U Splitu održan okrugli stol na temu klimatskih promjena

Datum objave: 12.3.2020., 13:58
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana civilne zaštite i Dana civilne zaštite u RH, Područni ured civilne zaštite Split i Regionalni nastavni centar civilne zaštite Split, organizirali su prošlog tjedna u Divuljama okrugli stol na temu „Klimatske promjene - podizanje razine mora - izazovi za civilnu zaštitu“.
Klimatske promjene već su vidljive po sve učestalijim ekstremnim klimatskim događajima kao što su olujna nevremena s naglim i ekstremnim oborinama i visokim valovima. Obalni gradovi, područja najranjivija na klimatske promjene, ne mogu si priuštiti čekanje. Prema upozorenjima znanstvenika koji su sudjelovali u radu ovog okruglog stola, u nadolazećim desetljećima mediteranski bazen doživjet će rast sušnih epizoda s povećanjem učestalosti nasilnih hidrometeoroloških pojava, što znači da bi u bliskoj budućnosti današnji ekstremi mogli postati normale. Dugoročno gledajući, porast razine mora potencijalno je jedan od najskupljih učinaka klimatskih promjena na hrvatsku obalu gdje se odvija većina turizma, pomorski promet, brodogradnja, ribarstvo i marikultura. S druge strane, dostupne međunarodne studije predviđaju da će pravovremena prilagodba višestruko smanjiti troškove ekonomske štete od obalnih poplava.
 
Okrugli stol okupio je znanstvenike i stručnjake za predmetnu tematiku, odnosno predstavnike Pomorskog fakulteta, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Hrvatskih voda, DHMZ-a, Hrvatskog hidrografskog instituta, PAP/RAC-a (Centra za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija), Zavoda za prostorno planiranje Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije, predstavnike operativnih snaga vatrogastva, Hrvatski crveni križ Splitsko-dalmatinske županije, Obalna straža RH, Policijska uprava splitsko-dalmatinska, udruga građana, Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a RH te ključne aktere u prilagodbi klimatskim promjenama - predstavnike lokalnih i regionalnih samouprava.
 
Kroz stručna izlaganja i raspravu istaknuta je nužnost iskorištavanja sinergija između smanjenja rizika od katastrofa i prilagodbe klimatskim promjenama, ključnih elemenata održivog razvoja koji dijele zajednički cilj - jačanje otpornosti zajednica i gradova na katastrofe. U svrhu jačanja otpornosti na katastrofe, aktualni međunarodni sporazumi, čija je potpisnica i RH, naglašavaju potrebu za integracijom prilagodbe i smanjenja rizika od katastrofa u sve relevantne politike, strategije, programe, planove i budžete, na državnoj, regionalnoj i područnoj razini.
 
Integriranje prilagodbe klimatskim promjenama u razvojne i prostorne planove tema je koja do sada nije bila na zadovoljavajući način uključena u praksu prostornih i razvojnih planiranja u Hrvatskoj, premda civilna zaštita ovo područje prepoznaje kao ključno u naporima prema smanjenju ranjivosti i rizika. Naglašena je nužnost održivog, integralnog planiranja obalnim područjem koje prepoznaje značaj i mnogobrojne koristi zelene infrastrukture u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama te smanjenju klimatskih rizika.
 
Unatoč predviđanjima o sve učestalijem obalnom poplavljivanju, istaknuto je kako sustav ranog upozoravanja još ne postoji te da je potrebno intenzivirati suradnju i sustavnu razmjenu podataka o rizicima u stvarnom vremenu te potaknuti što hitniju uspostavu sustava, budući da samo zajedničkim, koordiniranim, multidisciplinarnim djelovanjem imamo šanse pred snagom prirode koju smo svojim dosadašnjim neodgovornim djelovanjem izbacili iz ravnoteže.




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2020.
XVI. godina, broj IV. 2020.