Međunarodni okrugli stol: Kriminalitet na štetu umjetnina

U sprječavanju kriminala vezanog uz umjetnine potrebno je unaprijediti suradnju policije, pravosuđa i kulturnih institucija, upotpuniti registre umjetnina i regulirati njihovo tržište, istaknuto je u ponedjeljak na međunarodnom okruglom stolu "Kriminalitet na štetu umjetnina".

„Jedan od najvećih problema je postojanje 'crnog tržišta' i nedovoljno uređeno tržište umjetnina“, rekao je načelnik PNUSKOKA-a Mario Kovač. U svom predavanju izložio je zakonodavni aspekt i pojavne oblike s kojima se susreću. Prošle godine zabilježeno je 50 tisuća kaznenih djela, isključivši ona počinjena u prometu, od kojih je njih 60 bilo na štetu umjetnina. Po vrsti kaznenih djela to su krađe, teške krađe i nedopušteni izvoz umjetnina. Propisane su kazne do pet godina zatvora, odnosno do osam godina. Predmeti kaznenih djela su oko 80 posto umjetničke slike, a u manjem postotku su to sakralani predmeti. „Potrebna je bolja i jača suradnja svih dionika na području umjetnina“, zaključio je Kovač.

Antonija Milkota iz Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru istaknula je da je edukacija najvažnija prije svega. „Jedini smo koji učimo naše studente da okrenu sliku i s druge strane. Ta druga strana je 'putovnica' slike te iz nje saznajemo gdje je ona sve bila“, objašnjava Milkota. Također, ukazuje na problem nepostojanja registra, pa tako kriminalci lakše mogu prokrijumčariti i preprodati slike. „Naše tržište nije sivo, već crno“, rekla je Milkota.

„Samo se suradnjom možemo boriti protiv kriminala“, istaknuo je Bojan Dobovšek sa Fakulteta za varnostne vede, Univerza v Mariboru. U svom je izlaganju stavio naglasak na istraživačko novinarstvo na kojem otkrivanje kriminala počinje. „Sve više umjetnina se upotrebljava za korupciju elita pa su neki zakoni bili forsirani u smjeru da ti ljudi ne mogu biti optuženi za počinjenje kriminalnog djela“, rekao je Dobovšek.

Pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković u uvodnom je izlaganju istaknuo potrebu međuresorne suradnje s MUP-om, a naglasio je i veliku potrebu stvaranja detaljnih registara umjetnina jer je bez točnih podataka teško ući u trag ukradenim umjetninama. „Velik dio zbirki je otuđen za vrijeme Domovinskog rata, a zahvaljujući radom stručnjaka ostalo je još oko 800 umjetnina koje se trebaju vratiti u RH“, govori Trupković.

Kroz panel raspravu, akademski slikar Dimitrije Popović iznosio je iskustva kroz perspektivu umjetnika čiji su radovi krivotvoreni, dok je Andrea Ledić, načelnica Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ zaključila kako istraživanje kriminaliteta umjetninama obuhvaća umjetničko područje u koje ulaze prirodne znanosti. „Edukacija, školovanje i prevencija ključni su kako bi se spriječilo daljnje širenje kriminaliteta u području umjetnina“, zaključio je Kovač.