Ključ u bravu: Seizmološka služba RH ostala bez prihoda

Datum objave: 27.4.2011., 9:40
Jedina domaća institucija koja se sustavno bavi mjerenjem i prikupljanjem podataka o potresima, ponovo je u financijskim problemima, ovaj put toliko ozbiljnima da su ugrožene čak i njezine najosnovnije aktivnosti. Naime, Vjesnik otkriva da je Seizmološka služba Republike Hrvatske ove godine iz državnoga proračuna dobila samo 200.000 kuna, što neće biti dovoljno, tvrdi ravnatelj Službe Vlado Kuk, niti za pokriće režijskih troškova i troškova prijenosa podataka o potresima.
"Ovo nikako nije dobar put. Ne bih htio dizati paniku, no činjenica je da je financiranje naše službe iz državnog proračuna trenutačno na prilično klimavim nogama", upozorava Kuk i podsjeća da služba koju vodi s tih 200.000 kuna ove godine jedva - krpa kraj s krajem.

Prema njegovim riječima, Seizmološka služba prijašnjih je godina putem mjerodavnog Ministarstva znanosti godišnje iz proračuna dobivala između 400.000 i 420.000 kuna, a sad je taj iznos prepolovljen.

"Obećano nam je da će situacija biti riješena rebalansom, no do tog trenutka financiranje Seizmološke službe potpuno je neizvjesno", kaže Vlado Kuk i poručuje kako je to još jedan dokaz da se potresima u Hrvatskoj već godinama ne pridaje primjerena pozornost. Osnovna nacionalna mreža seizmografa nije na zadovoljavajućoj razini. Hrvatska ima samo 12 seizmoloških postaja i po tome se teško može hvaliti čak i među zemljama regije.

"Naša je procjena da bismo trebali imati tridesetak takvih postaja, a zabrinjava nas to što dinamika njihove gradnje uopće nije dobra", otkriva Kuk.

Iako sličnih problema imaju i neke druge zemlje u susjedstvu, ravnatelj Seizmološke službe ističe primjer Slovenije s 27 seizmografskih postaja, opremljenih suvremenim seizmografima. "Iz svih tih postaja oni u realnom vremenu imaju podatke koji se slijevaju u središnji opservatorij u Ljubljani. Takav monitoring imaju sve razvijenije zemlje", tvrdi Kuk, dodajući da je to potrebno i Hrvatskoj jer je monitoring ključan segment za prevenciju posljedica potresa. Dobiveni podaci pomažu u pokretanju brže akcije spašavanja, a koriste se i za stvaranje baze svih preventivnih aktivnosti, ponajprije u tzv. protupotresnom graditeljstvu.

"Ne znamo kad će se potres dogoditi, ali za sasvim određenu lokaciju znamo kako će se gibati tlo u tom očekivanom, budućem potresu. Ti su proračuni precizniji, što je mreža seizmoloških postaja gušća", objašnjava Kuk. No Hrvatska, ako nastavi sa sadašnjom praksom rezanja proračunskih ulaganja, još dugo neće imati takvu mrežu, iznosi na kraju Vjesnik. (R. Z.)




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2019.
XV. godina, broj IX. 2019.