10.1.2020.

Kako smanjiti broj poginulih na cestama i povećati prometnu sigurnost?

Koja su to opasna mjesta (tzv. crne točke) u prometu i što se čini po pitanju njihove sanacije, na koji se način vrši vještačenje prometnih nesreća, kako kamere za nadzor brzine, ali i ostala tehnologija mogu pomoći u  smanjenju prometnih udesa, što lokalna zajednica čini  u edukaciji sudionika u prometu ali i poboljšanju prometne infrastrukture neke su od tema koje će se obraditi na konferenciji.

Ceste EU-a najsigurnije su na svijetu, s 49 smrtonosnih nesreća na milijun stanovnika, u usporedbi s globalnim prosjekom od 174 nesreće. Iako se broj nesreća više nego prepolovio u zadnjih 20 godina, posljednje brojke pokazuju da se pad usporio i da treba uložiti nove napore da se poboljšaju uvjeti vožnje i spase životi. Stoga je Parlament glasao o novim pravilima prema kojima napredne sigurnosne postavke postaju obavezne vozilima na europskom tržištu. Pravila će vrijediti od svibnja 2022. za sve nove modele vozila, a od svibnja 2024. za sva vozila na cestama. Cilj je prilagoditi zakone novim tehnologijama i društvenim trendovima, kao što je starenje populacije, korištenje raznih uređaja za vrijeme vožnje te sve veći broj biciklista i pješaka.

Usprkos znatnom smanjenju broja poginulih u cestovnom prometu u posljednjih osam godina, Hrvatska je i dalje pri vrhu ljestvice zemalja EU-a po broju prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama. Hrvatska je sa 77 poginulih na milijun stanovnika, na neslavnom četvrtom mjestu nakon Rumunjske (96 poginulih na milijun stanovnika), Bugarske (88) i Latvije (78). Najmanje poginulih na milijun stanovnika zabilježeno je u Velikoj Britaniji (28), Danskoj (30), Irskoj (31) i Švedskoj (32).

Daleko najveće smanjenje broja poginulih ostvarila je Grčka, gdje je  2010. bilo 113 poginulih na milijun stanovnika, a 2018. godine 64, što je smanjenje od 45 posto. Iza Grčke najveće smanjenje zabilježeno je u Litvi 43 posto, Portugalu 35 posto, Sloveniji 34 posto.
Stanje sigurnosti na cesti je mjerljivo i usporedivo kroz kvantitativne analize kao što je EuroRAP, a za kojeg je akreditiran i provodi ga Fakultet prometnih znanosti iz Zagreba. Osim u Hrvatskoj, Fakultet prometnih znanosti proveo je EuroRAP analizu i na državnim cestama u Velikoj Britaniji. Tamo je 2,5 puta manje stradalih nego u Hrvatskoj, a razina sigurnosti prema EuroRAP-u na njihovim i na našim državnim cestama je podjednaka. Razlog leži u prometnoj kulturi i poštivanju prometnih pravila i propisa. Očito je svijest sudionika u prometu drugačija te ju je potrebno mijenjati kroz edukaciju, i to od najmlađih do najstarijih. O svijesti naših vozača govori podatak o poštivanju ograničenja brzine, a posebice tamo gdje je  propisana na 50 km/h. Brzina je najčešći uzročnik prometnih nesreća s poginulima.

Novim Zakonom o sigurnosti na cestama koji je na snagu stupio početkom kolovoza 2019. pokušava se smanjiti broj nesreća i poginulih. Koliko su visoke novčane kazne za prometne prekršaje vezane uz alkohol, prolazak kroz crveno svjetlo ili punu crtu, nekorištenje pojasa, uporabu mobitela i prekoračenje brzine, pomogle da se poštuju prometni propisi i adekvatno ponaša u prometu, koji su izazovi još pred nama, saznajte na predstojećoj konferenciji.

 Potvrđeni predavači:
  • Željko Šarić, Prometni fakultet: Opasna mjesta (tzv. crne točke) u prometu
  • Goran Zovak, Prometni fakultet: Vještačenje prometnih nesreća i starost voznog parka u RH
  • Primorsko-goranska županija: Uloga lokalne zajednice u prometnoj sigurnosti
  • Davor Pilić, Meditronik: Kamere za nadzor brzine
  • Toni Lovrić, Dahua Technology: Nove tehnologije za sigurnost cesta
  • Miron Huljak, Ravnateljstvo policije, MUP:  Rezultati novog Zakona o sigurnosti  cestovnog prometa
  • Matija Mandić, KING ICT: Videoanalitika i prometno upravljanje u konceptima pametnih gradova
  • Rikard Pažitka, Pro Alarm Projekti: Budućnost autonomnih sustava u vozilima
  • Robert Mišan, Nero Line: Videonadzor na prometnicama i uloga lokalne zajednice u sigurnosti cestovnoga prometa
  • Željko Marušić, Prometni fakultet: Bicikli i romobili u prometu

Stručne teme koje konferencija obrađuje:
  • Zakon o sigurnosti prometa na cestama – rezultati, izazovi i rješenja
  • Nove tehnologije za sigurnije ceste
  • Videonadzor i kamere na prometnicama
  • Uloga lokalne zajednice u sigurnosti cestovnog prometa
  • Osiguranje motornih vozila – otkrivanje prevara u osiguranju
  • Uloga autoklubova i autoškola u edukaciji vozača
  • Stanje voznog parka u Hrvatskoj
Ne zaboravite se prijaviti na konferenciju. Za prijave do 7. veljače odobravamo niže cijene kotizacija.