tehnologija
27.2.2020.

Za čak 46 posto prometnih nesreća krivac - brzina!

Novim rigoroznijim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama koji je na snagu stupio početkom kolovoza 2019. pokušava se smanjiti broj nesreća i poginulih. O rezultatima tog Zakona govorio je Miron Huljak iz Ravnateljstva policije MUP-a koji je i jedan od autora aktualnog Nacionalnog programa za razdoblje od 2011. do 2020. godine. Huljak je rekao kako je Hrvatska danas, nažalost, daleko od ostvarenja cilja zacrtanog u ovom programu, ali se nada da ćemo mu se u 2020. ipak uspjeti približiti. Naglasio je kako je nakon uvođenja novog zakona smanjen broj nesreća te kako je on postrožio kazne za teže prekršaje kao i za ponavljače. Na kraju je istaknuo poraznu statistiku koja govori kako je u Domovinskom ratu u Hrvatskoj poginulo 16.000 osoba dok je u prometnim nesrećama od 1990. do danas smrtno stradalo 18.350 osoba.

Željko Šarić, docent s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, predstavio je problem opasnih mjesta u prometu, tzv. crnih točaka na čemu je doktorirao 2014. godine. Objasnio je kako se opasnim mjestima smatraju lokacije na kojima se događa natprosječan broj prometnih nesreća u usporedbi s drugim sličnim lokacijama. No naglasio je da njihova definicija ipak nije jednoznačna i da ona može biti različita u različitim državama. Parametri koji se mogu koristiti u njihovom određivanju su: duljina dionice; period promatranja; broj nesreća; broj vozila. U uspoređivanju lokacija također se pazi da se iste lokacije uspoređuju s istima, npr. županijska cesta sa županijskom cestom, raskrižje s raskrižjem i sl. Analizom ovih mjesta u Hrvatskoj, pokazalo se da su među nedostacima čak i geometrijski oblici ceste, nepravilan nagib, krivo ograničenje brzine i sl. Nova metodologija za identificiranje opasnih mjesta donesena je 2016. godine.

Analize prometnih nesreća, ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu, pokazale su da se većina nesreća događa zbog nekog oblika ljudske pogreške. Zbog toga proizvođači automobila polako počinjo s proizvodnjom vozila s autonomnim sustavima. Visina autonomnosti ovisi o proizvođaču automobila, a ona danas varira od vozila koja sama mogu kočiti ili prilagođavati brzinu do Tesle koji se u određenim uvjetima sam vozi. Ono čemu se teži jest potpuna autonimoja, drugim riječima, automobil koji sve funkcije obavlja samostalno, bez ikakve intervencije čovjeka. Na taj način bi se uklonio element ljudske pogreške prilikom vožnje. Rikard Pažitka iz Pro Alarm Projekta dodao je da su ova nastojanja u skladu s direktivom Europske unije nazvanom "Vision Zero" koja govori da do 2050. broj stradalih na cestama treba spustiti sa sadašnjih 25.000 na vrlo ambicioznih nula! Pažitka je rekao i da uvijek postoji opasnost da se autonomna vozila hakiraju, ali ipak smatra da autonomni sustavi imaju svijetlu budućnost.



Nažalost, sve nesreće se ne mogu prevenirati, a jednom kada se one dogode, ključnu ulogu igraju žurne službe čija brza reakcija nerijetko spašava živote. Među njima su svakako vatrogasci koji igraju veliku ulogu u spašavanju osoba tijekom prometnih nesreća. O tome je govorio Siniša Jembrih, zapovjednik JVP grada Zagreba te jedan od utemeljitelja „Obuke u simulatoru plamenih udara“ odnosno specijalnosti za gašenje požara u zatvorenim prostorima koja je postala izvozni proizvod hrvatskog vatrogasnog znanja. Jembrih je naglasio kako vatrogasci nemaju intervencije samo tijekom ljetnih požara, već kroz cijelu godinu. Naglasio je da veliki dio intervencija otpada upravo na spašavanje ljudi u prometnim nesrećama te stoga često izvode vježbe upravo s tim scenarijem. U tome im pomaže i Renault koji donira nove automobile koji ranije nisu korišteni već su predviđeni upravo za ove vježbe. Važnost toga leži u činjenici da nije isto izvlačiti ljude iz starih i novih automobila, budući da su noviji puno čvršći te ih je stoga teže prepiliti i doći do žrtve.

Da bi se ostvarila sigurnost na cestama, nije dovoljno samo uvoditi nove zakone i dosljedno kažnjavati prekršitelje, već educirati vozače koji sudjeluju u cestovnom prometu. Veliku ulogu u tome, naravno, igraju autoškole, ali i autoklubovi. No u 21. stoljeću, svijet se konstanto susreće s novim izazovima i brzim razvojem tehnologija koji mijenjaju okruženje u kojem se krećemo. Tako su se kao novi izazov u prometu pokazali električni romobili i njihova regulacija. O svemu navedenome govorio je Željko Marušić s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu. On tvrdi kako bi država trebala poticati korištenje romobila i odricanje od automobila raznim tipovima povlastica ili poreznih olakšanja. Na taj način bi se povećala sigurnost, smanjile gužve i ublažio problem zagađenja.

U konačnici, svi su se predavači složili kako se sigurnost cestovnog prometa zadnjih godina veoma promijenila te cestovni promet u cijelosti danas ovisi o visokoj tehnologiji. Naglašena je i važnost ulaganja u ceste te njihovog obnavljanja koja je u konačnici za državu isplativa jer se smanjuju troškovi koji nastaju u prometnim nesrećama sa smrtno stradalim osobama. Iako Hrvatska i dalje ima veliki broj poginulih, dojam je ipak da smo mnogo napredovali no još uvijek ima mjesta za daljnji napredak te u konačnici spuštanje na europski prosjek broja poginulih na cestama.

Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva unutarnjih poslova RH, a sponzorski su je podržale tvrtke Dahua Technology, Meditronic, KING ICT, Centar za vozila Hrvatske, Allianz, Alarm automatika, Tokić, Delta Bloc i Dräger.