Domaćin ovogodišnje sjednice bila je Vatrogasna zajednica Njemačke, koja objedinjava rad 1,1 milijun profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca. Dan uoči sjednice održana je već tradicionalna manifestacija „Berlinska večer njemačkih vatrogasaca“, gdje se okupilo oko 350 vatrogasnih dužnosnika iz cijele njemačke i inozemstva, 100 njemačkih parlamentarnih zastupnika i predstavnici proizvođača i dobavljača vatrogasne tehnike i opreme. Među njemačkim parlamentarcima našao se i Josip Juratović, koji je hrvatskog porijekla i koji je hrvatsko izaslanstvo ugostio u njemačkom parlamentu i predstavio njegove aktivnosti u tom području vezane za Republiku Hrvatsku.
Berlinska večer je već 14. tradicionalno druženje koje služi „lobiranju za vatrogasne interese“, pri ćemu su ove godine izdvojeni:
- jača potpora vatrogascima u okviru programa proširene civilne zaštite;
- zakonska zaštita vatrogasaca od nasilnika za vrijeme vatrogasnih intervencija;
- povećana pažnja za borbu protiv požara raslinja nakon velikih požara tijekom 2017. i 2018. godine.
U okviru Strategije podunavskih zemalja EU postoji i segment zaštite od katastrofa kao njezin sastavni dio. Stoga će radna grupa nastojati određene aktivnosti usmjeriti za participiranje u tom programu. Tome u prilog ide i prijedlog imenovanja gospodina Janeza Lenarčića iz Slovenije za povjerenika EU za upravljanje u kriznim situacijama.
Zadužen je predsjednik VZ Njemačke da traži sastanak s predsjednikom Komisije i povjerenikom EU za upravljanje u kriznim situacijama, te traži jačanje uloge vatrogasaca u EU, s posebnim naglaskom na ujednačavanje sigurnosnih uvjeta u području Podunavlja.
Raspravljalo se i o beneficijama za dobrovoljne vatrogasce, te su razmijenjena iskustva u tom pogledu. Tako u Austriji svi zaposlenici javne uprave kao članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava imaju pravo na pet dana dodatnog godišnjeg odmora, a tradicionalno se nagrađuju poslodavci koji su naklonjeni dobrovoljnim vatrogascima.
U njemačkoj su dobrovoljni vatrogasci „bolje“ osigurani za slučaj stradanja od profesionalnih vatrogasaca. To se obrazlaže činjenicom da isti vatrogasnu djelatnost obavljaju u svoje slobodno vrijeme i da stoga i njihova zaštita u slučaju stradanja treba biti veća.
Iako je u velikom broju zemalja vatrogastvo u nadležnosti lokalne samouprave, potrebne su subvencije s državne razine za nabavku vatrogasne tehnike i opreme i osposobljavanje. Taj iznos je oko 500 milijuna EUR godišnje u Njemačkoj, te oko 90 milijuna EUR godišnje u Austriji. U Sloveniji postoji fond koji anulira izdatke za PDV kod nabavke vatrogasne tehnike i opreme.
Rastućim brojem vatrogasnih intervencija raste i opterećenost vatrogasaca, što zahtijeva sve veće potrebe za edukacijom vatrogasaca. Posebno u pogledu edukacije za požare raslinja potrebno je uže surađivati. Tako je Glavni vatrogasni zapovjednik HVZ-a Slavko Tucaković istaknuo da su u Hrvatskoj ove godine educirane dvije grupe vatrogasaca iz Njemačke i Izraela, te HVZ stoji na raspolaganju i drugim zemljama. Zaključeno je da programe osposobljavanja za požare raslinja treba ujednačiti, što će se istaknuti na sljedećoj sjednici Odbora za požare raslinja CTIF-a u Portugalu.
Sljedeća sjednica radne grupe „Podunavlje“ CTIF-a održat će se u proljeće 2020. godine u Divuljama.
Na povratku sa sjednice izaslanstvo Hrvatske vatrogasne zajednice nazočilo je 2. austrijskom državnom vatrogasnom natjecanju na vodi. Natjecanje se održava na sedam metarskim čamcima s dva člana posade, koji upravljaju veslima i motkama. Ukupno u Austriji vatrogasci raspolažu s oko 500 takvih čamaca, a koji su posebno pogodni za intervencije u plitkoj vodi i na polavama.