Pomoć migrantima u Italiji za vrijeme pandemije koronavirusa

Datum objave: 26.3.2020., 14:45
Unatoč drastičnom padu broja dolazaka migranata na talijanske obale u ožujku, pandemija koronavirusa koja je teško pogodila Italiju dovodi državnu mrežu za pomoć migrantima u dvostruki problem.
Kako se talijanskim građanima nameću stroge mjere zatvaranja, uključujući stroga sanitarna pravila i socijalnu distancu - tisuće migranata i izbjeglica koji žive u nesigurnim uvjetima suočeni su s povećanim rizikom od zaraze, zajedno s daljnjom društvenom marginalizacijom.

Stručnjaci se zalažu za potpuno zaustavljanje dolaska migranata ovaj mjesec jer se COVID-19 prebrzo širi Italijom, a do sada je odnio više od šest tisuća života.

'Krivulja priljeva migranata se izjednačila, s izuzetkom od prije nekoliko dana, kada je stiglo 150 migranata', rekao je Matteo Villa, istraživač migracija s talijanskog Instituta za međunarodne političke studije. 'Većina ih dolazi iz Libije, gdje je situacija toliko očajna da ih ni pandemija ne može spriječiti u njihovu dolasku', nadodao je Villa.

Migranti bježe od siromaštva i ratova u svojim matičnim zemljama, a prvi rizik s kojim se suočavaju je mogućnost da ih obalna straža vrati u logore, u Libiju. To se trenutno događa u većini slučajeva jer su spasilački brodovi kojima upravljaju nevladine organizacije morali biti zaustavljeni zbog pandemije koronavirusa.

Prema podacima UN-a, Italija je na kraju 2018. godine prihvatila gotovo 300 tisuća izbjeglica i azilanata. Dvije godine kasnije - nakon probijanja talijanskih migracijskih zakona koje je pokrenuo bivši ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini - broj migranata koje su talijanski prihvatni centri primili se spustio na oko 85 tisuća.

„Ozbiljno smo zabrinuti jer su mnogi migranti u Italiji već živjeli u kritičnim uvjetima. Sada su sanitarni standardi svedeni na najniži minimum “, rekla je Carlotta Sami, glasnogovornica UNHCR-a u Italiji.

Do sad, jedini potvrđeni slučaj zaraze koronavirusa među migrantima je slučaj prijavljen u prihvatnom centru Milana. Muškarac je pokazivao blaže simptome zaraze te je smješten u karantenu, a ostali migranti su premješteni u drugu zgradu.

"UNHCR se zalaže da izbjeglice i azilanti, uključujući djecu, budu uključeni u nacionalne planove zdravstvenog praćenja i reagiranja", rekla je glasnogovornica Sami.
Naglasila je da se iste mjere koje se odnose na talijanske državljane u pogledu prevencije i karantene, trebaju primjenjivati i na tražitelje azila i izbjeglice. Rizici od diskriminacije i socijalne izolacije za njih ostaju visoki.

Nedostatkom prostora, ventilacijskih sustava, vode i električne energije onemogućeno je pridržavanje osnovnih higijenskih preporuka, poput učestalog pranja ruku.
Zaraza unutar prihvatnih centara, odnosno naselja s migrantima bi bila vrhunac za lokalne zdravstvene službe koje su već na rubu zbog strukturalnih nedostataka.

Talijanska vlada nametnula je svojim građanima gotovo potpunu karantenu, u očajničkom nastojanju da suzbije pandemiju zbog koje je više od 50 tisuća ljudi zaraženo. Poruka 'ostani kod kuće' zvuči paradoksalno za mnoge migrante koji svoj dom nemaju.

Humanitarne udruge , poput liječnika za ljudska prava (MEDU), pokrenule su posebne telefonske linije s ciljem podrške migrantima koji su dodatno marginalizirani epidemijom.
Kao i mnoge druge nevladine organizacije, MEDU je koristio vlastite resurse kako bi osigurao migrantima prijeko potrebne zaštitne maske, čiji je nedostatak postao kritičan uslijed širenja COVID-19. Sada ih je ponestalo te su tražili od nadležnih institucija brzo djelovanje, kao i osiguravanje karantenskog prostora za migrante koji su pod sumnjom zaraze.

Volonteri kažu da je većina migranta svjesna prijetnje koju virus predstavlja, ali percepcija se mijenja od mjesta do mjesta. Neustrašivi Costa, jedan od mlađih migranata koji je svoj život doveo u opasnost kako bi došao do Europe, rekao je volonterima: 'Ovdje se nalaze mladići i žene koji su mučeni, silovani i imaju ožiljke od metaka. Mislite li da me virus može uplašiti?'




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2020.
XVI. godina, broj II. 2020.