U uvodnom dijelu konferencije brojnim sudionicima iz sektora privatne zaštite obratili su se Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane, Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara i Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova. Ministar Krstičević je na samom početku konferencije najavio pripreme za poslijediplomski studij domovinske sigurnosti te pripremu priručnika za upravljanje izvanrednim i kriznim stanjima, što je cilj kojeg Hrvatska ima do 2020. kada predsjeda Vijećem EU. Najavio je i nabavku besposadnog zrakoplovnog sustava u kooperaciji Ministarstva obrane i Ministarstva poljoprivrede a što će za nekoliko mjeseci biti prezentirano javnosti.
Osvrnuo se ministar i na lani doneseni Zakon o kibernetičkoj sigurnosti te spomenuo zaštitu kritične infrastrukture kao jednu od temeljnih zadaća sustava domovinske sigurnosti.
"Nedovoljno je razvijena svijest o prijetnjama u kibernetičkom prostoru", rekao je ministar te spomenuo da iskustva Izraela koji je vodeći u kibernetičkoj sigurnosti govore da se u tom segmentu otvara puno prostora za privatnu sigurnosnu industriju, a to je smjer kojim bi i Hrvatska trebala ići. Naveo je da i kod nas već sada ima dobrih primjera javno-privatnog partnerstva.
"Sigurnost mora biti sveobuhvatna i integrirana, a pritom je ključno ulagati u edukaciju kadrova i to prvenstveno zbog sve brže primjene novih tehnologija. Kada je u pitanju nacionalna sigurnost, država mora stvoriti okvir za razvoj tog područja na čemu ova Vlada intenzivno radi, a to je i dokazano donošenjem strateških dokumenata. Upravo je u Strategiji domovinske sigurnosti prepoznato da se moramo sustavno nositi sa sigurnošću", rekao je ministar Krstičević te najavio Zakon o civilnoj zaštiti i Zakon o vatrogastvu.
Lidija Stolica je, pak, rekla da je ova Konferencija doprinos pripremi Republike Hrvatske kao najmlađe članice Europske unije za predsjedanjem Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine, gdje je sigurnost Europske unije, njenih građana i postignutih vrijednosti jedan od najvažnijih prioriteta. Spomenula je da u industriji privatne sigurnosti u Hrvatskoj radi oko 15.000 aktivnih djelatnika, a da bi privatna industrija ostvarila svoj puni potencijal potrebno je iskreno zajedništvo svih dionika te ravnopravan odnos priznat od strane državnih i javnih tijela.
"Svi mi koji se bavimo sigurnošću svjesni smo važnosti naše uloge u javno-privatnom partnerstvu. Pitanje sigurnosti je složeno i zahtijeva uključivanje svih koji žele, hoće i mogu", rekla je Stolica te dodala da je HCZ pokrenuo program Zajedno u sigurnosti za EU kojim se želi naglasiti značaj i važnost djelovanja privatne sigurnosti, a odvijat će se kroz ciklus stručnih rasprava, edukacija te izdavačku djelatnost.
Na kraju je izrazila žaljenje što je ovih dana Ministarstvo unutarnjih poslova većinu prijedloga izmjena novog Zakona o privatnoj zaštiti koje su uputile članice HCZ-a nije prihvatilo.
Damir Trut je na konferenciji prezentirao ustroj novoosnovanog Ravnateljstva civilne zaštite unutar Ministarstva unutarnjih poslova, kao rezultat implementacije poslova i nadležnosti bivših organizacija (Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, Hrvatskog centra za razminiranje i Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom). U svom se izlaganju posebno osvrnuo na ulogu i nadležnost inspekcijskih poslova unutar Ravnateljstva. Upoznao je sudionike konferencije o objedinjavanju inspekcija koje se odnose na zaštitu od požara, vatrogastvo, civilnu zaštitu, proizvodnju i promet eksplozivih tvari i oružja, protuminsko djelovanje, radiološku i nuklearnu sigurnost, kao i za privatnu zaštitu i detektivske poslove. Inspekcija za privatnu zaštitu i detektivske poslove naročito je važna u svjetlu pružanja stručnih, pravnih i savjetodavnih usluga pravnim osobama i obrtima za obavljanje poslova tjelesne i tehničke zaštite i detektivskih poslova, kao i nadziranja pravilnosti obavljanja tih poslova, sukladno zakonskoj regulativi.
"Zaštitarska struka pruža sigurnost i zaštitu te je kao takva, važan dio ostalih struktura koje se bave procesima stvaranja stanja sigurnosti. Štititi ljudske živote i imovinu je opasan i odgovoran posao. Stoga zaštitari zaslužuju status i prepoznatljivost kakvu imaju vojska i policija“, rekao je pomoćnik Trut, naglašavajući kako i ta struka treba pratiti europske trendove i biti dodatni jamac sigurnog života građana Hrvatske, kao i njenih gostiju. "Hrvatska industrija privatne sigurnosti ima mogućnosti, znanja i sposobnosti biti izvoznik branda 'sigurnost' zemljama Europske unije i priliku to pokazati tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije", zaključio je Trut koji je i otvorio konferenciju.
Konferencija je okupila i niz uglednih predavača iz inozemstva, kao što su Yvan De Mesmaeker, generalni tajnik European Corporate Security Association - ECSA, Catherine Piana, generalna direktorica CoESS-a i Harald Olschock, izvršni direktor njemačkog bdsw-a, koji su dali presjek europske industrije privatne sigurnosti. de mesmaeker se posebno osvrnuo na zaštitu kritične infrastrukture kao ključne rekavši da je 90 posto ki u rukama privatnih operatera koji, pak, koriste usluge privatne sigurnosti. kao glavne izazove u sigurnosti naveo je kompleksnost kriminala, kompleksnost financijskih prijevara, i terorizam i cyber kriminal. Također je rekao da podijeljenost ne bi trebala vladati između privatnog i javnog sektora već između dobrih i loših momaka. Olschock je naglasio da su sigurnosne prijetnje u porastu, dok je piana predstavila zajednički projekt CoESS-a i Uni Europe - istraživanje o promjeni privatne sigurnosne industrije, pa je tako zaključeno da se privatna industrija sigurnosti mora nositi s demografskim promjena i privući mlade ljude u sektor te se prilagoditi činjenici da neki poslovi nestaju, a neki novi se javljaju.
Na konferenciji je bilo riječi i o digitalizaciji, specijalizaciji, integraciji, ali i o data centrima i izazovima cyber zaštite. organizirane su i četiri izuzetno interesantne panel rasprave: Privatna industrija sigurnosti kao sastavni dio sigurnosti EU koju je moderirao prof. Robert Mikac s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu; Dezinformacije i sigurnost, koju je moderirao Gordan Akrap iz Instituta za istraživanje hibridnih sukoba; Industrija privatne sigurnosti - pogled izvana koju je moderirao Matija Mandić, direktor sektora tehničke zaštite i pasivnih mrežnih rješenja tvrtke KING ICT i "Hrvatska industrija sigurnosti za sigurnu EU" čiji je moderator bio Robert Pažitka, direktor tvrtke Pro alarm rješenja.
Konferencija je održana u hotelu Westin Zagreb, a medijski pokrovitelji konferencije bili su časopis Zaštita, A&S Adria i Večernji list.