ILO ima za cilj podići globalnu svijest o veličini i posljedicama nesreća, ozljeda i bolesti povezanih s radom, stavljajući zdravlje i sigurnost radnika na vrh međunarodnih agendi i podržavajući djelovanje na svim razinama.
Od svog osnutka, ILO je usvojio više od 40 međunarodnih standarda rada koji se posebno bave sigurnošću i zdravljem na radu, zahtijevaju minimalne standarde usmjerene na kontrolu i upravljanje rizicima povezanima s radom i zaštitu radnika, u širokom rasponu zanimanja i radnih situacija.
U lipnju 2022. Međunarodna konferencija rada (ILC) odlučila je uključiti „sigurnu i zdravu radnu okolinu” u okvir temeljnih načela i prava na radu ILO.
Klimatske promjene povećani rizik za sigurnost i zdravlje radnika
Svake godine obilježavanje Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu vezano je uz određenu temu iz područja sigurnosti i zdravlja na radu. Kako se klimatske promjene pojačavaju, radnici diljem svijeta nalaze se u povećanom riziku od izloženosti opasnostima kao što su prekomjerna toplina, ultraljubičasto zračenje, ekstremne vremenske prilike, onečišćenje zraka, vektorske bolesti i agrokemikalije. Ove 2024. godine ILO se odlučio za središnju temu i moto kampanje „Sigurnost i zdravlje na radu u promjenjivoj klimi – sada je vrijeme za djelovanje!“.
Klimatske promjene već ozbiljno utječu na zdravlje planeta, zdravlje ljudi i svijet rada. Radnici su često prvi koji su izloženi učincima klimatskih promjena, često dulje i jačeg intenziteta .
Posebno su ugroženi radnici na otvorenom u fizički zahtjevnim sektorima, kao što su poljoprivreda, građevinarstvo i transport;radnici u zatvorenim prostorima u vrućim i slabo prozračenim okruženjima;radnici hitne pomoći, zdravstva i drugih javnih službi;trudnice, djeca, starije osobe i osobe s invaliditetom;radnici u neformalnoj ekonomiji, migranti i zaposleni u mikro i malim poduzećima.
Učinci klimatskih promjena mogu dovesti do pogoršanja radnih uvjeta i povećanog rizika od ozljeda na radu, bolesti i smrti. To može rezultirati brojnim zdravstvenim učincima kod radnika, uključujući ozljede, rak, kardiovaskularne bolesti, respiratorna stanja, degeneraciju i probleme mentalnog zdravlja.
Aktivnosti ILO za zaštitu radnika u klimi koja se mijenja usmjerne su na promicanje, poštivanje i ostvarivanje temeljnog načela i prava na radnom mjestu sigurnog i zdravog radnog okruženja, što znači i rješavanje opasnih utjecaja klimatskih promjena na radnom mjestu. Međunarodni standardi rada i drugi instrumenti daju smjernice za zaštitu radnika od različitih opasnosti i rizika na radnom mjestu, uključujući one povezane s klimatskim promjenama.
Globalna strategija ILO o sigurnosti i zdravlju na radu 2024-2030. ističe da zabrinutost za zdravlje i sigurnost na radu povezana s klimatskim promjenama treba biti visoko postavljena na dnevnom redu globalne i nacionalne politike. Odbor za opću raspravu o pravednoj tranziciji ILO 2023. godine naglasio je hitnu provedbu mjera zaštite na radu za radnike pogođene klimatskim rizicima.
Na nacionalnoj razini odgovori na ključna pitanja klimatskih promjena nalaze se u: Nacionalnoj politici i strategiji; Nacionalnom zakonodavstvu o zaštiti na radu;Kolektivnim ugovorima; Tehničkim smjernicama; Programima obuke i inicijative za podizanje svijesti; te Javnozdravstvenim inicijativama usmjerenima na radnike.
Uključivanje zaštite na radu u klimatske politike i integracija brige o klimi u praksu zaštite na radu od ključne je važnosti. Suradnja između vlada i socijalnih partnera ključna je za politike ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe.
EU je postavio ambiciozne klimatske ciljeve da postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050., s dekarbonizacijom i ponovnom uporabom kritičnih materijala kao ključnim ciljevima. Zelene industrije i tehnologije nude dugoročna rješenja za ublažavanje, ali mogu uvesti nove opasnosti za sigurnost i zdravlje na radu. Programi osposobljavanja ključni su za educiranje poslodavaca i radnika o rizicima klimatskih promjena i mjerama zaštite na temelju procjene klimatskih promjena i hijerarhije kontrola.
Ključna je kultura prevencije i pristup „Vizija nula“ ( Vision Zero)
Procjenjuje se da 2, 78 milijuna ljudi godišnje umre od posljedica nesreća i bolesti povezanih s radom, što odgovara više od 7500 smrtnih slučajeva svaki dan, a 374 milijuna doživi nezgode na radnom mjestu bez smrtnog ishoda. Gotovo 160 milijuna žrtve su bolesti povezanih s radom. Oko 4 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda gubi se zbog nesreća i loših uvjeta rada.
U EU godišnje se bilježi više od 3300 nesreća sa smrtnim ishodom i 3, 1 milijun nesreća bez smrtnog ishoda, a više od 200. 000 radnika umre svake godine od bolesti povezanih s radom. Nesreće i bolesti povezane s radom koštaju gospodarstvo EU-a više od 3, 3 % BDP-a godišnje.
Pojavljuju se novi profesionalni rizici povezani s globalizacijom i promjenama na radnom mjestu. Povećani migracijski tokovi, demografske promjene i porast atipičnog zapošljavanja stvaraju nove izazove za prevenciju.
Nove tehnologije i obrasci rada te izazovi psihosocijalnih rizika i stresa na poslu utječu na život i zdravlje radnika i još više povećavaju kompleksnost prevencije.
ISSA Međunarodna udruga socijalne sigurnosti (ISSA) osnovana je 1927. godine pod okriljem Međunarodne organizacije rada (ILO), a danas broji preko 320 institucija članica iz preko 160 zemalja. Promiče izvrsnost u upravljanju socijalnom sigurnošću kroz profesionalne smjernice, stručno znanje, usluge i podršku kako bi svojim članovima omogućila razvoj dinamičnih sustava socijalne sigurnosti i politike diljem svijeta. ISSA je 2019. godine pokrenula globalnu kampanju Vision Zero, s ciljem potaknuti sinergiju institucija širom svijeta u osnaživanju prevencije, doprinijeti stvaranju globalne strategije za smanjenje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te potaknuti tvrtke na razvoj kulture sigurnosti.
Sigurnost, zdravlje i dobrobit na radu od vitalne su važnosti za socijalnu sigurnost. Svakodnevno prevencija spašava živote i štiti zdravlje i dobrobit pojedinaca i obitelji. Ulaganje u prevenciju stvara socioekonomske koristi za društvo, poboljšava konkurentnost poslovanja i ima pozitivan učinak na održivost sustava socijalne sigurnosti. Vision Zero se temelji na uvjerenju da se sve nezgode na radu, štete i bolesti mogu spriječiti. Pruža plan puta sa 7 zlatnih pravila koja podupiru tvrtke u izgradnji kulture prevencije koja uključuje sigurnost, zdravlje i dobrobit na poslu.
Zlatna pravila koja doprinose učinkovitoj implementaciji modela Vision Zero u praksi su: Predanost rukovodstva i suradnja radnika; Utvrđivanje i kontrola rizika u vezi s radom; Razvoj programa zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu s jasno definiranim ciljevima i zadacima uključujući prilagodbe tehničkom napretku; Osiguranje sigurnih i zdravih uvjeta rada te mjesta rada i dobra organizacija; Osiguranje ispravnosti sredstava rada i osobne zaštitne opreme, njihovo održavanje i odgovarajuća prilagodba za rad; Poboljšanje kvalifikacija i razvijanje kompetentnosti, te motivacija i investiranje u ljude.
Postizanja nula ozljeda na radu čini se teško dostižnim, ali to je etički opravdan cilj koji predstavlja proces i ispravan način razmišljanja, više nego brojčani cilj te čini strateški temelj razvoja učinkovitog sustava zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
Ulaganje u preventivne mjere može dovesti do značajnog smanjenja ozljeda na radu, a studije su pokazale da ulaganja u prevenciju donose značajan povrat. Navedeno je korisno ne samo za sustave osiguranja od ozljeda na radu, već i za druge sheme socijalne sigurnosti kao što su mirovinski sustavi i opća zdravstvena skrb. Europska komisija u strateškom dokumentu o sigurnosti i zdravlju na radu 2021. - 2027. pozvala je sve države članice da aktivno djeluju na primjeni pristupa "Vizija nula".
Analiza nesreća na radu ključni je korak u procesu prevencije, iako se odvija retrospektivno. Analizirati nesreću na radu znači identificirati uzroke njezine pojave i djelovati u skladu s tim kako bi se izbjeglo njezino ponavljanje provođenjem odgovarajućih korektivnih radnji. Također pomaže u poboljšanju funkcioniranja tvrtke kroz bolje razumijevanje disfunkcija i stvarnog rada. Metode za provođenje ovih analiza moraju se unaprijed odrediti u internim propisima, i uz primjenu holističkih preventivnih mjera.
Osnovni pokazatelji o sigurnost i zdravlju na radu u RH
Kao članica ILO Republika Hrvatska obvezna je poštivati sve međunarodne standarde, promicati i poduzimati mjere i aktivnosti usmjerene na jačanje prevencije, i visokih standarda sigurnosti i zdravlja na radu. Odlukom Hrvatskog sabora donijetom 1. lipnja 2007. godine, 28. travnja u Republici Hrvatskoj proglašen je i Nacionalnim danom zaštite na radu.
Nacionalni aktualni podaci ukazuju na kontinuirani trend rasta prijavljenih ozljeda na radu. Prošle godine registrirano je 17.240 ozljeda, i 413 profesionalnih bolesti, tako da zadnjih šest godina bilježimo ukupno 101.691 ozljedu na radu, i 5.079 profesionalnih bolesti. U 2023. godini zabilježeno je 49 smrtnih slučajeva radnika u prostorima poslodavca, od čega je 17 radnika umrlo na radnom mjestu od bolesti. Ukupno je u zadnjih šest godina smrtno stradalo na radu 327 radnika, od čega njih 198 uslijed nesreća, a čak 129 zbog bolesti.
Preventino djelovanje s ciljem sprječavanja propusta, nesreća, ozljeda i bolesti povezanih s radom očekuje se prije svega od poslodavaca i njihovih zaduženih osoba, ali isto tako i od učinkovitog djelovanja i nadzora poštivanja propisa i mjera, iz djelokruga inspekcije zaštite na radu, i djelovanja timova medicine rada. Nažalost i u ovom području svjedočimo iz godine u godinu, nedovoljnoj ekipiranosti, odnosno podkapacitiranosti tih subjekata.
U ovom trenutku broj zaposlenih inspektora u području zaštite na radu je 76, što je svega 63 posto u odnosu na planirani broj utvrđen unutrašnjom organizacijom Državnog inspektorata. Ukoliko taj broj usporedimo s preporukom Međunarodne organizacije rada da na 10.000 radnika bude jedan inspektor, onda možemo zaključiti da nedostaje gotovo 87 izvršitelja ! Daljnjim organizacijskim promjenama, otklanjanjem nepotrebnog preklapanja u djelokrugu državnih tijela, moguće je poboljšati kadrovsku strukturu i omogućiti učinkovitiji rad na preventivnom djelovanju.
Polazeći od promjena u svijetu rada, postojećih i novih rizika, neprijeporan je značaj očuvanja zdravlja radne populacije. U situaciji kada prema standardima HZZO u ovom trenutku nedostaje gotovo 45 timova medicine rada u Hrvatskoj, postaje upitna preventiva, redoviti obilazak mjesta rada, savjetovanje poslodavaca i radnika, sudjelovanje u izradi procjene rizika i na sjednicama Odbora zaštite na radu specijalista medicine rada i sporta. Svi navedeni negativni kadrovski pokazatelji ukazuju na alarmantno stanje, i potrebu poduzimanja konkretnih i žurnih aktivnosti.
Tijekom 2023. godine svakog dana prosječno je na bolovanju bilo 63.499 osoba, od toga na teret sredstava HZZO-a 31.352 osobe, a na teret poslodavca 32.147 osoba. U prosjeku svaki radnik u Hrvatskoj u prošloj je godini bio oko 11 dana na bolovanju. Najčešći razlozi privremene nesposobnosti za rad između ostalih bile su bolesti mišićno-koštanog sustava (od kojih su bile najčešće bolesti intervertebralnih diskova i dorzopatije), zatim prijelomi i ozljede, otrovanja i djelovanja vanjskih uzroka; akutne infekcije gornjega dišnog sustava te neuroze i afektivni poremećaji povezani sa stresom.
Uloga Vlade, tijela državne vlasti, Nacionalnog vijeća ZNR, HZZO
Pred budućom Vladom RH zadaća je angažiranije djelovati u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Naime, Vlada RH ima posebnu odgovornost budući da prema članku 6. Zakona o zaštiti na radu „ ima obvezu sustavno pratiti stanje u području zaštite na radu u Republici Hrvatskoj te uz savjetovanje s predstavnicima poslodavaca i radnika utvrđivati, predlagati, provoditi i sustavno preispitivati politiku zaštite na radu te predlagati izmjene zakonodavstva radi unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika“. Među prvim zadaćama treba biti zaduženje ministara nadležnih za zdravstvo i rad da končano donesu podzakonske akte vezane za provedbu Zakona o zaštiti na radu, a što nije učinjeno gotovo 10 godina !. Nakon toga, upućivanje prijedloga Hrvatskom saboru za ratifikaciju Konvencije ILO br. 170 o sprječavanju nasilja na radu, a potom rješavanje i niza otvorenih pitanja. Temeljem Zakona o sustavu državne uprave, Vlada ima nadležnost i za provedbu nadzora nad radom državnih tijela u području zaštite na radu. Nezaobilazna zadaća je nadzirati poštivanje načela vladavine prava, i pravodobno djelovati na dosljednu primjenu propisa od strane državnih tijela, kao i otklanjanje nezakonitosti u sadržaju raznih informacija, uputa, obavijesti i postupanja. Nedavno tražena objašnjenja i dobiveni odgovori u vezi Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita, u potpunosti potvrđuju prethodno navedenu potrebu.
Osobito je važno da tijela državne vlasti budu prije svega servis i suradni partner dionicima u području sigurnosti i zdravlja na radu. Takav pristup temelji se na reformskom dokumentu „Nacionalni plan razvoja javne uprave 2022. -2027. “, čija provedba ima za cilj uspostaviti novu javnu upravu koja će postati pravi servis građana, osigurati učinkovito obavljanje društvenih poslova, i zadovoljenje bitnih, svakodnevnih potreba korisnika u skladu s javnim interesom i općim dobrom. U dokumentu se posebno naglašava značaj obrazovanosti i kompetentnosti državnih službenika, njihova etičnost, usmjerenost na korisnike, potreba izgradnje povjerenja u državnu upravu, i zadatak svakog državnoga službenika pružiti brzu i kvalitetnu uslugu korisniku, a ne upravljati ljudima i birokratizirati postupke komuniciranja. Temeljni cilj reforme državne uprave je promjena ponašanja i djelovanja državnih službenika i državnih institucija na način da dođe do pozitivne promjene od vladanja i upravljanja građanima do služenja građanima, navodi se u reformskom dokumentu o javnoj upravi.
Nacionalno vijeće za zaštitu na radu (sigurnost i zdravlje na radu), uz potrebnu stručnu ekipiranost i reprezentativnost sastava, kao savjetodavno tijelo Vlade, trebalo bi izvršavati temeljnu zadaću:kritički vrednovati sustav i politiku zaštite na radu te o svojim nalazima i zaključcima izviješćivati Vladu Republike Hrvatske; pomno pratiti sve zakone i propise zaštite na radu i predlagati Vladi RH i nadležnim ministrima donošenje istih, odnosno otklanjanje nedorečenosti ili manjkavosti u propisima, kao i otklanjanje postupanja mimo propisanog. Važno je i prezentirati inicijative i prijedloge relevantne za politiku zaštite na radu, pokretati nacionalne kampanje i mjere koje treba provesti, u suradnji s poslodavcima, radnicima i drugim dionicima.
Pored Vlade i socijalnih partnera, HZZO kao institucija socijalne sigurnosti ključna je za uspjeh u promicanju prevencije, sprječavanju nesreća, profesionalnih i drugih bolesti povezanih s radom budući da može motivirati i podržati poslodavce u izgradnji snažne kulture prevencije, uvođenjem sustava osiguranja zdravlja na radu „bonus-malus“.