Mjere za suzbijanje virusa u Hrvatskoj

Datum objave: 12.3.2020., 7:52
U srijedu je premijer Andrej Plenković održao izvanredni sastanak s  nadležnim ministrima te članovima Stožera civilne zaštite RH kako bi raspravili daljnje mjere i aktivnosti za suzbijanje koronavirusa u Hrvatskoj.
Od petka 13.3.2020. bit će obustavljena nastava u vrtićima, školama i sveučilištima u Istarskoj županiji koja je najbliža Italiji. Nastava će se održavati online, računalna oprema će biti osigurana, a uključit će se i Hrvatska televizija.

Razmatraju se mjere za ublažavanje posljedica  na gospodarstvo zbog koronavirusa. Zdravstveni kapaciteti su spremni, sustav raspolaže s dovoljno kreveta i medicinske opreme. Ministarstva su zadužena za mjere iz njihove nadležnosti.
 
Na stranicama vlade RH pod nazivom "Sve što trebate znati o zaštiti od koronavirusa", detaljno su objavljene  sve informacije o virusu COVID-19.

Kronologija razvoja epidemije
31. prosinca 2019. kineske vlasti su objavile da je zabilježeno grupiranje oboljelih od upale pluća u gradu Wuhan, Hubei provincija u Kini. Oboljeli su razvili simptome povišene temperature, kašlja i otežanog disanja s pozitivnim nalazom na plućima, dokazanim radiološkom pretragom. Prvi slučajevi oboljelih zabilježeni su početkom prosinca, a epidemiološki su bili povezani s boravkom na gradskoj tržnici Huanan Seafood Wholesale Market, veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja.

7. siječnja 2020. kineske su zdravstvene vlasti službeno priopćile otkriće novog koronavirusa povezanog sa slučajevima virusne upale pluća u Wuhanu. Radi suzbijanja i sprječavanja širenja epidemije, kineske su vlasti, uz zatvaranje spomenute tržnice poduzele niz mjera, uključujući uvođenje karantene u Wuhanu i drugim gradovima Kine, ograničavanje međunarodnog zračnog prijevoza, ali i onog unutar same Kine, kao i restrikciju drugih oblika javnog transporta te provođenje mjera masovne dezinfekcije javnih površina i prostora. Unatoč tome epidemija se brzo proširila i na druge kineske pokrajine, ali i izvan Kine.

30. siječnja 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju COVID-19 javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja (PHEIC) zbog brzine širenja epidemije i velikog broja nepoznanica s njom u vezi.

11. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija je bolest uzrokovanu novim coronavirusom nazvala koronavirusna bolest 2019, kratica COVID-19 (eng. Coronavirus disease 2019).

25. veljače 2020. Prema posljednjim dostupnim informacijama Europskog centra za suzbijanje i sprečavanje bolesti, registrirano je 80 134 oboljelih osoba, te 2 698 smrtnih slučajeva od novog koronavirusa.

28. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podigla globalni rizik vezan uz koronavirus na vrlo visok.

2.ožujka 2020. Europska unija podigla je rizik od koronavirusa s umjerenog na visoki.

4.ožujka 2020. Italija poduzima nove mjere protiv širenja koronavirusa;  ograničenja sportskih natjecanja, nastavnih aktivnosti, školskih putovanja, rada trgovačkih centara i dr.  

5. ožujka 2020. Zabilježeni su prvi slučajevi  zaraze koronavirusom  u Sloveniji i Mađarskoj.

8. ožujka 2020. Italija je ograničila ulazak i izlazak u  područja u Sjevernoj Italiji. Javni događaji su otkazani i uveden je niz novih mjera za ograničavanje širenja koronavirusa. Slovenija je ograničila javna okupljanja.

11.ožujka 2020. WHO je proglasio globalnu pandemiju zbog koronavirusa.
 
Mjere koje je Vlada poduzela
23. siječnja 2020. Na inicijativu Ministarstva zdravstva Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je višejezični letak i obavijest o koronavirusu za putnike u Kinu (na hrvatskom, engleskom i kineskom).

24. siječnja 2020. Podignute su mjere prevencije i zaštite od koronavirusa na međunarodnim zračnim i morskim lukama u Hrvatskoj u suradnji s graničnom policijom, hitnom medicinskom pomoći, graničnim sanitarnim inspektorima, županijskim epidemiolozima i avioprijevoznicima.

28. siječnja 2020. Zbog pojave izoliranih slučajeva koronavirusa u nekim državama članicama EU-a, hrvatsko predsjedništvo Vijećem Europske unije odlučilo aktivirati aranžmane EU-a za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR) u obliku za razmjenu informacija. Taj mehanizam je koordinacijski mehanizam za krizne situacije i objedinjava sve informacije koje dolaze od različitih aktera (država članica EU, institucija EU, Svjetske zdravstvene organizacije itd.), te je vrlo korisno sredstvo za praćenje daljnjeg razvoja situacije i procjenu daljnjih aktivnosti.

1. veljače 2020. Premda Hrvatska ima dobro organiziranu epidemiološku službu, Krizni stožer Ministarstva zdravstva podignuo je mjere pripravnosti zbog epidemije koronavirusa COVID-19 kako bi bio spreman za sve scenarije.

2. veljače 2020. U suradnji hrvatskih i francuskih vlasti, četiri hrvatska državljana, među 250 putnika iz petnaestak europskih država stigla su specijalnim francuskim zrakoplovom iz Kine u vojnu zračnu luku Istres u blizini Marseillea, gdje su zbog mjera opreza radi sprječavanja širenja epidemije koronavirusa COVID-19 zadržana u izolaciji 14 dana, koliko traje vrijeme inkubacije bolesti. Na međunarodnim letovima koji dolaze u Hrvatsku uvedena je mjera sustavnog anketiranja putnika pomoću posebnih obrazaca kojima je svrha identifikacija putnika koji su potencijalno mogli biti izloženi zarazi.

3. veljače 2020. Ministar zdravstva Vili Beroš, u svojstvu zemlje predsjedateljice Vijećem Europske unije sastao se u Bruxellesu s europskom povjerenicom za zdravstvo Stellom Kyriakides i europskim povjerenikom za upravljanje krizama Janezom Lenarčičem. Donesena je odluka o provedbi mjera zdravstvenog nadzora, za osobe koje su boravile u kontinentalnoj Kini unazad 14 dana.

7. veljače 2020. Pomoćnica ministra zdravstva Vera Katalinić-Janković i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak sudjelovali su 7. veljače u Bruxellesu na telekonferenciji na razini generalnih direktora svih država članica Europske unije i Europske komisije.

11. veljače 2020. Ministar Beroš ocijenio je je epidemiološku situaciju vezanu uz koronavirus u Europi i Hrvatskoj zadovoljavajućom zasad.

13. veljače 2020. Na inicijativu Hrvatske, koja predsjeda Vijećem Europske unije, održan je izvanredni sastanak ministara zdravstva 27 zemalja članica na kojem su dogovorene mjere za boljom koordinacijom u odgovoru na pojavu novog koronavirusa COVID-19 i mjere za suzbijanje opasnosti od širenja.

20. veljače 2020. Hrvatska vlada je osnovala Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske radi koordinacije svih službi u slučaju pojave koronavirusa COVID-19 u Hrvatskoj. Za načelnika Stožera imenovan je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

21. veljače 2020. Slijedom repatrijacije ljudi s kruzera iz Japana te sukladno ovlastima iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, donesena je Odluka o osnivanju karantene (u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević") koja se odnosi na osobe za koje se utvrdi ili sumnja da su bile u neposrednom kontaktu s oboljelima od COVID-19 prilikom boravka na brodovima.

22. veljače 2020. U Italiji je zabilježen prvi smrtni slučaj zbog zaraze od koronavirusa COVID-19. 23. veljače 2020. U Vladi je predsjednik Vlade Andrej Plenković održao sastanak s ekspertnom skupinom Kriznog stožera Ministarstva zdravstva o mjerama koje se poduzimaju i planiraju za prevenciju širenja koronavirusa radi zaštite sigurnosti i zdravlja hrvatskih građana.

24. veljače 2020. Krizni stožer Ministarstva zdravstva predstavio je dodatne mjere koje će Hrvatska poduzeti protiv širenja koronavirusa, pojačanim nadzorom graničnih prijelaza prema Italiji. Za sve putnike koji dolaze iz zahvaćenih područja predviđen je zdravstveni nadzor u samoizolaciji uz obvezu svakodnevnog javljanja liječniku epidemiologu. Zahvaćena područja obuhvaćaju Kinu, Republiku Koreju (Južna Koreja) te pokrajne Lombardija i Veneto u Italiji. Za sve osobe koje se bile u bliskom kontaktu sa oboljelim predviđena je samoizolacija u vlastitom domu uz svakodnevni kontakt sa epidemiologom ili organizirana karantena ako nema uvjeta za samoizolaciju. Ministarstvo zdravstva izdalo je i preporuku školama da se ne preporučuje odlazak na školske ekskurzije i izlete u Italiji. Time je podignut stupanj pripravnosti zbog opasnosti od koronavirusa.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je u Vladi sastanak s članovima Kriznog stožera Ministarstva zdravstva u kontekstu razvijanja epidemije koronavirusa u susjednoj Italiji te razmatranja podizanja stupnja pripravnosti i novih mjera zaštite zdravlja hrvatskih građana.

25. veljače 2020. U Vladi je pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića održan prvi sastanak Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske radi podizanja stupnja pripravnosti svih nadležnih tijela i zaštite zdravlja hrvatskih građana. Nakon što je, u tri dana, sedmero osoba umrlo u Italiji od posljedica zaraze od koronavirusa COVID-19, ministar zdravstva Vili Beroš sudjelovao je u Rimu na sastanku ministara zdravstva susjednih zemalja (Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Švicarske i Francuske).

26. veljače 2020. Uvedeno je svakodnevno održavanje sjednica Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske u 9 sati te u 16 sati, nakon kojih se izdaju priopćenja za javnost i objavljuju na stranicama Ravnateljstva civilne zaštite.
 
27. veljače 2020. Vlada je na sjednici odobrila Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" 2.250.000 kuna za financiranje nabave devet uređaja za umjetnu ventilaciju, kako bi se osigurali nužni preduvjeti za sprječavanje daljnjeg širenja i liječenje od koronavirusa.

U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova održan je sastanak s diplomatskim zborom u Hrvatskoj. Kako bi mogli obavijestiti svoje državljane koji putuju u Hrvatsku, predstavnici diplomatskih misija i međunarodnih organizacija dobili su informacije o postupanjima u sprječavanju širenja epidemije koronavirusa kao i o poduzetim zdravstvenim mjerama prema osobama koje ulaze u Hrvatsku preko svih graničnih prijelaza. Istaknuto je da zasad nema nikakvih promjena glede sastanaka koji su na bilo kojoj razini predviđeni u Hrvatskoj tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

29. veljače 2020. U Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“  održan tečaj za zdravstvene radnike pod nazivom „BIOSIGURNOSNA PRIJETNJA KORONAVIRUSIMA ORGANIZACIJA RADA I MJERE ZAŠTITE“.

1.ožujka 2020. Preporučeno je  zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim djelatnicima da pružanje usluga zdravstvenog turizma (pružanje zdravstvenih usluga osobama koje dolaze izvan Hrvatske, primjerice dentalne usluge, lječilišne usluge i dr.) osobama koje dolaze iz zahvaćenih područja odgode u narednih mjesec dana kako bi se spriječio rizik mogućeg širenja COVID-19 bolesti uzrokovane novim koronavirusom (SARS-CoV-2) iz zahvaćenih područja.

2. ožujka 2020. Ministri zdravstva i turizma Republike Hrvatske zajedničkom izjavom obratili su se turističkom tržištu i poslovnim partnerima hrvatske turističke industrije. Naglašeno je kako unatoč mjerama opreza zbog pojave i širenja korona virusa, Hrvatska je i dalje sigurna turistička destinacija. Sve mjerodavne službe spremne su osigurati zdravstvenu sigurnost svih građana i turista u Republici Hrvatskoj. Dolazak putnika u RH nije ograničen te se turistički promet može i dalje nesmetano odvijati.

3.ožujka 2020. Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je dodatne preporuke za očuvanje zdravlja osoba iznad 60 godina te onih oboljelih od kroničnih bolesti prema kojima bi trebale  izbjegavati posjete i ulaženje u prenapučena javna područja (sredstva javnog prijevoza u razdobljima najvećih dnevnih gužvi,  javna okupljanja,  trgovine u razdobljima najveće dnevne posjećenosti) te preskočiti rutinske kontrole i odlaske u ordinacije kod liječnika opće prakse i u bolnice, ukoliko im nije prijeko potrebna zdravstvena skrb.

4.ožujka 2020. Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je nove preporuke vezano uz dezinfekciju vozila hitne medicinske službe i sanitetskih vozila; autobusa, vlakova, brodova i zrakoplova, te preporuke za postupanje pri obavljanju prijevozničke djelatnosti . U Klinici za infektivne bolesti „Fran Mihaljević“ održan je sastanak s voditeljima infektoloških službi i glavnim sestrama vezano uz interne smjernice za postupanje  u situaciji s koronavirusom.

5.ožujka 2020. Ministar zdravstva  donio je odluku o proglašavanju opasnosti od epidemije zarazne bolesti Covid 19. Riječ je administrativnoj mjeri koja ne označava stupanj ugroze, već omogućuje ministru da mobilizira sve resurse u zdravstvenom sustavu, po potrebi premješta infektologe i druge zdravstvene djelatnike i opremu što omogućuje bolje upravljanje sustavom zdravstva.

Održana video konferencija svih zavoda za javno zdravstvo na temu prevencije širenja koronavirusa.

6. ožujka 2020. Sukladno preporuci Stožera civilne zaštite RH, Ministarstvo znanosti i obrazovanja dalo je uputu osnovnim i srednjim školama te visokim učilištima vezano uz odgodu putovanja u inozemstvo.

Bruxelles - ministar zdravstva RH Vili Beroš predsjeda izvanrednim sastankom EPSCO Vijeća u formatu ministara nadležnih za zdravstvo. Tema sastanka je  korištenje postojećih mehanizama na razini EU-a, te su razmotrene dodatne mogućnosti za unaprjeđenje komunikacije i razmjene informacija, u kontekstu suočavanja s izazovima koje predstavlja širenje COVID-19 u EU. Raspravlja se i o  učinkovitosti dosad poduzetih mjera na nacionalnoj razini, te razmatra potreba za prelazak s mjera prevencije i pripravnosti na postupke liječenja i prevenciju širenja tzv. lokalnog prijenosa zaraze, kako bi se ojačao odgovor zdravstvenih sustava na ovu javnozdravstvenu ugrozu.

8. ožujka 2020. Zbog trenutne ozbiljne epidemiološke situacije u Talijanskoj Republici, poglavito u sjevernim pokrajinama, Nacionalni stožer je ponovno  apelirao na  građane da odgode putovanja u zahvaćena područja.

9. ožujka 2020. Stožer civilne zaštite RH uveo je  nove  preventivne mjere:

    Svi strani državljani koji ulaze u Hrvatsku iz  područja gdje su žarišta zaraze,  posebno iz dijelova Kine, Italije, Južne Koreje i dr, bit će upoznati s obaveznom mjerom smještaja u karantenu na 14 dana, prije ulaska u Hrvatsku.
    Preporučuje se odgoditi sve organizirane skupove s više od 1000 ljudi. Svi oni koji će ih ipak održati dužni su osigurati visoke higijenske standarde.


Preporuke

Ministarstvo zdravstva podsjeća na sljedeće preporuke za osobe koje se vraćaju iz područja povećanog  rizika od koronavirusa.

Tijekom 14 dana po povratku u Hrvatsku za vrijeme samoizolacije kod kuće:
  •     Svakodnevno kontaktirajte epidemiologa
  •     Mjerite tjelesnu temperaturu
  •     Pazite na pojavu simptoma respiratorne infekcije (kašalj, otežano disanje itd.)
  •     Redovito perite ruke ili koristite hidroalkoholnu otopinu  Izbjegavajte kontakt s trudnicama, kronično bolesnima, starijim osobama i slično
  •     U slučaju potrebe za odlaskom u zdravstvenu ustanovu javite se nadležnom epidemiologu

U slučaju znakova respiratorne infekcije tijekom 14 dana nakon povratka u Hrvatsku:
  1.     Telefonski nazovite nadležnog epidemiologa, opišite mu svoje simptome i obavijestite ga o svom nedavnom boravku u Kini, Južnoj Koreji ili regijama Lombardija i Veneto u Italiji
  2.     Izbjegavajte kontakt s osobama oko vas i stavite masku
  3.     Ne odlazite liječniku ili na hitni prijem bez prethodnog dogovora s nadležnim epidemiologom koji će organizirati odlazak na pregled

Preporuča se izbjegavanje putovanja u Kinu koja nisu nužna.

U slučaju neodgodivog odlaska, preporučuje se:

    Izbjegavajte kontakt s bolesnim ljudima, pogotovo ljudima koji kašlju
    Izbjegavajte tržnice i mjesta gdje se drže žive ili mrtve životinje
    Pridržavajte se općih pravila o higijeni ruku i hrane
    Prije jela, nakon toaleta ili diranja životinja perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola
    Izbjegavajte doticaj sa životinjama, njihovim izlučevinama ili izmetom
    Pratite savjete za putnike na web stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva zdravstva te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
    Gdje god putujete, pridržavajte se općih pravila o higijeni ruku i hrane.
    Rukovanje se smatra bliskim kontaktom za širenje bolesti koje se prenose kapljičnim putem, te se zbog toga preporučuje da se ljudi što manje rukuju, jer se time smanjuje rizik potencijalnog prijenosa bolesti


Preporuke za specifične situacije:

    Čišćenje i dezinfekcija prostora
    Naputak za zdravstvene ustanove namijenjen bolesnicima i osobama u pratnji
    Preporuka postupanja u odgojno-obrazovnim ustanovama (dječjim vrtićima, školama i đačkim domovima)
    Preporuka postupanja u sveučilištima i veleučilištima
    Preporuka postupanja u ustanovama socijalne skrbi
    Postupci i mjere zaštite u hotelima (hoteljerstvu)/turističkom sektoru
    Uputa za poslodavce i radnike vezano uz nCoV bolesti (COVID-19)
    Upute za pravilno pranje ruku

U slučaju simptoma respiratorne infekcije tijekom putovanja preporučuje se:

    Nosite kiruršku masku ako ste u kontaktu s drugim ljudima
    Jednokratno koristite papirnate maramice i redovito perite ruke
    Tijekom putovanja u zahvaćena područja što prije se obratite lokalnom liječniku.


O bolesti uzrokovanom novim koronavirusom COVID-19

U svim ovim područjima/zemljama intenzivno se provode mjere rane detekcije oboljelih i njihovog adekvatnog medicinskog zbrinjavanja, kao i utvrđivanja kontakata i provođenja zdravstvenog nadzora nad njima u trajanju od 14 dana od zadnjeg kontakta s oboljelim, odnosno napuštanja područja gdje je utvrđen lokalni prijenos virusa.

Prema raspoloživim podacima, inkubacija COVID-19 iznosi 2 do 14 dana, s medijanom 5-6 dana.

Za sada postoje ograničena saznanja o punom spektru kliničke slike oboljelih, iako su najčešće zabilježeni simptomi povišene tjelesne temperature, kašlja, otežanog disanja, bolova u mišićima te umor i opća slabost. Teža klinička slika i potreba intenzivnog liječenja češća je u osoba starije životne dobi, kao i u onih osoba koje boluju od kroničnih bolesti. Postojeća klinička zapažanja upućuju da bolest često započinje blažim simptomima, a do pogoršanja dolazi u drugom tjednu bolesti.

Nema cjepiva niti specifičnog lijeka. Liječenje je suportivno.

Putevi prijenosa virusa

Unatoč spominjanju nekih vrsta životinja (šišmiši, zmije, ljuskavci i dr.) kao mogućem rezervoaru i izvoru zaraze za prvooboljele, još uvijek nije utvrđeno o kojim se životinjama radi. Međutim, epidemija se nalazi u fazi kada se virus relativno brzo i lako širi među ljudima u Kini i izvan Kine. Iako je način i opseg prijenosa virusa COVID-19 s čovjeka na čovjeka još uvijek predmet intenzivnog istraživanja, čini se da dominira prijenos kapljičnim i kontaktnim putem, a vjerojatno i zrakom.

Situacija u Hrvatskoj


Do sada je u Republici Hrvatskoj potvrđeno ukupno 19 oboljelih osoba. 

Hospitalizirane osobe po gradovima:

    Zagreb: 8
    Varaždin: 4
    Rijeka: 5
    Pula: 2

Epidemiološka situacija u Hrvatskoj zasad je relativno mirna.

Postupnik za zdravstvene djelatnike. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji s Klinikom za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, izradio je postupnik za zdravstvene djelatnike u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus. U postupniku su detaljno opisani kriteriji za postavljanje sumnje na infekciju, način postupanja s osobom kod koje se posumnja na infekciju, način uzimanja i slanja uzoraka za dijagnostiku, te mjere prevencije i suzbijanja širenja zaraze u zdravstvenim ustanovama u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus. Postupnik se redovito ažurira ovisno o novim spoznajama o samoj epidemiji i bolesti.

Informacije za javnost o koronavirusu. Na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljene su i informacije za javnost o novom koronavirusu kako bi građani u svakom trenutku mogli imati dostupne informacije.

Višejezični letci o koronavirusu. Napravljeni su i letci na hrvatskom, engleskom i kineskom jeziku za putnike koji idu i za putnike koji se vraćaju iz zahvaćenog područja. Letci sadrže upute o mjerama prevencije prilikom putovanja, te što činiti u slučaju pojave znakova infekcije kao i kontakte nadležnih pripravnih epidemiologa.

Upute za postupanje na graničnim prijelazima. Izrađene su i detaljne upute za postupanje na graničnim prijelazima s osobama koje ulaze u Hrvatsku, a unazad 14 dana su boravili na području zahvaćenom epidemijom virusa COVID-19.

U ovom trenutku Vlada i nadležne službe poduzimaju sve što je moguće, uz trenutno dostupne i ograničene informacije o samom virusu, putevima prijenosa, kako bi Hrvatska spremno dočekala svaki mogući sumnjiv slučaj na infekciju novim koronavirusom.

Situacija u svijetu

Statistika o broju oboljelih. Broj oboljelih se mijenja iz dana u dan, kao i broj osoba s teškom kliničkom slikom te broj umrlih. Oboljeli su do sada zabilježeni u tridesetak država na području Jugoistočne Azije, Zapadnog Pacifika, Australije, Europe, Sjeverne Amerike i Afrike. Najnoviji podaci o broju oboljelih i umrlih dostupni su na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo odnosno Europskog centra za suzbijanje i sprječavanje bolesti (ECDC).

Broj zaraženih i umrlih u svijetu. Prema posljednjim dostupnim informacijama Europskog centra za suzbijanja i sprečavanje bolesti, 11. ožujka 2020. registrirano je 118 629 oboljelih osoba, te 4 292 smrti od novog koronavirusa.    

Kina. Broj zaraženih u Kini dosegao je 80 908. Od ukupnog broja smrtno stradalih, 3 161 je iz Kine. Od 24. siječnja zatvoren je aerodrom u Wuhanu te obustavljen javni prijevoz. 

Izvan Kine potvrđeno je 33 668 slučajeva u 112 zemalja.
  • Azija: Tajland (59/1), Tajvan (48/1), Republika Koreja (7755/60), Japan (568/12), Malezija (129), Singapur (166), Vijetnam (35), Nepal (1), Šri Lanka (1), Kambodža (2), Ujedinjeni Arapski Emirati (74), Filipini (35/1), Indija (50), Libanon (41), Izrael (70), Iran (8042/291), Kuvajt (69), Oman (18), Bahrain (110),  Pakistan (16), Afganistan (7), Hong Kong (100/3), Macao (10), Katar (24), Indonezija (19), Jordan (1), Irak (62/7) Palestina (29), Butan (1), Qatar (24),  Saudijska Arabija (20), Maldivi (6), Bangladesh (3), Brunei Darussalam (1), Mongolija(1).
  • Europa: Ukupno u Europi je 18 560 zaraženih i 716  umrlih: Italija (10 149/631), Francuska (1784/33), Njemačka (1565/2), UK (382/6), Španjolska (1695/35), Rusija (20), Švedska (355), Finska (40), Belgija (267), Danska (264), Gruzija (23), Grčka (90), Sjeverna Makedonija (7), Norveška (400), Rumunjska (25), Švicarska (491/3), Austrija (182), Bjelorusija (9), Estonija (13), San Marino (62/2), Litva (3), Nizozemska (382/4), Island (70), Monaco (1), Azerbajdžan (20), Irska (35), Armenija (1), Luksemburg (7), Češka Republika (63), Andora (1), Portugal (41), Lihtenštajn (1), Latvija (8), Ukrajina (1), Slovenija (31), Mađarska (9), Poljska (22), Bosna i Hercegovina (5), Slovačka (7), Vatikan (1), Srbija (5), Malta (4), Bugarska (5) , Moldavija (3), Ukrajina (1), Albanija (10), Farski Otoci (2), Cipar (5).
  • Amerika: SAD (1025/28), Kanada (93/1), Brazil (34) i Mexico (7), Ekvador (17), Dominikanska Republika (5), Argentina (19/1), Čile (17), Peru(11), Costa Rica (13), Paragvaj (5), Kolumbija (3), Panama (7).
  • Oceanija: Australija (112/3), Novi Zeland (5).
  • Afrika: Egipat (59/1), Alžir (20), Nigerija (2), Maroko (2), Tunis (5), Senegal (4), Kamerun (2), Togo (1)  Južnoafrička Republika (7) te kruzer u japanskim vodama (696/7), Burkina Faso (1), Demokratska Republika Kongo (1).

Europa: U Europi su do 11. ožujka 2020. potvrđena 17 430 slučaja novog koronavirusa. Slučajevi u Europi su na početku bili uglavnom importirani (osobe koje su doputovale iz Kine), no dio novije prijavljenih slučajeva su lokalno stečeni, tj. nisu importirani nego su povezani s importiranim slučajem.

Italija: Od petka 21. veljače Italija je prijavila naglo povećanje broja oboljelih osoba sa lokalno stečenom infekcijom, posebice u dvije regije – Lombardija i Veneto. Trenutno poduzimaju mjere rane detekcije oboljelih i njihovog adekvatnog medicinskog zbrinjavanja, kao i utvrđivanja kontakata i provođenja zdravstvenog nadzora nad njima u trajanju od 14 dana od zadnjeg kontakta s oboljelim, te provode restrikcije javnih okupljanja, zbivanja i prometa. Situacija u Italiji, koja se brzo razvija, pažljivo se prati.

Pitanja i odgovori


1. Što je novi COVID-2019? Što je SARS—CoV-2?

Novi koronavirus koji se pojavio 2019. godine nazvan je SARS—CoV-2, otkriven je u Kini krajem 2019. Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se COVID-2019.

2. Odakle potječu koronavirusi?

Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Velik broj životinja su nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) potječe od deva dok SARS potječe od cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama.

3. Može li se ovaj virus usporediti sa SARS-om ili sezonskom gripom?

Novi koronavirus otkriven u Kini genetski je usko povezan s virusom SARS iz 2003. i ta dva virusa imaju slične karakteristike, iako su podaci o ovom virusu još uvijek nepotpuni. SARS se pojavio krajem 2002. godine Kini. U razdoblju od osam mjeseci 33 države su prijavile više od 8000 slučajeva zaraze virusom SARS-a. Tada je od SARS-a umrla jedna od deset zaraženih osoba. Trenutno dostupne informacije nisu dovoljne da bi se sa sigurnošću moglo reći koliko je smrtonosan 2019-nCoV. Ipak, preliminarni nalazi ukazuju na to da je on manje smrtonosan od SARS-CoV. Iako se nCoV i virusi gripe prenose s osobe na osobu i mogu imati slične simptome, ta dva virusa su vrlo različita te se stoga i ponašaju drugačije. Još je prerano donositi zaključke o načinu širenja 2019- nCoV. Ipak, preliminarni podaci ukazuju na to da se 2019-nCoV prenosi kao SARS.

4. Kako se virus prenosi? Koliko lako se on širi?

Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka). Trenutno dostupni epidemiološki podaci nisu dovoljni za utvrđivanje lakoće i uspješnosti širenja virusa među ljudima. Izgleda da se virus uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju. Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije 2019-nCoV (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između dva i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus, a da nemaju simptome ili prije nego se oni pojave. Potvrdi li se ovaj podatak, to će otežati rano otkrivanje zaraze 2019-nCoV. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, kao što se vidi iz primjera ospica, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma. Ako se ljudi zaraženi 2019-nCoV testiraju i na vrijeme dijagnosticiraju te ako se provedu stroge mjere kontrole zaraze, vjerojatnost uspješnog prijenosa s čovjeka na čovjeka među europskim stanovništvom je niska. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u kontroli SARSCoV i MERS-CoV virusa.

Medicinski podaci

1. Koji su simptomi zaraze 2019-nCoV?

Koliko je poznato, virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput:
  1.     povišene tjelesne temperature
  2.     kašlja
  3.     otežanog disanja
  4.     bolova u mišićima i
  5.     umora.


U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima.

2. Jesu li neki ljudi pod većim rizikom od drugih?

Općenito djeca, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, poremećaja jetre i bolesti dišnih puteva) imaju veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti. S obzirom na to da se radi o novoj bolesti te da su dostupni podaci nepotpuni, još nije poznato koje skupine ljudi imaju teži ishod zaraze COVID-19.

3. Postoji li liječenje bolesti uzrokovane SARS—CoV-2?

Ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim za koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature). Pružanje njege (npr. pomoćna terapija i praćenje – terapija kisikom, infuzija i antiviralni lijekovi) može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba.

4. Gdje se mogu testirati?

Ako vaš liječnik smatra da se trebate testirati na SARS—CoV-2, uputit će vas u daljnji postupak. Trenutno se dijagnostika provodi samo u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu.

Prevencija

1. Kako izbjeći zarazu?

Ako boravite u Kini i drugim rizičnim područjima:

    Izbjegavajte kontakt s bolesnim ljudima, pogotovo ljudima koji kašlju
    Izbjegavajte tržnice i mjesta gdje se drže žive ili mrtve životinje
    Pridržavajte se općih pravila o higijeni ruku i hrane
    Prije jela, nakon toaleta ili diranja životinja perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola
    Izbjegavajte doticaj sa životinjama, njihovim izlučevinama ili izmetom.


Gdje god putujete, pridržavajte se općih pravila o higijeni ruku i hrane.

2. Što učiniti ako sam bio u bliskom doticaju s osobom oboljelom od COVID-19?

Javiti se epidemiologu ili liječniku. Osoba koja je tijekom zadnjih 14 dana bila u bliskom kontaktu s oboljelim od COVID-19 bit će stavljena pod aktivni nadzor u samoizolaciji. To znači da će osoba biti u samoizolaciji kod kuće, mjeriti tjelesnu temperaturu jednom dnevno te biti u svakodnevnom kontaktu s nadležnim epidemiologom. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na COVID-19 (dogovara se transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama.

3. Koja su pravila za dezinfekciju/pranje ruku?

Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60% alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama.

4. Jesu li kirurške maske učinkovita zaštita protiv SARS—CoV-2?

Kirurške maske sprječavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge. Kirurške maske su manje učinkovite u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Za uobičajeni socijalni kontatakt s oboljelim dovoljna je kirurška maska i održavanje udaljenosti najmanje jedan metar od bolesnika. Zdravstvenim djelatnicima koji su u doticaju s pacijentima za koje se sumnja ili je potvrđen SARS—CoV-2 savjetuje se korištenje kirurške maske ili maske veće razine filtriranja (FFP2), a kod zahvata gdje se stvara aerosol FFP3 maske.

5. Postoji li cjepivo protiv SARS—CoV-2?

Trenutno ne postoji cjepivo protiv koronavirusa, pa tako ni protiv SARS—CoV-2. Zato je važno spriječiti infekciju ili njeno daljnje širenje.

6. Štiti li me ovogodišnje cjepivo protiv gripe od SARS—CoV-2?

Virus gripe i SARS—CoV-2 su vrlo različiti i cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od bolesti uzrokovane virusom SARS—CoV-2. Međutim, sezona gripe u Europi još traje, a cjepivo protiv gripe je najbolja dostupna zaštita od sezonske gripe.

Zašto broj slučajeva tako brzo raste?

Dva glavna razloga za brzi porast broja slučajeva su prijenos virusa s osobe na osobu i poboljšanje sposobnosti otkrivanja slučajeva. Nagli porast broja slučajeva čest je u početnoj fazi javljanja nove bolesti.

Što ako sam nedavno bio u Kini, Republici Koreji ili Italiji (regije Veneto ili Lombardia) i razbolio se?

Osoba koja je unazad 14 dana boravila u Kini ili na drugim zahvaćenim područjima i naglo razvije znakove bolesti dišnih puteva (povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja ili teškoće disanja) treba se telefonom javiti nadležnom epidemiologu, opisati znakove bolesti i reći kada je boravila u Kini. Osobe koje su u zadnjih 14 dana prije ulaska u Hrvatsku boravile na području zahvaćenom epidemijom bolesti koju izaziva SARS—CoV-2 bit će stavljene pod zdravstveno nadzor u samoizolaciju pri ulasku u Hrvatsku. To znači da će im ako nemaju simptome bolesti pri ulasku u zemlju granični sanitarni inspektor izdati rješenje o podvrgavanju zdravstvenom nadzoru u samoizolaciji kod kuće te će biti u kontaktu s nadležnim epidemiologom tijekom trajanja nadzora. Ako osoba tijekom zdravstvenog nadzora razvije simptome respiratorne bolesti ili povišenu temperature, epidemiolog će postupiti u skladu sa sumnjom na bolesti uzrokovanu COVID-19 (dogovara se transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a bliski kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor u samoizolaciji kod kuće ili organiziranoj karanteni ako nema uvjeta za samoizolaciju.

Što se događa tijekom leta ili u zračnoj luci?

Ako se tijekom leta uoče znakovi bolesti kod nekog od putnika osoblje zrakoplova će svim putnicima podijeliti anketne listiće (Passenger locator cards) koje moraju ispuniti. Osoblje zrakoplova će zatim pokupiti listiće prije slijetanja zrakoplova i po slijetanju ih predati državnom sanitarnom inspektoru na graničnom prijelazu. Na temelju listića i anketiranja granični sanitarni inspektor će izdati rješenje o zdravstvenom nadzoru te putnike uputiti na teritorijalno nadležnog epidemiologa. Epidemiolog će biti u kontaktu s putnicima koji su mu upućeni te će prikupiti dodatne podatke o vjerojatnosti zaraze, ovisno o načinu kontakta s oboljelim putnikom te primijeniti odgovarajući zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama. Oboljela osoba iz zrakoplova bit će prevezena u bolnicu na daljnju obradu. Ako se prije isteka zdravstvenog nadzora pokaže da oboljeli putnik ne boluje od SARS—CoV-2 prekida se zdravstveni nadzor nad njegovim kontaktima.

Rizik od zaraze u zračnoj luci sličan je riziku na svakom drugom mjestu gdje se okuplja velik broj ljudi.


Sigurnost poštanskih pošiljki iz Kine

Smatramo na temelju dostupnih podataka o novom koronavirusu i o ranije poznatim koronavirusima, da je rizik od prijenosa novog koronavirusa na ljude putem poštanskih pošiljki zanemariv. Naime, prijenos novog koronavirusa putem poštanskih pošiljki nije još nigdje zabilježen. Iako nisu u potpunosti razjašnjeni putovi prijenosa ovog novog virusa, svi dostupni podaci upućuju na to da je za prijenos s čovjeka na čovjeka potreban bliski kontakt poput obiteljskog kontakta (njegovanje oboljeloga) ili manipuliranje s bolesnikom u zdravstvenoj ustanovi.

Svi do danas poznati koronavirusi, uključujući virus koji je prije 18 godina uzrokovao SARS i virus koji unazad sedam godina uzrokuje MERS prenose se izravnim bliskim kontaktom (kapljičnim putem) i vrlo su osjetljivi na atmosferske uvjete (vrlo kratko zadržavaju infektivnost izvan ljudskog tijela) te ni za jedan od njih nije utvrđen prijenos putem poštanskih pošiljki.




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2020.
XVI. godina, broj II. 2020.