U prvom tromjesečju 2020. procurilo 278 posto više državnih dokumenata

Tijekom prvog tromjesečja 2019. bilo je više od 4,5 milijuna kršenja podataka pojedinih političara ili državnih tijela širom svijeta. U međuvremenu, u prvom tromjesečju 2020. godine broj je naglo skočio te je dosegao preko 17 milijuna što predstavlja rast od gotovo tri puta. U ožujku 2020. nizozemska vlada otkrila je da je izgubila dva vanjska tvrda diska. Oba su imala pohranjene osobne podatke o preko 6,9 milijuna davatelja organa. Do danas se još uvijek ne zna tko je to učinio. Također, nema dokaza da je netko pokušao koristiti ukradene podatke.

Ranije u veljači, procurili su podaci o 6,5 milijuna izraelskih birača. Web stranica za aplikaciju koju stranka premijera Benjamina Netanyahua koristi za komunikaciju sa svojim biračima imala je sigurnosni propust koji je omogućio pregled osobnih podataka birača. Osobni podaci uključivali su imena, kućne adrese i brojeve osobnih iskaznica. Posjedovanje ovih podataka dovoljno je za počinjenje krađe identiteta ili izborne manipulacije, izvijestio je New York Times.

Istog mjeseca, vlada Quebeca u Kanadi priznala je da ima problema s kršenjem privatnosti podataka. Korištenjem ukradenih vjerodajnica, hakeri su uspjeli ući u bazu podataka u kojoj se nalaze podaci bivših i sadašnjih učitelja provincije Quebec. Kriminalci su se potencijalno mogli dočepati nastavničkih imena i prezimena, datuma rođenja i brojeva socijalnog osiguranja. Prema posljednjem ažuriranju, zbog ovog čina zabilježeno je 400 slučajeva krađe identiteta.

Cyber ​​kriminalci neprestano pretražuju mreže koje nisu provele najnovije sigurnosne mjere. Čini se da vlade ne ulažu u zaštitu svojih mreža najbolje što mogu, a hakeri ih već iskorištavaju. To objašnjava zašto je broj curenja podataka vlada i političara porastao u prvom tromjesečju 2020. godine. Jedno od najvažnijih kršenja prvog tromjesečja 2019. bilo je curenje liste Dow Jonesa s visokorizičnim financijskim vezama. Preko 2,4 milijuna zapisa, uključujući osjetljive podatke vladinih službenika i političara, čuvalo se u javno dostupnoj bazi podataka, prema popisu koji je prikupio Selfkey.

U međuvremenu, u ožujku 2019. godine, jedan odjel u saveznoj državi Oregon priznao je da pati od phishing napada. Potvrdili su da je neiskusni zaposlenik otvorio phishing poveznicu, pružajući pristup svom radnom računu vanjskom subjektu. Na taj su način izloženi osjetljivi podaci od oko 1,6 milijuna ljudi. Kao i obično, informacije su uključivale osjetljive detalje, poput imena ili kućnih adresa. Konačno, tijekom prvog tromjesečja 2019. godine, Aljaško odjeljenje za zdravstvo i socijalne usluge pretrpjelo je cyber napad, ostavljajući evidenciju 100 tisuća ljudi izloženom. Do danas nije otkriveno tko je napadač. Poznato je samo da je zlonamjerni softver instaliran na računalu organizacije, zaobišao više sigurnosnih slojeva, a zaraženo računalo, pohranjujući povjerljive datoteke, bilo je u interakciji s ruskom IP adresom. Napadač je uspio pristupiti imenima, brojevima socijalnog osiguranja, datumima rođenja, adresama, zdravstvenim podacima ili čak osobnim primanjima.

Prema podacima iz prošlog mjeseca, malware (zlonamjerni softver), phishing, command & control bile su najčešće vrste cyber-napada. Sa 53 posto, zlonamjerni softver je najpopularniji način koji hakeri koriste za presretanje uređaja. Prošlog mjeseca broj napada zlonamjernog softvera dostigao je 80.000 širom svijeta. Command & control druga je najčešća vrsta cyber napada. Podaci pokazuju da je broj C&C napada dostigao 40.000. Drugim riječima, otprilike 26 posto hakera koristilo je ovu metodu. S 30.000 slučajeva registriranih prošlog mjeseca, phishing  je treća najpopularnija vrsta prijetnji te ju je koristilo 20 posto hakera.