Saborskoj straži ni jedan zakon ne pruža ovlasti

Datum objave: 12.5.2019., 15:54
O problemu saborske straže pisali smo u časopisu Zaštita još u 2016. godini. Trenutno je u Saboru RH povodom rasprave Zakona o privatnoj zaštiti, pokrenuto pitanje o Saborskoj straži i o tome da im ni jedan zakon ne daje ovlasti postupanja prema drugim osobama te da bi se to trebalo regulirati kroz Zakon o privatnoj zaštiti.
Saborska straža obavlja poslove zaštite i osiguranja osoba i imovine te objekata koje koristi Sabor i osoba koje dolaze i borave u Saboru. Štite štićeni objekt I. kategorije u koji dolaze i borave mnoge štićene osobe I., II. i III. kategorije prema Uredbi o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja.

Status i ovlasti Saborske straže regulirane su Pravilnikom o unutarnjem redu Hrvatskoga sabora, Odluci Predsjedništva Hrvatskoga sabora, Poslovniku Hrvatskoga sabora i Uredbi Vlade RH o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja, kažu nam u Hrvatskom saboru.

Saborski stražari svakodnevno obavljaju protudiverzijsku zaštitu, skrbe o održavanju reda i mira u Saboru, obavljaju poslove zaštite od nedopuštenog pristupa u štićene prostore kao i zaštitu od nedopuštenog iznošenja i otuđenja štićenih predmeta te nedopuštenog unošenja svih vrsta oružja, eksplozivnih, ionizirajućih i drugih opasnih tvari i predmeta koji su pogodni za napad i ozljeđivanje osoba i umanjenje vrijednosti ili uništenja imovine Sabora, skrbe o mjerama zaštite od požara, vrše provjeru identiteta, pregled predmeta, osoba i vozila koja ulaze u Sabor, vrše provjeru i pregled zaposlenika Sabora i predmeta koji se unose u zgrade Sabora ako se to odredi posebnim aktom Predsjedništva Sabora, obavljaju provjeru i pregled akreditiranih novinara u Saboru te upozoravaju na obvezu nošenja akreditacija u Saboru, obavljaju poslove redovitog i posebnog osiguranja, a posebice tijekom zasjedanja Sabora i njegovih radnih tijela, vode evidenciju ulaska posjetitelja i izdavanja identifikacijskih oznaka, vode evidenciju radnika na tehničkim poslovima održavanja, dostavnih vozila i svih tehničkih službi, podnose redovita dnevna izvješća zapovjedniku, te druge poslove koji joj se povjere. Saborska straža trenutno broji četrdeset zaposlenih, a njom upravlja zapovjednik i zamjenik zapovjednika.

Radni uvjeti su im definirani Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i ostalim zakonskim aktima propisanim za rad državnih službenika i namještenika. Poželjne osobine djelatnika Saborske straže su stručnost, odgovornost, disciplina, inicijativa u poslu, urednost, kulturno ophođenje i druge poželjne osobine. Uvjeti koji su potrebni za njihovo osposobljavanje, napredovanje i zapošljavanje su propisani Pravilnikom o unutarnjem redu Hrvatskoga sabora, a to su SSS, poznavanje osnova protudiverzijske zaštite, poznavanje mjera zaštite od požara, osposobljenost za rad na osobnom računalu, položen državni stručni ispit. Budući da su svi stražari sukladno Pravilniku iste stručne spreme (SSS) za koju je propisan isti koeficijent, mogućnost njihovog napredovanja nije predviđeno. Kada se objavljuju javni natječaji za redoviti prijem u državnu službu Hrvatskog sabora za obavljanje poslova stražara, među uvjetima se navodi najmanje 1 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, a uz taj uvjet uvažavaju se svi ostali pozitivni uvjeti, a to su iskustvo u radu sa sustavima fizičke i tehničke zaštite, mladost, fizičko stanje, poznavanje stranog jezika, spremnost na timski rad te ostali uvjeti sukladni zakonu.

Propisi utvrđuju što Saborska straža radi, ali im ni jedan ne daje ovlasti

No u članku moramo objaviti i stavove struke, a struka tvrdi da Saborska straža nema popis ovlasti koje im odredbe ovih navedenih propisa daju (Pravilnik o unutarnjem redu Hrvatskoga sabora, Odluka Predsjedništva Hrvatskoga sabora, Poslovnik Hrvatskoga sabora, Uredba Vlade RH o utvrđivanju poslova protuobavještajne zaštite i osiguranja određenih osoba, objekata i prostora op.a.). Nadalje struka govori da je to ključno u ovom slučaju i tvrde da je jasno da svi ovi navedeni propisi utvrđuju što Saborska straža radi, ali da im niti jedan od tih propisa ne daje ovlasti postupanja prema drugim osobama. Ovlasti se propisuju kao što su propisane za druge ovlaštene službene osobe, kao što su djelatnici Vojne policije, MUP-a, SOA-e i VSOA-e, carinski službenici, pravosudni policajci, zaštitari osoba i imovine... Primjerice za djelatnike Vojne policije to je članak 108. i 111. Zakona o obrani i Pravilnik o vojnopolicijskim poslovima i provedbi ovlasti ovlaštenih službenih osoba Vojne policije, za pripadnike MUP-a to je članak 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, za djelatnike SOA-e i VSOA-e to je članak 49. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske i članak 27. Zakona o privatnoj zaštiti, za carinske službenike to je članak. 14. Zakona o carinskoj službi, za pravosudne policajce to je članak 114. Zakona o sudovima i Pravilnik o načinu zaštite osoba, imovine i objekata sudova, za zaštitare osoba i imovine to je članak 27. Zakona o privatnoj zaštiti. Struci tako nije poznat niti jedan ovakav zakonski akt koji bi pokrivao ovlasti te djelovanje i postupanje Saborske straže. Bitno je spomenuti i to da vanjsko osiguranje Hrvatskog sabora obavlja policija, koja se promptno poziva u slučaju nekih problema, a naravno i nekih eventualnih napada. Unutarnju sigurnost nadzire Saborska straža, ali bez kratkog vatrenog oružja, a koja bi po stavovima struke svakako trebala biti naoružana kratkim vatrenim oružjem, ako ne na vidljiv način, onda barem na skriveni način.

Zapitali smo se koji bi to najidealniji model ustroja bio dobar za Saborsku stražu? Struka kaže da nisu za tu opciju da to bude u okviru privatne zaštite, već da je bolje da za sigurnost Hrvatskog sabora bude zadužena MUP-ova Služba za osiguranje i zaštitu štićenih objekata i prostora. MUP taj posao može preuzeti u roku od 24 sata, jer imaju obučene ljude i sredstva, a između ostaloga već čuvaju i Vladu Republike Hrvatske i sve druge bitne državne objekte. No opet, zbog poštivanje nekih elementarnih demokratskih uzusa Saborska straža se može staviti i u okvire Zakona o privatnoj zaštiti, ali uz daljnje vanjsko osiguranje Hrvatskog sabora od strane policije.

Struka nije za donošenje nekog novog zakona koji bi regulirao ovlasti i postupanje Saborske straže, jer i ovako imamo previše takvih zakona i propisa, koji raznim službama daju ovlasti kojima se ograničavaju slobode i ljudska prava, tako su po novome u članku 14. Zakona o carinskoj službi i carinski službenici dobili ovlasti slične policijskima, pa razni inspektorati, istražitelji po Zakonu o kaznenom postupku, a koji nužno ne trebaju biti policajci. No jedno je jasno, a to je da Hrvatski sabor mora regulirati ovlasti i postupanje Saborske straže u okviru nekih postojećih zakonskih rješenja ili novih zakonskih rješenja, jer zaista je apsurdno da dom koji donosi sve zakone u državi sam ne posluje u skladu sa zakonima. U Hrvatskom saboru su nam naveli što sve Saborska straža radi, no na naš ponovni upit da nam daju popis njihovih ovlasti u postupanju prema drugim osobama koje im odredbe ovih navedenih propisa daju još nam nisu odgovorili, a ukoliko to naprave i demantiraju ove navode struke onda ćemo o tim njihovim stavovima izvijestiti i naše čitatelje. (Eugen Antić)




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2019.
XIX. godina, broj VI. 2019.