„Dragi zaštitari i zaštitarke, vi ste srcu privatne zaštite, vaša osobnost, znanje, zalaganje. Bez vas, privatna zaštita ne bi mogla imati ulogu u našem današnjem društvu. Svakodnevno obavljajući svoje poslove vi ste prvi kontakt, vi se suočavate s javnošću, procjenjujete i uspješno se nosite sa svim vrstama rizika koje susrećete, vi ste prva točka ugleda za naše tvrtke, vi dajete privatnoj zaštiti lice i dušu. Uvjereni smo da poboljšanjem uvjeta vašeg rada, boljom edukacijom i opremljenošću, granskim kolektivnim ugovorom, može se poboljšati kvaliteta naših usluga, slika našeg sektora i vaša profesionalnost. U ime članica i članova Ceha i svoje osobno ime upućujem vam iskrene čestitke i svima zajedno želim srdačnu dobrodošlicu na svečano obilježavanje Dana zaštitara i blagdana sv. Mateja, koji se obilježava od 2010. godine - 21 rujna, a mi ga svečano obilježavamo danas“, rekla je u uvodnom obraćanju Lidija Stolica.
Na svečanosti je kao izaslanik potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića bio i pomoćnik ministra Damir Trut, koji je uputivši čestitku svim zaštitarkama i zaštitarima istaknuo kako ovaj dan treba iskoristiti da se javnosti skrene pozornost na zaštitarsku struku, na probleme s kojima se ona suočava, kao i na potrebu postizanja statusa i prepoznatljivosti kakvu imaju druge struke koje se bave poslovima sigurnosti.
Između ostalih na svečanosti su bili nazočni posebni savjetnik ministra obrane RH, general Dragutin Repinc, dekan Visoke policijske škole Krunoslav Borovec, načelnik Sektora za inspekcijske poslove MUP-a Nikola Turkalj, predsjednik Udruge zaštitarske djelatnost Hrvatske udruge poslodavaca Ante Perčin, ali i prijašnji predsjednici Ceha Ivan Husar i Damir Funčić.
„Hrvatski ceh zaštitara-strukovna zaštitarska komora osnovana je 1992. god., najstarije i najbrojnije je hrvatsko strukovno udruženje u području privatne zaštite okuplja veliki broj tvrtki iz područja tehničke zaštite, tjelesne zaštite i projektiranja sustava zaštite, sa kvalitetnim i stručnim osobama koje čine strukovnu osnovu i snagu Ceha. HCZ je nacionalna članica Confederation of European Security Services (COESS-a), najveće konfederacije industrije privatne zaštite u Europi koja ove godine obilježava 30 godina svoga djelovanja“, rekla je Lidija Stolica te dodala da se analiza djelatnosti privatne zaštite N 80.10 radi već 15 godina i financira se od donacija članova, a od ove godine u suradnji s časopisom Zaštita.
Analiza poslovanja
Središnji dio obilježavanja Dana zaštitara bila je upravo analiza poslovanja djelatnosti privatne zaštite N 80.10 za 2016., 2017. i 2018. godinu koju je prezentirao Damir Čiković iz tvrtke Poduzetnička revizija. Securitas Hrvatska je po prometu na prvoj poziciji prema statistici iz 2018., a drugi su po bruto dobiti. Klemm Sigurnost je pak prvi po bruto dobiti, pokazuju statistički podaci o poslovanju sektora privatne zaštite u Hrvatskoj. Sokol je sa 207,5 milijuna kn drugi, a Klemm Sigurnost treća tvrtka sa 126 milijuna kuna prihoda. Na istoj je poziciji bila i godinu ranije a prihod je povećala za 6,3 milijuna kn. No ako zbrojimo prihod Sokola koji je poslovao u dvije tvrtke - Sokol d.o.o. i Sokol Marić d.o.o., tada su tvrtke Zlatka Marića s 302, 8 milijuna kuna prve po prometu. Zlatko Marić je prošle godine sa svoje dvije zaštitarske tvrtke znatno povećao prihode, konkretno za više od 50 milijuna kuna. Svoj prihod je značajno povećao i Securitas - u odnosu na 2017. kada je prihod bio 251,8 milijuna kuna na 272,4 milijuna u 2018.
Ipak, dok je prethodnih godina Sokol Marić bilježio po preko 20 milijuna kuna neto dobiti, 2018. je godinu završio s minusom od 74,5 milijuna kuna. Tvrtka Sokol Marić dijelila je sudbinu svih velikih dobavljača Agrokora, no polovicom travnja prihvaćen je plan predstečajne nagodbe Sokola kojeg su podržale sve velike novčarske institucije u RH.
Na listi ukupnih prihoda u djelatnosti N 80.10 plus FINA GS, četvrta na listi upravo je FINA GS koja je zadržala 2. poziciju u odnosu na 2017. no povećala prihode sa 100,1 milijuna kuna na 113,6 milijuna kuna u 2018. Peti je Bilić-Erić sa 112,3 milijuna kn što je veliki rast u odnosu na 94,3 milijuna kn u 2017.
Ako pogledamo pojedinačno tvrtke Zlatka Marića tada je na šestoj poziciji Sokol Marić d.o.o. sa 95,3 milijuna kuna. Slijedi AKD-Zaštita s 80 milijuna kuna, Mediteran Security s 46,9 milijuna kn, Sigurnost Osijek s 31,8 milijuna kuna a slijedi Noky Security s 26,9 posto i skokom za tri mjesta više u odnosu na 2017.
Ukupni prihodi djelatnosti privatne zaštite - N 80.10 bili su u 2018. godini 1.543.163.000,00 kuna što predstavlja porast od 13,3 posto u odnosu na prethodnu godinu (gospodarstvo RH porast od 10,7 posto). Porast, iako značajno manji, je ostvaren i u 2017. u odnosu na 2016. od 1,3 posto (2017. je to bilo 1.361.929.000 kn, a 2016. je to bio 1.344.523.000 kn); kontinuirani porasti ukupnih prihoda grupacije ostvarivani od 2003. do 2011. godine zaustavljeni su, s vremenskim pomakom od početka gospodarske krize 2008. godine, s padom prihoda za 17 posto (2014./2011. godina), ali se ukupni prihodi od 2014. godine kontinuirano povećavaju (porast 20,9 posto - 2018./2014.).
Nije neko veliko otkriće da zaštitarski sektor u Hrvatskoj muku muči s potragom za zaposlenicima. Pad broja zaposlenih u 2018. godini u odnosu na godinu prije je 4,1 posto. Ukupno je zaposlenih bilo 12.622 što je u suprotnosti sa porastom broja zaposlenih u privredi RH gdje je posao pronašlo 6,5 posto ljudi više no u 2017. Ovakvi rezultati samo su nastavak pad broja zaposlenih u zaštitarstvu koji traje već nekoliko godina, no pad se sada događa još snažnijim intenzitetom. U 2017. u odnosu na 2016. pad je bio 1 posto, pa je tako 2017. bilo zaposleno 13.161 ljudi, a 2016. njih 13.292.
Trend stalnog pada broja zaposlenih
Iako je broj zaposlenih značajno porastao od 2003. kada ih je bilo 9.300 na 15.033 u 2016. (porast je preko 61 posto), nažalost sada se suočavamo s trendom stalnog pada broja zaposlenih u grupaciji koji traje od 2013. godine jer otada do lani s 15.033 zaposlenih spali smo na 12.622, a to je smanjenje od čak 16,1 posto.
Grupacija je u 2018. iskazala gubitak u poslovanju od 12.672.000 kn. Pozitivno poslovanje većeg dijela grupacije koji je ostvario 120.516.000 kn dobiti, korigirali su ukupni gubici od 133.188.000 kn (102,2 milijuna kn - SOKOL MARIĆ d.o.o. Zagreb te 15,4 milijuna kn - V GRUPA d.o.o. Zaprešić i drugi).
Godina 2018. pamtit će se i po tome da je kontinuirani rast bruto dobiti grupacije od 2003. do 2017. godine prekinut. Naime, 2017. bruto dobit je iznosila 83.369.000 kn, a primjera radi 2003. to je bilo 47.893.000 kn.
Rast ukupnog prihoda po zaposlenom u 2018. godini iznosio je 18,1 posto, odnosno 122.260 kn; u odnosu na 2017. kada je bio 103.482 kn i nastavlja trend zabilježen i prethodnih godina. Porast ukupnog prihoda po zaposlenom evidentiran je od 2003. kada je iznosio 81.000,00 kn do 2011. 105.021,00 kn, da bi u 2013. godini rezultirao padom na 87.525 kn, no od tada bilježi stalni rast.
No djelatnost N80.10 je niskoakumulativna djelatnost jer 1,34 posto ukupnog broja prosječno zaposlenih, ostvaruje samo 0,21 posto ukupnih prihoda privrede RH, te u prosjeku privreda RH ostvaruje 6,5 puta veći ukupan prihod po zaposlenom.
Prosječna neto plaća u N80.10 u 2018. iznosila je 3.979,00 kn što je u odnosu na godinu prije povećanje za 18,4 posto te 2017./2016. smanjenje za 1,6 posto) i zaostaje 36,3 posto za prosječnom neto plaćom u RH od 6.242,00 kn (43,8 posto u 2017.; 39,9 posto u 2016.). Za prosjekom privrede RH neto plaća u N80.10 u 2018. zaostaje za 28,7 posto - 3.979,00 kn u odnosu na 5.584,00 kn (37,5 posto - 2017; 33,6 posto) te je značajna korekcija prosječne plaće u djelatnosti u 2018. godini znatno smanjila evidentno zaostajanje.
Od ukupnog broja zaposlenih u djelatnosti 12.622 radnika, 20 najvećih tvrtki zapošljava 10.997 ili 87,1 posto (90,2 posto u 2017.; odnosno 88 posto u 2016.). Dodatnih 10 društava zapošljavalo je 401 radnika ili 3,2 posto (3,2 posto u 2017.; 3,4 posto u 2016.), dok je preostalih 107 pravnih i fizičkih osoba obuhvaćenih analizom zapošljavalo 1.224 radnika ili 9,7 posto (6,6 posto u 2017.; 8,6 posto u 2016.).
Kao što je naglašeno smanjen je broj zaposlenih u djelatnosti N80.10 za 4,1 posto (2018. - 12.622 / 2017. - 13.161) s naznakom da se time nastavlja trend smanjenja broja zaposlenih evidentiran u prethodnim razdobljima. Nažalost, značajnije povećanje prosječne neto plaće u djelatnosti od 18,4 posto u 2018. godine očito nije rezultiralo poslovno očekivanim zadržavanjem postojećeg i privlačenjem potencijalnog novog i osposobljenog stručnog zaštitarskog osoblja, već se i dalje može konstatirati evidentan manjak navedenog stručnog kadra. otvaranje tržišta ljudskih potencijala pristupom EU kroz integracije u procesima mogućnosti ostvarenja adekvatnijeg vrednovanja rada, očito su značajno utjecale na odnos ponude i potražnje za potrebama stručno osposobljenog zaštitarskog kadra, čime se ukazuje potreba za ozbiljnim promišljanjem rješavanja problema na nivou grupacije, što predstavlja značajne poslovne izazove za upravljačke strukture u svim trgovačkim društvima koja se bave pružanjem usluga tjelesne i tehničke zaštite osoba i imovine.
Inače, u svom obraćanju, Stolica je još rekla: „Hrvatska industrija privatne zaštite zakonski je uređena djelatnost, a u tijeku je izrada novog Zakona o privatnoj zaštiti. Zainteresirani predstavnici struke, pravnih osoba i obrta za privatnu zaštitu, akademska zajednica, neovisni stručnjaci, menadžeri sigurnosti, korisnici usluga, predstavnici objekata kritične infrastrukture aktivno su se uključili u davanje mišljenja, prijedloga i sugestija na predloženi nacrt prijedloga Zakona o privatnoj zaštiti s ciljem što kvalitetnijeg i boljeg normativnog uređenja poslova privatne zaštite. Vidljiv je znatan pomak kod državnih tijela, posebice Ministarstva unutarnjih poslova koja posljednjih godina intenzivno surađuju s privatnim i akademskim stručnim sektorom po pitanju stvaranja normativnih akata iz područja sigurnosti, te želimo da intenzivnija suradnja, nastavi i u budućnosti“. Upitala je i možemo li mi kao struka biti zadovoljni našim radom i postignućima, našim dijelom odgovornosti, javno-privatnim partnerstvom, položajem i percepcijom sektora, i odgovorila: „Mislim da ne. Da bi kao privatni sektor opstali vođeni smo - to treba jasno reći – interesom jer moramo biti profitabilni, konkurentni i kvalitetni, imati socijalni dijalog, granski kolektivni ugovor, postati privlačni za kvalitetne zaposlenike, jer u ovom trenutku zbog velikog nedostatka zaposlenika zapošljavamo sve, no pitam se da li je to ispravan put za sve nas?“
Stolica je mišljenja da struka koja okuplja preko 15 000 licenciranih zaposlenika, treba imati svoju neovisnu Komoru, koju na dobrovoljnoj osnovi čine njeni članovi, što je i pozitivna praksa u državama članicama EU, a posebice zemljama koja mogu komparativna, poput Slovenije i Njemačke.
„Budućnost naše struke je u mladim educiranim kvalitetnim kadrovima, digitalizaciji poslovanja, integraciji poslova tjelesne i tehničke zaštite. Potrebno je stoga zajedničko trenutno djelovanje svih nas ovdje prisutnih uz dobru strategiju i viziju“, rekla je. Najavila je i održavanje zajedničke konferencije Ceha i MUP-a nakon donošenja novog Zakona o privatnoj zaštiti s primjenom za sve dionike sustava privatne sigurnosti i zaštite.
Pozitivni pomaci u sustavu civilne zaštite
Na obilježavanju je pomoćnik ministra Damir Trut ukratko predstavio informacije o pozitivnim pomacima u sustavu civilne zaštite, istaknuvši kako zaštitarska struka, iako po zakonskim regulativima ne spada u temeljne operativne snage, zasigurno ima veliku ulogu u stvaranju stanja sigurnosti. Posebno se zahvalio Hrvatskom cehu zaštitara, s kojim MUP ima dugogodišnju uspješnu suradnju, na konstruktivnom doprinosu pri stvaranju svih dosadašnjih zakonskih i podzakonskih akata. Najavio je donošenje novog Zakona o privatnoj zaštiti, čije bi odredbe trebale rezultirati kvalitetnijom i sveobuhvatnijom zaštitom osoba i imovine, naglašavati preventivnu ulogu zaštitarstva te poticati specijalizaciju osoba koje se bave tjelesnom i tehničkom zaštitom. Time bi se stvorile pretpostavke za kvalitetniji rad, posebno u objektima i okolnostima visoke ugroze, ali i osposobilo čuvare i zaštitare da budu dijelom sigurnosnog sustava.
Trut je naglasio kako je sektor privatne zaštite bitan segment, kako poslovnog, tako i sigurnosnog sustava, što je prepoznato i u Strategiji nacionalne sigurnosti, čije smjernice predviđaju operativno uključivanje sektora (javne i privatne tvrtke) u sustav Domovinske sigurnosti.
“Stoga je zadaća i interes MUP-a poticati i jačati zaštitarstvo kao sigurnosnu gospodarsku djelatnost te u tom smislu jačati ljudske potencijale i omogućiti uvođenje novih metodologija i tehnologija u privatnu zaštitu, kao i unaprjeđenje i razvoj standarda obavljanja navedene djelatnosti.
Modernizacija zaštitarstva, profiliranje određenih specijalizacija, odgovarajuća obuka i opremljenost rezultirat će stvaranjem zaštitarskih snaga, koje će biti velika preventivna podrška policijskim snagama i drugim državnim službama, i koja će u visoko rizičnim okolnostima biti sposobna pružiti i primarnu operativnu reakciju do dolaska policije. Na nama je poduzeti sve mjere koje će zaštitarskoj struci stvoriti uvjete koji će poslodavcima omogućiti odgovarajuće vrednovanje i motiviranje zaštitara“, istaknuo je pomoćnik ministra Damir Trut. Također je istaknuo kako je sigurnost područje koje možda najzornije pokazuje prednosti članstva u Europskoj uniji i kako je to prilika za podizanje nacionalnog sustava sigurnosti ulaganjem iz sredstava europskih fondova.
“Morate imati na umu da, iako je naša zemlja sigurna zemlja, ne možemo zanemariti pojavu novih sigurnosnih rizika i prijetnji, čime je naša kritična infrastruktura znatno ranjivija, što je dodatni motiv za daljnju profesionalizaciju, obučavanje i opremanje zaštitarske struke, a sve se to može kroz sredstva EU-a", istaknuo je pomoćnik Trut.
Na obilježavanju Dana zaštitara istaknuto je kako je jedna od osnovnih zadaća Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a povećanje kvalitete obavljanja poslova privatne zaštite i daljnjeg razvoja zaštitarske struke, kao sigurnosno - gospodarske grane, kako bi se dostigao krajnji cilj - uspostava maksimalne razine sigurnosti svih subjekata društva i daljnje održavanje trenda u RH, kao zemlje koja ima sve preduvjete sigurnog života i rada.
Program obilježavanja Dana zaštitara završen je konstruktivnom panel raspravom o “Položaju i stanju Privatne zaštite u Republici Hrvatskoj”. (N.G.K.)
Cjelovita Analiza poslovanja djelatnosti N 80.10 objavljena je u tiskanom izdanju časopisa Zaštita. Pretplatite se