Obrambena industrija i nove tehnologije moraju ići zajedno!

Datum objave: 27.11.2019., 16:39
Hrvatska obrambena industrija ima sve važnije mjesto na karti globalnih proizvođača obrambene industrije. Kako dodatno potaknuti razvoj jedne od vrlo važnih gospodarskih grana, možemo li postati jedan od centara izvrsnosti u  polju kibernetičke sigurnosti, neka su od pitanja na kojima se raspravljalo na konferenciji “Budućnost hrvatske obrambene industrije i nove tehnologije“ održanoj u organizaciji Jutarnjeg lista i Ministarstva obrane Republike Hrvatske u Laubi u Zagrebu.
FOTO: CROPIX

Ministar obrane Damir Krstičević koji je održao uvodno predavanje  rekao je da je Hrvatskoj potrebna snažna obrambena industrija koja ide u korak s modernim tehnologijama. Obrambena industrija je jedan od pokretača hrvatskog gospodarstva, a na tom području je Hrvatska već dokazala svoju inovativnost, a proizvodi hrvatske obrambene industrije koriste se u IT sektoru, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.
Tematska konferencija o budućnosti hrvatske obrambene industrije nastavak je približavanja MORH-a i Hrvatske vojske hrvatskim poduzetnicima te predstavlja dodatnu integraciju relevantnih sudionika procesa razvoja obrambene industrije u RH i druga je takva konferencija nakon one održane 2017. godine.

Hrvatska obrambena industrija stasala je tijekom Domovinskog rata, rekao je Krstičević te dodao da godišnja proizvodnja hrvatske obrambene industrije trenutno iznosi 200 milijuna eura, a naše tvrtke postale su sinonimi za kvalitetu. Ipak, hrvatska obrambena industrija 'mora ići u korak s suvremenim okruženjem koje se u prošlim godinama promijenilo'.
Ova Vlada je prepoznala neraskidivu vezu Hrvatske vojske i obrambene industrije kao temeljni koncept koji doprinosi hrvatskoj sigurnosti danas i u budućnosti, istaknuo je ministar obrane. Nova i tehnološka napredna rješenja kreirana u sinergijskoj sprezi Hrvatske vojske i hrvatskih znanstvenika, poduzetnika i inovatora, objasnio je napominjući neke smjernice za budući razvoj među kojima su:
1. Nabava višenamjenskog obrambenog aviona za što je RH spremna ubrzo poslati zahtjev za ponudom u više država kako bi se ostvarila nabava obrambenog aviona.
2. Zamjena postojećih helikopterskih platformi. Sjedinjene Američke Države donirale su dva nova helikoptera Crni Jastreb i dva dodatna helikoptera te vjeruje kako će Hrvatska kroz nacionalnu proceduru do kraja godine prihvatiti ove ponude.
3. Treći korak je jačanje vatrene moći hrvatske kopnene vojske kroz opremanje i nadogradnju postojećih te nabavu novih borbenih vozila. Krstičević je po prvi puta najavio da je Hrvatska odabrala 60 vozila Bradley i 24 vozila za dijelove.
Ministar je najavio da u 2020. očekujemo dostavu tih vozila u Hrvatsku i njihovo osvježenje i modernizaciju u Đuri Đakoviću. Također je najavio mogućnost suradnje Đure Đakovića i američke tvrtke BAE Systems u svrhu osnivanja remontnog centra Bradley vozila za ovaj dio Europe u Slavonskom brodu.
No tu su i drugi projekti među kojima su: jačanje obavještajnih sposobnosti, izgradnja tvornice streljiva, daljnji razvoj sposobnosti bespilotnih zrakoplovnih sustava i uvođenje novog taktičkog radio uređaja i puškostrojnice u NATO kalibru u Hrvatsku vojsku.

Na konferenciji se analiziralo  stanje hrvatske obrambene industrije, njeni rezultati, problemi s kojima se suočava te smjer daljnjeg razvoja, no govorilo se i o ulozi i važnost umjetne inteligencije u razvoju novih sustava i proizvoda za potrebe obrane, rizicima primjene umjetne inteligencije; raspravljalo o tome kako mreža internetske povezanosti iduće generacije 5G može unaprijediti učinkovitost obrambenog sustava te koje rizike njezino uvođenje nosi u području kibernetičke sigurnosti...
Među govornicima na konferenciji bili su uz predsjednicu Republike Hrvatske i vrhovnu zapovjednicu Oružanih snaga Kolindu Grabar-Kitarović, koja se zbog obveza sudionicima obratila putem, video linka, i general zbora Mirko Šundov, načelnik Glavnog stožera OS RH, Krešimir Ćosić, predsjednik Nadzornog odbora RH Alan, Daniel Fiott, urednik za sigurnost i obranu na Institutu za sigurnosne studije EU - EUISS, te Paul Friedberg, zamjenik direktora Agencije
za međunarodnu suradnju SIBAT pri Ministarstvu obrane Države Izrael.

Kibernetičke ili terorističke prijetnje, novi strojevi i programi, svi utječu na brzi napredak tehnologije koja će utjecati na naš način obrane, objasnio je Mirko Šundov,načelnik Glavnog stožera OSRH.
NATO organizacija i vojno osoblje EU je uzelo u obzir utjecaj naprednih tehnologija, no bitna će biti suradnji ljudi i strojeva u kojem se ne smije izgubiti ljudski aspekt, rekao je Šundov objasnivši da se mora uložiti u obrazovanje i obuku 'digitalne snage' i potencijala.
Fakulteti i obrazovne institucije moraju imati ključnu ulogu jer o obrambenoj budućnosti Hrvatske ovisi i kvaliteta naših istraživača i obrazovnog sustava kako bi imali najbolje inženjere iz STEM područja, pojasnio je Krešimir Ćosić, predsjednik Nadzornog odbora trgovačkog društva Agencije Alan.

Daniel Fiott je objasnio geopolitičku nesigurnost u kojoj se trenutno nalazi EU te kako se prilagođava novim izazovima. Velika nepoznanica i zabrinutost u EU je nekompatibilnost kojom se razvijaju nove tehnologije i umjetna inteligencija u Kini i Europi. To se posebice tiče, etičkog i strateškog aspekta tehnologije, objasnio je
Bruxelles trenutno prolazi kroz proces tranzicije i došlo je do promjene paradigme. U obrani se više ne raspravlja samo o kriznom menadžmentu, već se razmišlja o načinu na koji se mora zaštiti građane od novih prijetnji poput onih kibernetičkih, rekao je Fiott naglasivši da će upravo zbog novih izazova biti ključna buduća bliska suradnja EU i NATO-a. Napomenuo je pritom važnost 47 projekata PESCO-a za razvoj militarnih mogućnosti država članica EU, 20 obveza koje su se lideri država dogovorili za ispunjavanje tih projekata i ulaganja u obrambene mehanizma te financijskog instrumenta Europske komisije – Europskog fonda za obranu - iz kojeg će biti dostupno 13 milijardi eura.
Paul Friedberg, zamjenik direktora Agencije za međunarodnu suradnju SIBAT pri Ministarstvu obrane Države Izrael je naveo tri ključna koraka za razvoj obrambene industrije u Izraelu među kojima su: ulaganja u istraživanje i obrazovanje gdje je bitno osiguranje sinergije između privatnog i javnog sektora te izgradnja inovativnog ekosistema.

U drugom dijelu konferencije održana je panel-rasprava na kojoj su sudjelovali izv. prof. dr. sc. Gordan Gledec, dekan FER-a u Zagrebu, Boris Drilo, predsjednik HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, Mate Rimac, direktor tvrtke Rimac Automobili, Goran Basarac, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije, Željko Pavlin, direktor tvrtke HS-Produkt, i Ivica Nekić, predsjednik Uprave Agencije Alan.Panel rasprava: Iskorak hrvatske obrambene industrije i nove tehnologije
Tijekom panel diskusije stručnjaci na području novih tehnologija spomenuli su nekoliko projekata i inovacija koji se razvijaju u Hrvatskoj, a među kojima je i električno vatreno oružje. Ivica Nekić, predsjednik uprave agencije Alan, najavio je da je hrvatska tvrtka DOK-ING, koja proizvodi električna vozila, u završnoj fazi razvoja autonomnog vozila za obrambene svrhe.
Goran Basarac, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije naglasio je važnost razvoja institucionalnog tijela u Hrvatskoj koje će raditi na primjeni umjetne inteligencije i novih tehnologija u obrambenoj industriji.
Ovo je industrija koja štiti zdravlje i sigurnost čovjeka. Treba uravnotežiti tehnološki razvoj tvrtki jer nisu na jednakoj razini u usvajanju novih tehnoloških mogućnosti. Što se tiče sustava, prijedlog je da se institucionalizira jedno tijelo koje bi se bavilo primjenom umjetne inteligencije u obrambenoj industriji – svi proizvodi koje industrija plasira važno je da uđu u krajnja ministarstva, rekao je Basarac.
Mate Rimac, direktor tvrtke Rimac automobili objasnio je važnost buduće uporabe električnih i autonomnih vozila u obrambenoj industriji: "Tehnologija je spremna za primjenu i ima puno potencijala jer američka vojska je puno stvari pokrenula koje se danas koriste u auto industriji. Industrija autonomnih vozila je ogromna ekonomska prilika". Nekić je pak objasnio da će zbog novih sukoba i ratova koji su neizbježni u budućnosti umjetna inteligencija biti nužna.
Prof.dr.sc Gordan Gledec, dekan FER-a u Zagrebu, fakulteta koji je nadavano osnovao Centar za umjetnu inteligenciju napomenuo je važnost obrazovanja, a potom i zadržavanja 'mladih stručnjaka u Hrvatskoj'.




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2019.
XV. godina, broj IX. 2019.