EU treba osigurati brže povećanje sigurnosti prometa

Datum objave: 6.3.2015., 13:50
Europsko vijeće za sigurnost cestovnog prometa objavilo je najnovije izvješće "Napredak u sigurnosti prometa na autocestama" koje pokriva razdoblje od 2004. do 2013. godine, a koje se temelji na analizi podataka Europske unije i prilozima PIN panelista iz 32 države širom Europe.
Za praćenje napretka te stvaranje pozitivnog natjecanja među državama u cilju postizanja sigurnijih prometnih sustava, Europsko vijeće za sigurnost cestovnog prometa (ETSC) započelo je 2006. godine prikupljanje podataka o stanju sigurnosti cestovnog prometa, takozvani Indeks pokazatelja stanja sigurnosti cestovnog prometa – PIN (Road Safety Performance Indeks). Uspoređujući pokazatelje država Europske unije, PIN služi za identificiranje i promoviranje najbolje prakse u Europi te nastoji voditi države u smjeru kreiranja prometnih sustava koji su sigurni za građane. PIN izvješće obuhvaća sva važna područja sigurnosti cestovnog prometa, kao što su ponašanje sudionika, cestovna infrastruktura, vozila te nositelje politike sigurnosti cestovnog prometa. Kako bi prikupili točne podatke od svih 28 država članica, ETSC je osnovao grupu nacionalnih kontakt točaka (PIN Panel), nacionalnih stručnjaka iz institucija koje su članice ETSC-a. Ti stručnjaci garantiraju da su podaci koje objavljuju pouzdani i prihvatljivi te zaslužuju pažnju javnosti kako na nacionalnoj tako i na razini EU.

Nove tehnologije za vozila i proširenje sigurnosnih propisa Europske unije o cestovnoj infrastrukturi, mogu spriječiti tisuće prometnih nesreća na autocestama. Prema mišljenju ETSC, autora novog izvješća koje danas objavljujemo, nove tehnologije sigurnosti mogu igrati važnu ulogu u smanjenju broja prometnih nesreća na europskim autocestama. Analize razvoja sigurnosti autocesta pokazuju da je, unatoč nedavnom napretku, oko 1900 osoba poginulo na europskim autocestama u 2013. godini.

Izvješće pokazuje da u nekim država, 60 posto poginulih u nesrećama na autocestama, nije koristilo sigurnosni pojas. ETSC poziva Europsku uniju da uvede obvezu ugradnje podsjetnika za vezanje sigurnosnog pojasa na sva sjedišta za putnike u novim vozilima. Trenutačno je to obveza samo za sjedište vozača.

U tijeku je preispitivanje sigurnosnih zahtjeva za sva nova vozila, koja se prodaju u Europi. Novi prijedlog mjera očekuje se tijekom ove godine, propisi su zadnji put mijenjani 2009. godine.

ETSC preporučuje i ugradnju ISA sustava (Intelligent speed assistance-pametni sustav za brzinu) te ugradnju sustava za kretanje izvan obilježene prometne trake (LDWS- lane departure warning systems) u sva nova vozila. ISA je nezaobilazan sustav –koristi GPS podatke i kamere za prepoznavanje prometnih znakova, koji pomažu vozačima da se drže ograničenja brzine. Ova tehnologija može smanjiti broj poginulih za 20 posto. LDWS upozorava vozače da su “iskliznuli” iz obilježene prometne trake, što je znak umora ili ometenosti koji može biti fatalan, a već je obvezan za nove teretne automobile i autobuse.

Antonio Avenoso, izvršni director ETSC-a kaže: "Tehnologije koje pomažu vozačima da izbjegnu katastrofu potencijalno mogu spasiti tisuće života na našim cestama.Kako svijet polako prihvaća budućnost potpuno automatiziranih vozila, Europska unija poticanjem korištenja ovih tehnologija, također pomaže europskoj autoindustriji da zadrži poziciju na tržištu, koju ugrožava konkurencija izvan Europe." Izvješće također naglašava potrebu da Europska unija učini više kako bi se smanjio broj poginulih na cestama u naselju i izvan naselja, s obzirom da brojke pokazuju da se broj poginulih na autocestama smanjuje brže nego na ostalim cestama. Između 2004. i 2013. godine broj poginulih na autocestama u Europskoj uniji smanjio se prosječno za 8 posto na godišnjoj razini, a na ostalim cestama za 6,5 posto. Kako bi se spriječilo daljnje povećanje te razlike, autori preporučuju Europskoj uniji da proširi propise o sigurnosti EU infrastrukture, koji se sada odnose na većinu glavnih europskih autocesta, na ostalu cestovnu mrežu. Europska komisija spremna je objaviti i proširiti tu legislativu tijekom ove godine.

Autori posebno citiraju revizore cestovne sigurnosti - čiji neovisni tehnički nadzori imaju za cilj otkriti nesigurne dijelove ceste - kao ključni element propisa Europske unije o cestovnoj infrastrukturi koji pomaže spasiti živote i zbog toga se moraju primjenjivati i na svim ostalim cestama. Procjena sigurnosti  novih projekata, rješavanje visoko rizičnih mjesta na postojećim cestama i redovni nadzor kao dio radova na održavanju, također su iznimno važni. Neovisna istraživanja ističu da te mjere mogu smanjiti broj prometnih nesreća do 20 posto.

Istraživači su otkrili da je, u razdoblju od 2004. do 2013. godine,  Litva postigla najveće prosječno smanjenje broja poginulih na autocestama (-20 posto), a slijede je Slovačka (-14 posto) i Španjolska (-13 posto), Danska, Austrija, Velika Britanija, Češka, Nizozemska i Italija, sa smanjenjem većim od prosjeka Europske unije. Poljska je također uspjela smanjiti broj poginulih, unatoč učetverostručenju duljine autocesta u istom razdoblju, s 400 km na 1500 km. Među državama za koje je broj poginulih moguće izračunati temeljem opsega prometa, one s najlošijim rezultatima imaju četiri puta veći rizik nego one s dobrim rezultatima. Danska, Velika Britanija, Švedska i Nizozemska imaju najsigurnije autoceste, dok one u Poljskoj, Mađarskoj i Litvi imaju najveću razinu rizika.

Izvješće pokazuje da, iako je stanje sigurnosti cestovnog prometa poboljšano, korist od novih mjera nije svugdje jednaka. Rizik smrtnog stradavanja u naseljenim mjestima i izvan naselja opada sporije nego na autocestama. Osim toga, postoje i nadalje velike razlike među državama članicama. Na Europskoj uniji je da osigura brže i veće povećanje sigurnosti cestovnog prometa. (R. Z.)




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2019.
XIX. godina, broj VII. 2019.