedinjena na razini cijele RH, znači ne samo točkasto. U Ravnateljstvu postoji takva baza, ali kako su ti podaci promjenjivog karaktera, upravo se radi na njenom ažuriranju.
Međutim može se generalno konstatirati da sustav CZ ima dovoljno resursa (i materijalnih i ljudskih) za adekvatan odgovor na kriznu situaciju. Treba napomenuti da prema načelu supsidijarnosti u odgovor se prvo angažiraju svi raspoloživi vlastiti resursi i sposobnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je pogođena velikom nesrećom ili katastrofom, a ako resursi nisu dostatni, prema načelu solidarnosti, pogođenoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave upućuje se dodatna pomoć. Kapaciteti temeljnih operativnih snaga sustava: vatrogastva, HGSS-a i HCK-a, su dostatni, a na nama je da takvi i ostanu, kroz daljnje opremanje i osposobljavanje, ali i privlačenje ljudstva.
Što se tiče operativnih kapaciteta RCZ, a to je Država intervencijska postrojba civilne zaštite, unazad četiri godine uloženi su značajni napori na opremanju i osposobljavanju za traganje i spašavanje iz ruševina, traganje i spašavanje u poplavama, KBRN zaštitu te tehničko- taktičku potporu i zbrinjavanje stanovništva. Postrojba raspolaže i opremom za stabilizaciju zrakoplova i premještanje u svrhu oslobađanja poletno-sletne staze, s tri komunikacijsko-zapovjedna kontejnera s pripadajućim kamionom i tri tzv. robota, odnosno daljinska sustava za djelovanje u kontaminiranoj zoni.
Opremanje se nastavlja i dalje, pogotovo kroz odobrene projekte u okviru resEU kapaciteta, kojima će se postojeća tri robota dodatno nadograditi te nabaviti još tri nova. Time će RH biti jedina zemlja u EU sa sustavom koji je sposoban ulaziti u kontaminirano područje bez ljudskih kapaciteta. Tu je još projekt razvoja i održavanja KBRN zaliha, nabava i održavanje kapaciteta za zbrinjavanje ljudi u kontejnerima i šatorima.
Ukratko iz rescEU kapaciteta, RCZ je samo u zadnjih četiri mjeseca kroz četiri projekta povuklo oko 105 milijuna eura, a svi kapaciteti nabavljeni kroz rescEU bit će na raspolaganju u slučaju potrebe pružanja međunarodne pomoći, čime se pridonosi jačanju otpornosti EU na prirodne i tehničko-tehnološke katastrofe.
Naučene lekcije iz recentnih događaja su također iskristalizirale potrebu razvijanja dodatnih sposobnosti kroz module pa je tako velik iskorak napravljen kroz ustrojavanje ronilačke skupine modula za spašavanje na vodi Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite, koja će, između ostalog, u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, davati podršku u istraživanju olupina potonulih brodova. Ujedno će davati potporu lučkim kapetanijama kod spašavanja na moru, što je vrlo bitno za uspješnu i sigurnu turističku sezonu.
Kako nam je cilj ići u korak s modernom tehnologijom, unutar Državne intervencijske postrojbe razvijamo sposobnosti rada s dronovima, što podrazumijeva izviđanje, mogućnost udaljenog prijenosa slike s terena u realnom vremenu, mapiranje terena visoke preciznosti, traganje za nestalim osobama termalnom kamerom, izrada 3D modela velikih objekata.
Potenciramo edukacije djelatnika za rad na toj opremi, među kojima je i visokosofisticirana oprema, jer u konačnici ljudski faktor je i dalje presudan.
Sve više naglasak stavljamo na suradnju s privatnim sektorom i znanstveno-obrazovnim institucijama kako bi se rješenja koja proizlaze iz modernih tehnologija primjenjivala za potrebe operativno-komunikacijskih centara, informacijskih tehnologija i sustava veza te razvoja sposobnosti za operativno djelovanje. Unazad par godina nabavljeno je puno toga, ali tu nećemo i ne smijemo stati jer i sami vidimo kakav je trend pojava katastrofa i kojih su razmjera tako da kao sustav moramo biti još opremljeniji i operativniji.
RCZ trenutno sudjeluje u nekoliko velikih projekata koji su sufinancirani od strane EU, poput uspostave helikopterskog spašavanja civilne zaštite. Možete li nam reći u kojoj je fazi projekt helikopterske potpore sustavu civilne zaštite?
Naravno da je takav način spašavanja prijeko potreban jer osigurava znatno veću brzinu i učinkovitost pri obavljanju složenih akcija spašavanja i/ili medicinskog zbrinjavanja u kriznim situacijama. Svjesni toga, RCZ je planiralo nabaviti ukupno pet helikoptera iz projekata Programa za konkurentnost i koheziju. U srpnju 2022. godine potpisan je ugovor s američkom tvrtkom Bell Textron Inc., za nabavu prva dva višenamjenska helikoptera Subaru Bell 412EPX, s modulima za medicinsku evakuaciju i traganje i spašavanje, vrijednosti oko 36 milijuna eura. Njihova isporuka se očekuje do kraja ove godine, a kroz projekt je predviđena i obuka operativnih snaga i sudionika sustava CZ za djelovanje u slučaju izvanrednih događaja. Broj preostalih helikoptera koji će se nabaviti u ovom programskom razdoblju ovisit će u raspoloživim sredstvima te cijenama na tržištu. U svakom slučaju to nam je prioritet.
Radite i na daljnjoj izgradnji Logističkog centra, kao i Nastavnog nacionalnog središta CZ u Jastrebarskom. Na koje će sve načine sustav CZ imati koristi od tih organizacija i što će sve to podrazumijevati? A u planu je i izgradnja i opremanje pet regionalnih centara civilne zaštite u Zagrebu, Varaždinu, Rijeci, Osijeku i Splitu, odvija li se nešto po tom pitanju?
Praktički Logistički centar civilne zaštite u Jastrebarskom je dobio svoju vidljivost za vrijeme najintenzivnije borbe protiv širenja koronavorusa, kad je kroz njega prošlo preko 121 milijun artikala ili cca 900 tona zaštitne opreme i opreme za rad koja je distribuirana prema preko 5000 subjekata, kao što su medicinske ustanove, ustanove socijalne skrbi, školski sustav RH te operativne snage sustava civilne zaštite.
Riječ je o Centru koji upravlja svim logističkim operacijama koje se provode u potpori provedbe mjera i aktivnosti civilne zaštite, s primarnom zadaćom kontinuirano zanavljati potrebne zalihe u raznoj opremi te distribuirati iste prema terenu. Međutim, ponovno kroz projekte, plan nam je da Centar postane važno logističko središte na međunarodnoj razini. Određene aktivnosti su se već poduzele. Trenutno se radi na adaptaciji prostora i terena gdje će se nalaziti oprema za kemijsko-biološko-radiološko-nuklearnu zaštitu, oprema za zbrinjavanje stanovništva i medicinska oprema koja će se nabaviti iz sredstava osiguranih u projektima Mehanizma Unije za civilnu zaštitu. Ta će oprema biti na raspolaganju za nacionalne, ali i za međunarodne potrebe.
Izgradnja Nastavnog nacionalnog središta u Jastrebarskom također će se financirati iz fondova EU. Primarni razlog zašto smo krenuli u tako jedan složen projekt je uspostava jedinstvenog (centralnog) nastavnog središta za osposobljavanje svih sudionika sustava civilne zaštite po standardiziranom programu osposobljavanja, za ispitivanje tehnike, opreme i sredstava koja se koristi u zaštiti i spašavanju, kao i poligona za uvježbavanje domaćih i međunarodnih timova civilne zaštite. Projekt će se realizirati u fazama, a trenutno se rješava sva potrebna dokumentacija, a onda kreće faza infrastrukturnih radova. Konačnom realizacijom i stavljanjem u funkciju Nastavnog središta povećat će se osposobljenost i učinkovitost pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite i sudionika sustava civilne zaštite za djelovanje prije, tijekom i nakon velikih nesreća i katastrofa.
Osim tog velikog projekta, radimo i na izgradnji pet regionalnih centara civilne zaštite, u Zagrebu, Varaždinu, Rijeci, Osijeku i Splitu, kako bi na jednom mjestu objedinili ljudske i materijalne resurse svih operativnih snaga sustava civilne zaštite na tom području. Time će se postići bolja operativnost, lakše definirati raspoloživost kapaciteta sustava cz na lokalnoj (regionalnoj) razini, omogućiti promptnija aktivacija u slučaju izvanrednih događaja, što je ključno u takvim situacijama. Regionalni centri su strateški raspoređeni, jer se vodilo računa o praktičnosti lokacija te dostupnosti prometnicama za potrebe brzih i učinkovitih intervencija.
Financiranje je također previđeno iz Programa konkurentnost i kohezija u ovoj financijskoj omotnici i intenzivno se radi na izradi projektne dokumentacije.
Na koji način se nakon potresa iz 2020. pristupa ovom riziku i što su nas naučila iskustva stečena u velikim potresima u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji?
Činjenica je da je područje RH seizmički aktivno, pogotovo neki njeni dijelovi i zato je potres jedan od neprihvatljivih rizika u Procjeni rizika od katastrofa za RH. Međutim u našem mentalitetu postoji sklonost misliti da se takve katastrofe događaju negdje druge i da “neće baš nas”. Ali, kao što znamo, nije pitanje hoće li se, već kada će se dogoditi i to se potvrđuje kroz stoljeća, a to su potvrdila i ova dva potresa. Sustav CZ je tada poduzeo maksimalno moguće. U svega nekoliko sati na terenu su bile sve sastavnice sustava civilne zaštite od lokalne do državne razine sa svom potrebnom opremom i unutar osam sati je završeno pretraživanje ruševina, spašeno je nekoliko ljudi, a pronađena su i zbrinuta tijela smrtno stradalih. Pružala se medicinska pomoć, evakuirali i prevozili bolesnici iz porušene sisačke bolnice u zdravstvene ustanove unutar županije, u druge županije i Zagreb. Organizirani su i transporti helikopterima Hrvatske vojske.
Poduzele su, dakle, sve propisane mjere i aktivnosti civilne zaštite, uključujući i privremeno zbrinjavanje stanovništva. Međutim kad govorimo o naučenim lekcijama, izdvojio bih baš taj segment zbrinjavanja stanovništva. Iako se vrlo brzo organizirao transport za prijevoz stanovništva na duge lokacije, pokazalo se da sami stanovnici nisu željeli napustiti svoje domove. Tad se shvatilo da je za takve vrste katastrofa potrebno imati dostatan broj mobilnih smještajnih kapaciteta, kao što su kontejneri, šatori. To je naučena lekcija koja je rezultirala prijavom na projekt iz Mehanizma unije za civilnu zaštitu u sklopu rescEU kapaciteta. I taj projekt smo dobili, vrijednosti 20,9 mil. eura, kojim će se nabaviti potpuno opremljeni mobilni kontejneri i moderni šatori u koje će se moći smjestiti 1000 ljudi.
Nadalje, kad govorimo o aktivnostima procjene šteta na objektima, i kasnije o obnovi, ti potresi su praktički nametnuli potrebu osnivanja udruge koja će pokrivati potrebe inženjera na terenu (oprema, mobilizacija, osiguranje, administracija i slično) i koja će se kao operativna snaga uključiti u sustav civilne zaštite. Tako je osnovan Hrvatski centar za potresno inženjerstvo - interventna služba, nakon čega se krenulo u realizaciju nekih od razvojnih potreba Udruge, definiranih u Strategiji upravljanja rizicima od katastrofa. Ravnateljstvo je ujedno dobilo stručnog partnera, jer Udruga okuplja stručnjake na području građevinarstva i seizmike, što je od velike važnosti kad je riječ o riziku od potresa, a pogotovo u segmentu podizanja svijesti i znanja o potrebi kvalitetne protupotresne gradnje u fazi obnove, tzv. Build Back Better.
I treće, što se pokazalo kao naučena lekcija, ali ne samo iz vlastitih iskustava, nego to govore iskustva drugih zemalja, a Turska nam je sad očigledan primjer, su problemi koji na terenu nastaju zbog dolaska velikog broja ljudi u kratkom vremenu, motornim vozilima i u vlastitom aranžmanu. Time se stvaraju dodatne gužve i kaos na ionako oštećenim prometnicama, što otežava rad i mobilnost operativnih i žurnih službi u trenucima kad je vrijeme dragocjeno, jer se prioritet stavlja na spašavanje života, traganju za unesrećenima, sprječavanju novih ljudskih žrtava, zbrinjavanju i evakuaciji stanovništva iz opasnih područja. To je faza u kojoj se očekuje nesmetano operativno djelovanje specijaliziranih snaga sustava civilne zaštite, koju su posebno obučeni za takve aktivnosti. Čak su i hrvatski mediji izvještavali s terena u Turskoj o ogromnim gužvama, nepostojanju koridora za vozila žurnih službi, a znamo da je u tim trenucima svaka sekunda bitna.
Svi smo svjesni da je potpuno prirodna ljudska reakcija u trenutku nesreće pomagati jedni drugima, i to je dapače poželjno u trenucima kad nekom spašavaš život u tvom bližem okruženju. Međutim ovdje govorimo o situacijama neorganiziranog masovnog priljeva velikog broja ljudi, koji se, u prvim satima nakon katastrofe, dok tlo još podrhtava, penju po ruševinama ili zalaze u oštećene objekte. Znam da je ta reakcija rezultat dobrih i plemenitih namjera, ali isto tako je opasna, tako riskiraju svoj život jer nisu obučeni niti opremljeni za spašavanje iz ruševina. Za to postoje profesionalci. Međutim kada se stvore povoljniji sigurnosni uvjeti, onda je svaka pomoć itekako dobrodošla, ali ona mora biti organizirana i u skladu s potrebama terena.
I na kraju, ovi potresi su pokazali i ranjivost kulturnog identiteta, ako ga gledamo kroz prizmu zaštite kulturne baštine i to je jedna od naučenih lekcija, koju rješavamo kroz projektne aktivnosti, u suradnji s Ministarstvom kulture i medija. Cilj je educirati, osposobiti i opremiti Državnu intervencijsku postrojbu CZ, kao i ostale operativne snage sustava CZ za stručno postupanje s kulturnim dobrima. Time ćemo dobiti kvalificirane stručne timove za evakuaciju i pohranjivane kulturnih dobara s područja zahvaćenim velikim nesrećama i katastrofama.
S obzirom da katastrofe, pogotovo one prirodne, ne poznaju granice, molimo vas ocijenite suradnju hrvatskog sustava CZ sa susjednim državama, ali i unutar EU.
Kao prvo suradnja na području upravljanja krizama je neminovna, prvenstveno sa susjednim zemljama, a onda naravno unutar Europe, ali i cijelog svijeta. Razlog je očigledan, dijelimo iste ili slične rizike, suočavamo se s istim izazovima, a nerijetko zajedno djelujemo u preventivnom, ali i u operativnom smislu. Međunarodna pravodobna razmjena informacija je ključna kao preduvjet za žurno reagiranje i zajedničko djelovanje, ali i za pružanje ili primanje pomoći. Navest ću vam najsvježiji primjer potresa u Turskoj. Zahvaljujući razmjenama informacija, preko Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije (ERCC - The Emergency Response Coordination Centre) Mehanizma unije za civilnu zaštitu Europske Unije, vrlo brzo su druge zemlje saznale o kojoj vrsti i intenzitetu katastrofe se radi i što je Turskoj najpotrebnije u prvoj fazi, a to je traganje i spašavanje iz ruševina unesrećenih osoba, a onda naravno sve ostalo za njihovo zbrinjavanje. Hrvatska je preko Operativnog centra civilne zaštite bila među prve tri zemlje koja je ponudila pomoć i isti dan kad se potres dogodio, temeljem Odluke Vlade RH, uputila tim sastavljen od 41 pripadnika modula srednje kategorije za urbano traganje i spašavanje iz ruševina Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite i 7 potražnih pasa, a već koji dan kasnije i konvoj s opremom za zbrinjavanje stanovništva, medicinskom opremom i prehrambene artikle.
Moramo se naslanjati jedne na druge, pomagati jedni drugima, a to i činimo jer je očigledan trend porasta ekstremnih pojava, razorne snage s velikim posljedicama po ljudske živote i materijalna dobra, ali i suvremenih prijetnji i to je naša realnost.
Mogu slobodno reći da se Hrvatska u području upravljanja krizama u međunarodnim okvirima visoko pozicionirala, da aktivno sudjelujemo u svim odborima i radnim skupinama EK, NATO-a, UN-a, gdje se traži i uvažava naše mišljenje, ekspertiza i znanje. Aktivni smo i kroz sudjelovanje na međunarodnim obukama, osposobljavanjima, vježbama, projektima i kao lideri i kao partneri. Izdvojio bih projekt “EU za bolju civilnu zaštitu - Izgradnja kapaciteta i priprema Bosne i Hercegovine za Mehanizam civilne zaštite Europske Unije”, kojeg je provodilo Ravnateljstvo civilne zaštite i koji je u potpunosti financiran iz Instrumenta pretpristupne pomoći. Zahvaljujući tom projektu, krajem prošle godine, Bosna i Hercegovina je primljena u Mehanizam Unije za civilnu zaštitu.
Hrvatska je prošle godine bila predsjedateljica Inicijative za prevenciju i pripravnost u katastrofama za Jugoistočnu Europu, a time i domaćin uspješne međunarodne konferencije na visokoj razini na temu ulaganja u smanjenje rizika od katastrofa, koja se održala u Dubrovniku i koja je bila vrlo zapažena u međunarodnim organizacijama koje se bave kriznim menadžmentom. Nadalje, naše iskustvo i znanje na području razminiranja također su prepoznale zemlje Europe i svijeta s minskim problemom (primjerice Ukrajina, Azerbajdžan, Sirija), zbog čega traže našu ekspertizu i pomoć u rješavanju minske problematike.
Mislim da iz svega ovog što sam naveo mogu zaključiti da je napravljen veliki iskorak u razvoju sustava civilne zaštite; iza svega stoji ogroman rad, trud i entuzijazam i Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a i svih dionika sustava civilne zaštite i to zaslužuje svaku pohvalu.
Nataša Gajski Kovačić