'Ministarstvo unutarnjih poslova u listopadu prošle godine pokrenulo postupak nabave koji je, iz razumljivih (operativnih) razloga, klasificiran oznakom tajnosti Ograničeno, stoga nismo u mogućnosti dati odgovor na sva Vaša pitanja”, rekli su za
Jutarnji list.
Ministarstvo unutarnjih poslova po prvi puta nabavlja tehničku opremu koja se temelji na biometrijskoj softverskoj aplikaciji koja može identificirati osobu usporedbom i analizom uzoraka na temelju kontura lica. Pri analizi kontura lica za identifikaciju su najvažnije oči, obrve, vrh nosa i usne. Stručnjaci naglašavaju kako se identitet osobe može odrediti već na osnovi jednog ili dva dijela lica kao što su usne ili oči i vrh nosa.
U praksi to znači da će policajci na terenu mobitelom ili tabletom na nekoj utakmici fotografirati grupu ljudi i poslati sliku u centar, a onda će softver pretražujući baze sumnjivih osoba utvrditi jesu li na toj utakmici, primjerice, osobe kojima je zabranjen dolazak ili su zatečeni neki drugi sumnjivci.
Iako proizvođači ove opreme tvrde kako je uspješnost pronalaženja neke osobe veća od 90 posto, u stvarnosti uspjeh identifikacije ovisi od kutu pod kojim kamere snimaju, ima li osoba kapu, kakva je kvaliteta snimke i slično.
Kako neslužbeno doznajemo, ovaj softverski sustav neće imati mogućnost pretraživanja osoba po boji odjeće ili boji automobila. No, može se nadograditi i za te mogućnosti.
Da bi se tehnologija sustava prepoznavanja lica u Hrvatskoj uopće mogla primjenjivati, Hrvatski sabor je krajem prošle godine u jeku predizborne predsjedničke kampanje donio Zakon o obradi biometrijskih podataka. U njemu se navodi kako je “prikaz lica digitalni prikaz lica čija su rezolucija i kvaliteta dostatni za automatizirano biometrijsko traženje podudarnosti i spada u biometrijski podatak”. Prema ovom zakonu biometrijske podatke mogu prikupljati, obrađivati i ustrojavati zbirku podataka ministarstva unutarnjih poslova, vanjskih poslova, pravosuđa te Vojna policija.
Prilikom obrade biometrijskih podataka, pogotovo kod primjene sustava prepoznavanja lica, postoji velika opasnost od udara na privatnost osoba. Primjerice, hoće li se i kada prikupljeni podaci osoba koje se nisu pokazale sumnjivim uništavati, tko ima pravo pregledavati i obrađivati prikupljene podatke i slično. U zakonu se tek šturo navodi da nadzor nad obradom biometrijskih podataka obavlja nadzorno tijelo. U Hrvatskoj je to Agencija za zaštitu osobnih podataka, prenosi
Jutarnji list.