HCK otvorio brojeve za psihosocijalnu podršku osobama u samoizolaciji

Datum objave: 18.3.2020., 10:36
Zbog pojačanog straha javnosti, broja oboljelih i djelatnika uključenih u pružanje pomoći, psihosocijalna podrška postaje važan aspekt odgovora na ovu specifičnu situaciju, kako bi se javnost osvijestila o čestim reakcijama koje mogu imati i kako bi se prevenirale glasine te pružila podrška oboljelima i olakšao njihov povratak u zajednicu.
Iznimno je važno pružiti podršku osobama koje su trenutno u izolaciji i to kroz pružanje informacije o učinkovitim načinima nošenja sa stresom koji im u toj situaciji mogu pomoći. Upravo zbog toga Hrvatski Crveni križ otvorio je telefonske linije za pružanje psihosocijalne podrške osobama u samoizolaciji ili karanteni koji su otvoreni 24 sata dnevno:

 
  •     DCK Bjelovarsko-bilogorske županije - 098 723 289
  •     DCK Brodsko-posavske županije – 091 406 0200
  •     DCK Dubrovačko-neretvanske županije:
  •     Dubrovnik - 099 238 5237
  •     Orebić i Korčula – 092 389 1026
  •     dolina Neretve – 098 902 6058
  •     Ploče – 091 267 6129
  •     DCK Grada Zagreba – 01 3778 236, 099 735 8851
  •     DCK Istarske županije – 091 300 2626
  •     GDCK Buje – 052 772 446
  •     GDCK Buzet – 052 662 445
  •     GDCK Labin – 052 209 484
  •     GDCK Pazin – 091 162 4162, 052 623 405
  •     GDCK Poreč – 092 352 6501, 052 452 248
  •     GDCK Pula – 052 543 708, 052 543 713
  •     GDCK Rovinj – 052 811 105, 095 581 1886, 095 581 1895
  •  
  •     DCK Karlovačke županije – 099 736 0782
  •     DCK Koprivničko-križevačke županije – 091 9426 800
  •     DCK Krapinsko-zagorske županije – 091 199 5005
  •     DCK Osječko-baranjske županije – 099 529 7100
  •     DCK Požeško-slavonske županije – 091 951 1547
  •     DCK Primorsko-goranske županije – 099 661 4706
  •     DCK Sisačko-moslavačke županije – 091 952 2452
  •     DCK Splitsko-dalmatinske županije – spajanje preko 112
  •     DCK Šibensko-kninske županije – spajanje preko 112, 022 664 960
  •     DCK Varaždinske županije – 091 564 6361, 091 935 2424
  •     DCK Vukovarsko-srijemske županije – 099 666 9556
  •     DCK Zadarske županije –  099 842 3324
  •     DCK Zagrebačke županije – 099 470 2460
  •     DCK Ličko-senjske županije – 099 314 517
  •     DCK Međimurske županije – 040 395 248
  •     DCK Virovitičko-podravske županije – 099 245 9093, 099 206 5225

Potreba za psihosocijalnom podrškom u zajednici
U ovim trenucima prisutnoga straha važno je osvijestiti različite zablude, ali i uobičajene reakcije ljudi.

Moguće zablude
  •     Zarazi su podložnije samo starije osobe, a manje mladi i djeca.
  •     Virus se prenosi preko kućnih ljubimaca i zato bi ih trebali napustiti.
  •     Uporaba vodice za ispiranje usta, antibiotika, cigareta i pića s visokim postotkom alkohola mogu spriječiti zarazu.
  •     Hrana je zaražena i može doprinijeti širenju virusa.
  •     Članovi određenih kulturnih i etničkih grupa su podložniji zarazi virusom i prije će ju prenijeti na druge ljude.

Uobičajene reakcije koje ljudi mogu doživjeti
  •     Strah od virusa i da će umrijeti (strah od smrti)
  •     Strah od simptoma i bolesti koje su lako izlječive.
  •     Izbjegavanje odlaska liječniku ili bolnicu zbog straha od zaraze.
  •     Strah od razdvajanja od obitelji zbog karantene.
  •     Strah od gubitka osnovnih sredstava za život, od nemogućnosti odlaska na posao tijekom izolacije te strah od otkaza (jer se poslodavac boji zaraze i sl.).
  •     Osjećaj bespomoćnosti zbog nemogućnosti zaštite bliskih osoba kao i strah od gubitka bliskih osoba zbog virusa.
  •     Osjećaj bespomoćnosti, dosade, usamljenosti i depresije zbog izolacije.
  •     Nepovjerenje i ljutnja svih koji su povezani s bolešću (s obje strane).
  •     Stigmatizacija i strah pacijenata i zdravstvenih djelatnika.
  •     Odbijanje pomoći volontera i zdravstvenih djelatnika.
  •     Vjerovanje da jedino molitva može spasiti ljude.
    Zbog zatvaranja škola, roditelji mogu osjećati dodatan stres zbog djece koja su sama kod kuće ukoliko ih nema tko pričuvati. 


Neki strahovi i reakcije potječu iz realne opasnosti, ali mnoge reakcije i ponašanje su također rezultat nedostatka znanja, glasina i dezinformacija. Važno je ispraviti zablude te istovremeno priznati da su takvi osjećaji i ponašanje uobičajeni i normalni, iako je početna pretpostavka netočna.

Kako se nositi sa stresom?
  •     Normalno je osjećati tugu, stres, brigu, zbunjenost, strah ili ljutnju.
  •     Razgovarajte s ljudima kojima vjerujete. Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
  •     Izbjegavajte korištenje opojnih sredstava kao način nošenja s emocijama.
  •     Ako se osjećate preplavljeno, razgovarajte s osobama kojima vjerujete (zdravstvenim djelatnicima, socijalnim radnicima ili nekom drugom osobom u zajednici u koju imate povjerenja).
  •     Informirajte se i napravite plan gdje zatražiti pomoć ako je potrebno (zdravstvene ustanove, Centri za socijalnu skrb, Crveni križ).
  •     Budite kritični; postoji mnogo dezinformacija i dramatičnih natpisa u medijima. Tražite informacije samo od provjerenih izvora informacija (Zavod za javno zdravstvo, Svjetska zdravstvena organizacija itd.)
  •     Smanjite vrijeme koje vi ili vaša obitelj provoditeu gledanju ili slušanju raznih medija - provjeravajte informacije jednom do dvaputa dnevno umjesto svakih sat vremena.
  •     Prisjetite se vještina koje ste koristili prije u nošenju s teškim situacijama te ih primijenite i u ovoj situaciji!
  •     Ako u svojoj zajednici imate posebno ranjive skupine osoba i znate da nemaju informacija (npr. starije osobe), recite im što se događa i kako se zaštititi.

Preporuke za osobe u (samo)izolaciji za lakše nošenje sa stresnom situacijom

Iznimno je stresno kada ste fizički izolirani ili čekate rezultate testova. Tijekom izolacije i čekanja, postoji mnogo stvari koje izolirana osoba ne može kontrolirati, ali sljedeće može pomoći:
  •     Napravite nešto za što nikad niste imali vremena zbog posla ili drugih obaveza: naučite novu vještinu.
  •     Kognitivne vježbe: čitajte, pišite, rješavajte križaljke ili sudoku odnosno radite aktivnosti koje potiču razmišljanje.
  •     Pokušajte pronaći nešto pozitivno u situaciji u kojoj se nalazite: humor je najdjelotvorniji lijek protiv bespomoćnosti i smanjuje anksioznost i frustraciju.
  •     Održavajte kontakte s članovima obitelji i prijateljima: nazovite nekoga s kim se niste dugo čuli, pošaljite im poruku ili koristite druge načine komunikacije s drugim ljudima.
  •     Zdravo se hranite, dovoljno spavajte i ako imate dovoljno prostora, vježbajte: na taj način tijelo će vam ostati snažno i boriti se protiv stresa.
  •     Ako ste religiozni, molitva može biti djelotvorna u nošenju sa situacijom.
  •     Koristite neke od tehnika upravljanja stresom: postoje različite tehnike opuštanja koje vam mogu pomoći da reducirate stres i da upravljate s vrtlogom emocija u kojem se nalazite (npr. pravilno disanje).
  •     Prihvatite svoje osjećaje: doživljavanje stresne situacije možeprouzročiti razne emocionalne reakcije kao što su ljutnja, frustracija, anksioznost, krivnja itd. S obzirom na situaciju u kojoj se nalazite ovo su normalne reakcije.

Moguće je pružiti i direktnu podršku osobama u izolaciji te nakon ozdravljenja. Osobe u izolaciji moguće je nazvati telefonom i provjeriti kako se nose sa situacijom. Prema potrebi i mogućnostima, moguće je organizirati i Skype razgovor.

Nakon ozdravljenja, važan je dijalog s članovima obitelji, prijateljima i suradnicima na poslu te im dati točne informacije. Vaša obitelj i prijatelji mogu biti zabrinuti, jer imaju malo ili nimalo informacija o bolesti te ne znaju kako se dalje ponašati. Uzmite u obzir da mogu biti zabrinuti za vašu sigurnost, ali i vlastitu. Ove brige shvatite ozbiljno, dajte im točne informacije i otvoreno pričajte o onome što je realno, a što ne. Podrška vama bliskih osoba omogućuje vam da se lakše nosite sa situacijom i povratkom u svakodnevicu.




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2020.
XVI. godina, broj IV. 2020.