Upućen dopis Hrvatskom saboru na temu Zakona o privatnoj zaštiti

Datum objave: 13.5.2019., 10:42
Facebook stranice Zaštitarstvo RH - zaštitarski glasnik i Zaštitarski kutak uputili su svoj "Prijedlog zakonskih promjena na temu Zakona o privatnoj zaštiti" svim saborskim zastupnicima, a povodom rasprave i izglasavanja novog Nacrta Zakona o privatnoj zaštiti u Hrvatskom saboru. U svom dopisu, zaštitari se ponajviše osvrću na sve brutalnije napade na njih te traže strože i brže kazne od strane pravosuđa RH te bolje opremu s kojom bi se mogli adekvatno zaštititi.
Njihov dopis prenosimo u cijelosti: "Poštovane saborske zastupnice i zastupnici, naše Facebook stranice Zaštitarstvo RH – zaštitarski glasnik i Zaštitarski kutak nisu legitimna ni sindikalna organizacija, ni strukovna udruga, ali predstavljamo veliku većinu zaštitara. Ovim putem zastupamo interese i dignitet radnika zaposlenih u djelatnosti privatne zaštite. Cilj ovog našeg dopisa je ukazati saborskim zastupnicama i zastupnicima na mnogobrojne probleme kroz koje prolaze zaštitari u svom svakodnevnom radu, a poradi Nacrta novog Zakona o privatnoj zaštiti i njegovog izglasavanja u Saboru.

Ukazujemo Vam na probleme sve brutalnijih napada na zaštitare. Tražimo da se ovim zakonom napad na zaštitare napokon počne jednako kažnjavati kao i napad na policajca. Mi ne tražimo status službene osobe, već samo izjednačavanje kazne. Napadi na zaštitare su sve brutalniji. Iznosimo Vam primjer jednog brutalnog napada na našeg bivšeg kolegu Olivera Kalanjoša, sada pravosudnog policajaca, pripadnika romske nacionalne manjine. Naime, kolegu su napali u službi kada je radio za jednu zaštitarsku tvrtku u Poreču, prije tri godine. Saborske zastupnice i zastupnici, dobro pogledajte fotografije koje vam šaljemo jer ćete na njima vidjeti koliko su brutalni ti napadi na zaštitare. Još nema presude za krivice, a ni odštete! Pitamo se s razlogom zašto nema presude, a prošlo je skoro tri godine? Ovo su situacije koje nas s razlogom ljute i frustriraju. Ovakvih brutalnih napada ima još bezbroj. Naše kolege ginu na poslu, bivaju doslovno smaknuti bez ikakve šanse da se obrane. Pozicije zaštitara u šalter salama nisu se pokazale učinkovite jer bilo kakav pokušaj zaštitara da pruži otpor rezultira odmazdom razbojnika. U takvom slučaju zaštitar biva ubijen ili teško ranjen, a uz njega stradavaju i klijenti ili djelatnici banke. Napadaju nas iz čista mira, napadaju nas samo zato što možda netko ne voli uniformu, napadaju nas samo zato što netko ne voli primati upozorenja i zapovjedi, ma napadaju nas zbog raznoraznih razloga... Najviše nas napadaju jer su kazne za takve napade jako male, gotovo nikakve. Mi pričamo o zakonima? Kojim i kakvim? Nama treba Zakon koji će i nas štititi a ne samo propisivati koje su nam obaveze. Tražimo dvije najbitnije stvari u Novom ZOPZ-u, to su strože i brže kazne za napade na zaštitare te bolju opremu. Pod bolju opremu podrazumijevamo službenu palicu, beskontaktne elektrošokere, suzavce, lisice, zaštitna sredstva i po potrebi druga ne smrtonosna oružja. Na žalost toga nema u Nacrtu ZOPZ-a! Pa zaslužuju li ovi ljudi koji predano, marljivo i odgovorno rade svoj posao štiteći osobe i objekte, da ih se zaštiti kroz Zakon o privatnoj zaštiti?

Pogledajte kako su opremljeni zaštitari u drugim državama. Ne mora to biti pogled na razvijene zapadne zemlje. Pogledajte opremu zaštitara u Bosni i Hercegovini. Daleko su bolje opremljeni od nas, koriste i duge cijevi za osiguranje pratnje vrijednosti dok mi maštamo o službenoj palici. O opremi zaštitara u razvijenim zapadnim državama ne smijemo ni razmišljati. Ovim novim prijedlogom uvedena su nova sredstva prinude, a to su suzavci i lisice, no to nije dovoljno zbog sve brutalnijih napada na zaštitare. Zato tražimo da se ovim zakonom osiguraju dodatna sredstva prinude. Upravo takva sredstva mogu biti vrlo korisna pri uspješnom rješavanju slučajeva kada se tjelesnom snagom ne može postići željno, a kad vatreno oružje ne smijemo upotrijebiti. Takva sredstva prinude podižu osobnu sigurnost zaštitara. Pod zaštitnom opremom smatramo da bi za osiguranja javnih događaja poput utakmica i nekih drugih javnih okupljanja trebalo da zaštitarske tvrtke svoje zaposlenike zaštite s kacigama, štitnikom za leđa-prsa, štitnicima za ruke noge i da to bude obavezna zaštitna oprema. Između ostaloga zaštitari bi mogli puno sigurnije djelovati u sprječavanju mogućih nereda, a što bi uvelike olakšalo posao i pripadnicima MUP-a. Ako ne svima koji rade na osiguranju takvih rizičnih skupova, onda bar posebnim ekipama koje bi morale intervenirati na tribinama. Opremanje zaštitara potrebnim sredstvima podiglo bi razinu njihove vlastite sigurnosti na osjetno višu razinu od sadašnje, a zakonske ovlasti mogle bi se primijeniti lakše i s manje rizika. Uz to većina zaštitara radi na objektima na kojima ne mogu držati i nositi službeno oružje, stoga smatramo da bi njima suzavci, lisice za vezivanje, kontaktni ili bez kontaktni elektrošokeri te službena palica trebali biti obavezna zaštitarska oprema.

Nadalje u ovom novom prijedlogu zakona dobili smo nova sredstva prinude kao što su lisice i raspršivači (suzavac), no nigdje u zakonu MUP nije naveo podatak da tu opremu moraju radnicima osigurati poslodavci te također nisu predviđene novčane prekršajne kazne za poslodavce koji ne osiguraju ta sredstva prinude. Smatramo da po ovom pitanju moraju biti predviđene prekršajne novčane kazne za poslodavce koji radnicima ne osiguraju ta sredstva prinude jer zaštitar ne smije koristiti ništa od opreme koju nije službeno zadužio. Ako se to prepusti volji vlasnika firme onda takva odluka ostaje samo mrtvo slovo na papiru.

Čuvarima je zabranjena uporaba sredstava prisile. Zabranjeno im je raditi sa vatrenim oružjem, zaštitarskim psom ili upotrijebiti tjelesnu snagu kako bi od sebe odbili protupravni napad. Tako kaže Zakon o privatnoj zaštiti. Međutim, svaki građanin Republike Hrvatske ima Ustavno pravo da se brani od napada, a i kazneni zakon definira tri pojma, nužnu obranu, Krajnju nuždu te silu u prijetnju. Ti pojmovi ne vrijede samo za privatnu zaštitu već za sve građane Republike Hrvatske. Nigdje u tim zakonima nije navedeno da ti pojmovi vrijede ili ne vrijede na radnom mjestu. Oni vrijede općenito i daju svakom građaninu pravo da obrani svoj život ako je ugrožen, naravno, s tim da ne nanese veću štetu od one koju je napravio napadač. I za samoobranu, na koju ima pravo svaki stanovnik RH vrijede načela nužne obrane, krajnje nužde kao i djelovanja pod pritiskom sile i prijetnje. Stoga opravdano mislim, a tako i Kazneni zakon kaže, da našim kolegicama i kolegama čuvarima treba dozvoliti barem jedno sredstvo prisile, uporabu tjelesne snage kako bi se obranili od napada. Zakon o privatnoj zaštiti po tom pitanju je napisan tako da krši temeljna ljudska prava zagarantirana Ustavom RH i propisana Kaznenim zakonom.

Moramo Vam ukazati na probleme periodičnih liječničkih pregleda za čuvare i zaštitare o kojima ovaj zakon ne progovara. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada u članku 3. točki 19. govori da radnici koji obavljaju poslove zaštitara u privatnoj zaštiti kod utvrđivanja zdravstvene sposobnosti podliježu odredbama posebnih propisa, a to je Pravilnik o načinu utvrđivanja opće i posebne zdravstvene sposobnosti čuvara i zaštitara u privatnoj zaštiti u kojemu se utvrđuje način i postupak obavljanja zdravstvenih pregleda, popis kontraindikacija za obavljanje poslova čuvara i popis bolesti i stanja koja osobu čine nesposobnom za poslove zaštitara osoba i imovine. Tako temeljem "Pravilnika o načinu utvrđivanja opće i posebne zdravstvene sposobnosti čuvara i zaštitara u privatnoj zaštiti" čuvari su dužni napraviti prethodni zdravstveni pregled, a periodični svakih pet godina dok zaštitari moraju obaviti prethodni zdravstveni pregled te potom periodični pregled svake tri godine. Ovaj Pravilnik nije za 21. stoljeće te je pun nedostataka. Zdravstvena sposobnost na sistematskom kontrolnom pregledu trebala bi se prilagođavati prirodnom opadanju pojedinih funkcija u skladu sa životnom dobi te bi bilo potrebno da čuvari i zaštitari mogu dobiti promjenu na lakše radno mjesto, a ne da završavaju na ulici ako ne prođu na zdravstvenom pregledu. Također, predlažemo da se liječnički pregledi zaštitara rade svakih pet godina, a ne kao danas svake tri godine.

Ukazujemo i na problem naših uniformi. Istina je da u članku 49. ZOPZ-a piše da je poslodavac dužan radnicima osigurati radnu uniformu, no to nije detaljno uređeno pravilnikom i novčanim prekršajnim kaznama, pa nam se događa da poslodavci to zloupotrebljavaju. Predlažemo da se to sve razradi detaljnije u "Pravilniku o boji i sastavnim dijelovima uniforme za čuvare i zaštitare" te da se za poslodavce uvedu novčane prekršajne kazne.

Isto tako napominjemo i to da će se uvođenjem nove kategorije zaštitar specijalist potplaćenoj radnoj snazi nametnuti dodatni troškovi i zato predlažemo da te troškove prekvalifikacije snosi poslodavac.

Znamo da se ovim zakonom ne može utjecati na veće plaće, ali ovim zakonom može se utjecati na brojne prekovremene sate. Moramo spomenuti taj problem velikog broja prekovremenih sati pa tako neki rade i po 350 radnih sati mjesečno. Prekovremeni rad na platnoj listi je prikazan u obliku stimulacije i takvim modelom obračuna zakinuta je i država i radnici. Država je zakinuta za poreze i prireze, uplate za mirovinsko i zdravstveno, a radnici za plaćene prekovremene sate, za rad praznikom te također za uplate u mirovinsko i zdravstveno. Vrijednost prekovremenog rada u tim stimulacijama je smanjena ispod cijene redovnog radnog sata. Zakonom o radu propisano je da radnik tijekom jedne godine smije ukupno odraditi 180 prekovremenih sati, a u nekim zaštitarskim firmama to se odradi za dva mjeseca, a nakon toga se nastavi raditi prekovremeno idućih 10 mjeseci. Uz to moramo naglasiti da je kod takvog načina rada upitna sigurnost osoba koje zaštitari štite jer čovjek koji radi tolike prekomjerne prekovremene sata nije u stanju sebe zaštititi, a kamoli nekog drugog. Razina kvalitete usluge kod takvog načina rada je izrazito niska.

Imamo veliku zamjerku i na članak 32. zakona koji glasi: "Osobe koje su završile srednjoškolsko obrazovanje za zanimanje zaštitar osoba i imovine, tehničar zaštite osoba i imovine, osobe koje su stekle zanimanje policajac ili pravosudni policajac, osobe koje su stekle stručni naziv stručni pristupnik kriminalistike, stručni prvostupnik kriminalistike ili stručni specijalist kriminalistike, carinski službenici, osobe koje su stekle vojnostručnu specijalnost ovlaštene službene osobe vojne policije te policijski službenici i službenici Ministarstva koji obavljaju poslove nadzora privatne zaštite, ne moraju polaziti izobrazbu za čuvare i zaštitare." Pitamo se zašto svi ovi nabrojani ne moraju prolaziti izobrazbu, a zaštitari koji su radili te poslove po 5,10,15,20 i više godina moraju prolaziti izobrazbu za zaštitara specijalistu? Smatramo da se ovdje radi o diskriminaciji zaštitara naspram ovih nabrojani u članku i da bi se ovo moralo promijeniti. Zaštitar bi trebao nakon 5 godina rada imati stečeno pravo na posao zaštitara specijaliste uz polaganje stručnog ispita.

Ovaj novi zakon je malo bolji od prethodnog, ali nije dovoljno dobar te smatramo da bi ga predlagatelj MUP morao dopuniti tako da napokon dobijemo jedan kvalitetan zakon za duže razdoblje. Sve ovo su za sada neki naši prijedlozi zakonskih promjena, a koji se temelje na činjenicama iz razgovora s našim mnogobrojnim kolegama. Ove promjene bi uvelike povećale osobnu sigurnost čuvara i zaštitara te njihovu predanost radu i daljnju profesionalizaciju ovih poslova", stoji u dopisu upućenom saborskim zastupnicima.




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2019.
XIV. godina, broj IV. 2019.