20.6.2022.

Sigurno i zdravo radno mjesto nema alternative

Vitomir Begović

Međunarodna organizacija rada (ILO) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pripremile su publikaciju o utjecaju rada na daljinu na sigurnost i zdravlje na radu, uključujući smjernice za organiziranje takvog rada koji će pridonijeti tjelesnom i psihičkom zdravlju radnika.

Prednosti i nedostaci rada na daljinu od kuće

Rad od kuće ima mnoge značajke, poput lakšeg usklađivanja privatnog i profesionalnog života, više mogućnosti za tjelesnu aktivnost i fleksibilan radni raspored, uštedu vremena na putu do posla, manje opterećenje okoliša, veću učinkovitost i niže operativne troškove.

Iako postoje potencijalne prednosti rada na daljinu od kuće, takav oblik rada može biti i štetan za zdravlje radnika koji rade na daljinu te može pridonijeti razvoju poremećaja mišićno-koštanog sustava ili dodatno pogoršati postojeća stanja.

Prekomjerno radno opterećenje, povećana socijalna izolacija uzrokovana odvojenošću od kolega, nedostatak izravne interakcije i potpore te tjeskoba mogu znatno utjecati na dobrobit radnika, što pak može dovesti do povećanog rizika od nastanka poremećaja mišićno-koštanog sustava. Postoji negativna povezanost između trajanja rada na daljinu i socijalne potpore kolega i neposrednih rukovoditelja. Čini se da su nedostatak socijalne potpore kolega i nadređenih osoba, niska razina autonomije, iznimno zahtjevni radni zadatci i niska razina zadovoljstva povezani s povećanom incidencijom poremećaja mišićno-koštanog sustava. Sveprisutnost posla te osjećaj da osoba danonoćno boravi u uredu mogu uzrokovati stres, što pridonosi razvoju poremećaja mišićno-koštanog sustava.

ILO i WHO također primjećuju da se sigurnosni i zdravstveni aspekt rada od kuće previše zanemaruju. Stoga obje međunarodne organizacije ističu da rad od kuće mora biti organiziran na način da ne dovodi do slabije sigurnosti i pogoršanja fizičkog i psihičkog zdravlja radnika. Među najčešćim negativnim utjecajima rada od kuće su npr. usamljenost, izgaranje, depresija, nasilje u obitelji, mišićno-koštane i druge ozljede i bolesti, naprezanje očiju, povećana konzumacija alkohola i pušenje, dugotrajno sjedenje, produljeno vrijeme rada i debljanje.

Procjeniti rizik i primijeniti mjere prevencije

Sigurnost i zdravlje na radu zajednička je briga vlada, poslodavaca i zaposlenika. Svi imaju važnu ulogu u zaštiti i promicanju istog na radu, posebno u području ergonomije, mentalnog zdravlja i dobrobiti. Na to ih obvezuju Konvencija o sigurnosti i zdravlju na radu i direktive EU, kao i nacionalni propisi.

Rad na daljinu mora biti obuhvaćen obveznom procjenom rizika koju provodi poslodavac. Potrebno je jasno odrediti sljedeće: tko(kada/kako) provodi procjenu rizika; provodi li procjenu rizika poslodavac na temelju informacija koje mu pruži radnik; provodi li se procjena rizika za svakog radnika koji radi na daljinu pojedinačno (samoprocjena na temelju alata / vodiča / kontrolnog popisa koji je osigurao poslodavac),može li poslodavac / stručnjak zaštite na radu uz dopuštenje radnika posjetiti njegov dom; ako radnik uskrati dopuštenje, procjena rizika trebala bi se provesti na temelju informacija prikupljenih od radnika koji radi od kuće.

U Hrvatskoj je nužno dosljedno primijeniti odredbe Zakona o radu koje se odnose na rad na izdvojenom mjestu rada, ali i međusobno uskladiti određene sada nedorečene ili kontradiktorne podzakonske propise o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, kako isti ne bi bili uzrok izostanka mjera prevencije, a time i nesreća i bolesti povezanih s radom kod kuće, ili na mjestu koje nije prostor poslodavca.

Između ostalog praktična rješenja drugih zemalja o sigurnosti na izdvojenom mjestu rada, uključivo i radu od kuće prezentirana su i u članku na poveznici https://hrcak.srce.hr/file/362283.

Publikacija Međunarodne organizacije rada i Svjetske zdravstvene organizacije dostupna je na https://www.who.int/publications/i/item/9789240040977

Međunarodni standardi za siguran i zdravi rad

Navedeno je potrebno promatrati i u kontekstu upravo završenog 110. redovnog zasjedanja Međunarodne konferencije rada, na kojoj je  usvojena rezolucija koja među temeljna načela i prava u području rada uključuje sigurno i zdravo radno okruženje, koje podrazumijeva i rad od kuće. Sigurno i zdravo mjesto rada nema alternative. Uslijed rastućih promjena u svijetu rada i novih oblika rada a time i rizika, potrebno je u obvezu primjene mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja uključiti i samozaposlene osobe, platformske radnike i dr.

Međunarodni radni standardi glavno su sredstvo kroz koje Međunarodna organizacija rada djeluje još od svog osnutka 1919.godine.Republika Hrvatska članica je MOR-a od 30.lipnja 1992.godine. U lipnju iste godine postala je i članica Svjetske zdravstvene organizacije.

Do sada su postojale četiri kategorije temeljnih načela i prava na radu: sloboda udruživanja i učinkovito priznavanje prava na kolektivno pregovaranje; ukidanje svih oblika prisilnog ili obveznog rada; učinkovito ukidanje dječjeg rada te ukidanje diskriminacije u pogledu zapošljavanja i zanimanja.

Posljednja Odluka Konferencije znači da će sigurni i zdravi radni uvjeti postati peta kategorija, pa se sve države članice MOR-a obvezuju poštivati i promicati temeljno pravo na sigurno i zdravo radno okruženje.

Rezolucijom je također propisano da Konvencija MOR-a br. 155 o zaštiti na radu, zdravlju i radnom okolišu i Konvencija MOR-a br. 187 o promicanju sigurnosti i zdravlja na radu postaju temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada (pored postojećih osam).

Niz otvorenih problema u području sigurnosti i zdravlja na radu

Ovih dana Vlada često ističe da Hrvatska bilježi 1.622.421 osiguranika, što je najveći broj osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Ponovno se najavljuju i djelomične izmjene Zakona o radu (koje uključuju i mogućnost dodatnog radnog opterećenja radnika tj. proširenog rada za drugog poslodavca), pri čemu se kao najvažniji razlog promjena navodi ispunjenje preuzetih obveza prema EU iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026.

Europska direktiva o radnom vremenu još iz 2003. ograničila je maksimalni tjedni rad na 48 sati s prekovremenim satima. Prekovremeni rad, ili duži radni tjedan prema istraživanjima Eurofoundu, šteti mentalnom i fizičkom zdravlju radnika , uzrokuje niz zdravstvenih poremećaja, te narušava ravnotežu poslovnog i privatnog života radnika. U Njemačkoj propisani radni tjedan traje 35,6 sati, radnici dnevno mogu maksimalno raditi 10 sati, a tjedno s prekovremenim satima maksimalno 48 sati.

Istovremeno ove godine osamdeset i šest posto Islanđana već je prešlo na kraće radno vrijeme ili je steklo pravo pregovarati o tome, nakon što je velika studija pokazala da je kraći radni tjedan poboljšao dobrobit te smanjio stres i izgaranje bez žrtvovanja produktivnosti.

Dakle, što se Hrvatske situacije tiče postoji i druga strana medalje, o kojoj se ne govori, kao da nije važna, a ustvari je najvažnija, uz niz drugih pitanja, a to je fizičko i mentalno zdravlje radne populacije, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, konkurentnost nacionalnog gospodarstva, kvaliteta života i životni standard.

Pored kvalitetne, razumljive, provedive i stabilne zakonodavne regulative, prihvaćanja činjenice da je ulaganje u zdravlje i sigurnost na radu višestruko isplativa investicija, a ne trošak, potrebno je razvijati kulturu prevencije, te osigurati stručnu podršku i učinkovit nadzor.

Neopravdano se zanemaruje da je u kontinuiranom padu broj inspektora zaštite na radu, kojih prema sistematizaciji nedostaje više od 20, a prema standardima čak oko 70.

U Političkim smjernicama Ursule von der Leyen, predsjednice Europske komisije između ostalog je naglašeno da je „od vitalnog značaja da države članice kao prioritet osiguraju pružanje odgovarajućih financijskih i ljudskih resursa nacionalnim inspekcijama rada“.

Navedenom podatku potrebno je pridodati i podkapacitiranost medicine rada i nedostatak oko 50 timova, što nikako nije obećavajuće za jačanje mjera prevencije te unapređivanje sigurnosti i zdravlja na radu.

Koliko je situacija dramatična potvrđuje i podataka da je u obiteljskoj medicini u ovom trenutku 2.213 doktora, nedostaje ih 150, a njih 733 je starije od 60 godina, pa je procjena da će se broj liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u idućih pet godina smanjiti za više od 24 posto.

Dakle, nema potrebne ravnoteže između broja zaposlenih s jedne strane, i s druge strane onih koji su prva crta zaštite; potrebnog broja inspektora zaštite na radu i timova medicine rada.

U posljednje četiri godine u prosjeku se službeno prijavljuje više od 17.000 ozljeda na radu, 54 smrtna događaja na mjestima rada, od kojih godišnje prosječno 22 radnika umiru na radnom mjestu zbog bolesti ! Navedenome treba pridodati i izostanke s rada zbog bolovanja (svakodnevno je više od 56.000 radnika spriječeno za rad) , na koja utječu opće zdravstveno stanje pojedinca, često povezano s radnim uvjetima.

Troškovi posljedica ozljeda na radu, smrtnih slučajeva i specifične zdravstvene zaštite godišnje iznose više od 266.000.000 kuna, čemu treba pridodati direktne i indirektne troškove koji se odnose na gospodarske subjekte, kao i obitelji stradalih.

Što je potrebno žurno promijeniti ?

Društvena ulaganja u sigurnost i zdravlje na radu nedvojbeno su ekonomski opravdana. Mnoge države u EU uvele su mehanizme financijskog nagrađivanja organizacija koje pružaju sigurna i zdrava radna mjesta, a pozvane su i ostale države članice da uvedu slične mehanizme. Ti poticaji obuhvaćaju niže premije osiguranja, porezne olakšice ili državne subvencije.

U Hrvatskoj nije uspostavljen pravičan, transparentan i stimulativan model doprinosa za zaštitu zdravlja na radu, koji bi poticao ulaganja u prevenciju, informiranje, edukaciju, kampanje i provedbu više razine mjera od minimalno propisanih, a sve s ciljem sprječavanja ozljeda, profesionalnih i drugih bolesti povezanih s radom.

Procjena rizika je temeljni dokument u prevenciji sigurnosti i zdravlja na radu, i ne smije se tretirati kao administrativna obveza, koju može svatko ispuniti, već kao krajnje odgovoran, stručan i analitički posao, koji trebaju multidisciplinarno raditi profesionalci.

Veza između našeg zdravlja i dobrobiti te produktivnosti na poslu postaje sve jasnija. Uz sigurno i zdravo radno okruženje, pravedne plaće, odnosi s nadređenima i kolegama, dizajn posla, stupanj odgovornosti i ovlaštenja, radno opterećenje, radno vrijeme i razvoj karijere vitalne su komponente dobrobiti radnika.

Poslodavci bi trebali ulagati u sigurnost, zdravlje i dobrobit na radnom mjestu kako bi stvorili bolji radni život, bolji radni učinak, smanjenu fluktuaciju osoblja i povećanu produktivnost.

Zato je krajnje vrijeme da Vlada, ali i Hrvatski sabor ovu temu postave u prioritet svojeg rada i djelovanja, kako bi proveli konkretne reforme u zdravstvu, državnoj i javnoj upravi, pružili podršku i osigurali organizacijske i materijalne preduvjete za učinkovito i sinergijsko djelovanje inspekcije zaštite na radu, medicine rada i obiteljskih liječnika.

Time će se doprinijeti poštivanju standarda za djelovanje inspekcije i medicine rada, ostvarivanju 10.načela Europskog stupa socijalnih prava (zdravo ,sigurno i dobro prilagođeno radno okruženje) i provedbu Strateškog okvira EU o sigurnosti i zdravlju na radu 2021.-2027. ("vizija nula", kultura preventivnih mjera zaštite zdravlja, jačanje inspekcijskih službi,….) jer su dostojanstveni rad, sigurni i zdravi radni uvjeti jedno od osnovnih ljudskih prava.