Značajno smanjen odnos izgorene površine u odnosu na porast broja požara

Datum objave: 30.10.2019., 14:22
U srijedu je u organizaciji Jutarnjeg lista održana 3. statusna konferencija o požarima pod nazivom „Požari u Hrvatskoj: obrana i prevencija 2020.“ Konferencija je održana uz potporu Hrvatskih šuma, Odašiljača i veza, HGSS-a, Hrvatske vatrogasne zajednice, Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva poljoprivrede RH. Raspravljalo se o ključnim temama vezanim za aktivnosti koje su poduzete u sklopu obrane od požara u sezoni 2019. godine te kako i na koji način poboljšati preventivu požara u 2020. godini i sanaciju opožarenih područja.
Konferenciji su, između ostalih, prisustvovali potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, direktor Glavnog stožera OS RH viceadmiral Robert Hranj, zapovjednik Zapovjednog operativnog središta brigadni general Krešo Tuškan, zapovjednik Protupožarne eskadrile 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva pukovnik Tomislav Vacenovski, pripadnici i djelatnici MORH-a i Hrvatske vojske, glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković, predsjednik uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader i pročelnik Hrvatske gorske službe za spašavanje Josip Granić, zapovjednik vatrogasne službe u sjevernoj Dalarni u Švedskoj Johan Szymanski, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut  te dugogodišnji predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Franjo Gregurić.

Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma je rekao da je osnovni cilj protupožarne zaštite u Hrvatskim šumama sačuvati od devastacije i uništenja mediteranske šume koje imaju važnu ulogu u očuvanju prirode. Sinergijom svih ministarstava i Vlade, Hrvatskih šuma, HGSS-a, Hidrometeorološkog zavoda i drugih u 2019. bio je ispodprosječan broj požara i opožarena je ispodprosječna površina.
„Mogu li reći da možemo biti ponosni? Možda i da, to je podstrek za dalje, ali moram spomenuti ubrzane klimatske promjene, sušna razdoblja, izostanak oborina, pojava štetnika i bolesti, je nažalost danas globalni problem. U svijetu se događaju ubrzane klimatske promjene, bilje je postalo izvanredan gorivi materijal i među ostalim danas tome svjedočimo i u Kaliforniji. Europski šumarski institut je poslao dramatičan apel čelnicima zemalja da se održi summit o klimatskim promjenama i ugroženosti šuma. Naročito su šume pogođene u zadnje vrijeme. Savezna njemačka vlada donijela odluku kojom se hitno daje 547 milijuna eura za sanaciju njemačkih šuma jer je za prevenciju nažalost kasno. U iduće četiri godine oni će investirati daljnje 2,3 milijarde za obnovu i spašavanje njemačkih šuma“, rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma te dodao da u Hrvatskoj nije tako dramatična situacija, ali trend zabrinjava. Danas je najugroženija vrsta poljski jasen u pokupskom dijelu, Podravini i Slavoniji.

Ulaganja u zaštitu
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je da je opožareno 2132 hektara šumskih površina u 123 požara ove godine, a 43 posto od tog broja i 71 posto ukupnog opožarenog područja bilo je na području Dalmacije. To je ipak značajno manje otprije dvije godine koja je bila izrazito teška. Vučković je istaknula da pripreme za  protupožarnu sezonu podrazumijevaju ulaganje u zaštitu od požara. Ministarstvo poljoprivrede aktivno se uključilo u nacionalne planove zaštite od požara. Prošle godine nabavljen je i integriran novi sustav u svrhu zaštite šuma. Ministarstvo je u suradnji s Hrvatskim šumama poboljšalo nadzor i motrenje šuma. Projekt će trajati četiri godine, vrijedan je 20 milijuna kuna, a ulagat će se i unaprjeđenje uvjeta za zaposlene u nadzornim centrima. Dokazano je da tamo gdje postoje kamere, i broj požara je u padu. Ministarstvo je nabavilo i bespilotne letjelice.

„Uređene i održavane poljoprivredne površine jedan su od najboljih načina prevencije požara, pa smo novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu omogućili da se u zakup može dati državno i privatno zapušteno i zakorovljeno zemljište, ako su vlasnici nedostupni ili nepoznatog boravišta. Ova je odredba unesena u zakon upravo s ciljem da se spriječe nepogode poput požara, ali i širenje nametnika i različitih bolesti kao što je zlatna žutica koja hara vinogradima ili mrežasta stjenica koja je zahvatila velike površine pod šumama. Vlasništvo ne diramo, ističem to posebno, samo želimo zapuštene površine staviti u funkciju proizvodnje hrane“, rekla je ministrica poljoprivrede.

Dodala je da se ulažu i sredstva u poboljšanje opreme vatrogasaca. Kroz Program ruralnog razvoja do sada je Ministarstvo poljoprivrede za aktivnosti u šumarstvu i povezanim sektorima odobrilo gotovo 270 milijuna kuna za sufinanciranje 131 ulaganja. Također, kroz mjeru 7 Programa ruralnog razvoja uloženo je 95 milijuna kuna u izgradnju ili rekonstrukciju 17 vatrogasnih domova.
Lani je također temeljem Ugovora Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske vatrogasne zajednice omogućeno financiranje za osposobljavanje i opremanje vatrogasnih zajednica u vrijednosti 40 milijuna kuna. Riječ je o sveobuhvatnom programu osposobljavanja vatrogasaca, kupnji 57 kombi vozila za vatrogasne zajednice te kupnji zaštitne opreme.

Ministar Krstičević je na konferenciji posebnu zahvalu uputio svim vatrogascima, pilotima i zrakoplovnim tehničarima, pripadnicima Hrvatske vojske, policiji, djelatnicima Hrvatske vatrogasne zajednice te Hrvatskoj gorskoj službi za spašavanje, kao i predstavnicima lokalnih i županijskih vlasti koji daju svoj doprinos na terenu.

Ministar se osvrnuo na 2017. godinu u kojoj su zabilježeni veliki požari istaknuvši kako su uz redovite i planske analize te zajednički rad svih sastavnica sustava domovinske sigurnosti ostvareni vidljivi rezultati u protekle dvije protupožarne sezone. „Najkonkretniji rezultat je uspostava Operativnog vatrogasnog zapovjedništva u Divuljama koje je omogućilo bolju koordinaciju, brži protok informacija, brže uočavanje požara i najvažnije od svega, skratili smo vrijeme u procesu donošenja odluke i angažiranja protupožarnih snaga, što je dovelo do konkretnog rezultata, značajnog smanjena izgorene površine u odnosu na evidentan porast broja požara“, rekao je ministar.

„Borba protiv požara jedna od važnijih područja kojima se bavi sustav domovinske sigurnosti koji počiva na načelima partnerstva za sigurnost, te su u tom području postignuti veliki i važni pomaci“, rekao je Krstičević i naglasio važnost preventivnog djelovanja: „Jedan od specifičnih ciljeva u sklopu godišnjeg plana rada Koordinacije bilo je dostizanje pune operativne sposobnosti besposadnog zrakoplovnog sustava „Orbiter 3“ kroz koji smo pojačali naše sposobnosti izviđanja iz zraka“, rekao je Krstičević dodavši kako će uporaba besposadnih sustava biti još kvalitetnija kada se 15. studenoga ove godine ustroji Središte za besposadne sustave u Puli, s dijelom snaga dislociranim u Sinju.

„Ranom otkrivanju požara značajno je doprinijela i aplikacija Raptor iz protupožarnog zrakoplova koja omogućuje prijenos slike i videa u realnom vremenu u Operativno vatrogasno zapovjedništvo što omogućuje brže donošenje odluka i upućivanje snaga na teren“, poručio je ministar Krstičević. 
Iz perspektive Ministarstva obrane i Hrvatske vojske, ministar je naveo dodatne mjere koje su izravno doprinijele borbi protiv požara: „Hrvatska vojska je ove godine dodatno povećala broj pripadnika kopnenih i mornaričkih snaga, a povratkom vojske u gradove kao što su Sinj i Ploče, vojska je približena požarištima te je značajno povećana brzina reakcije u slučaju potrebe pomoći vatrogasnim snagama“.
O nastavku ulaganju u modernizaciju vatrogastva govorio je ministar Božinović istaknuvši kako su ove godine prvi puta praćeni učinci vatrogastva izdvojeno od ostalih služba. „Vlada se na taj korak odlučila kako bi ojačala sustav vatrogastva i nadogradila sustav civilne zaštite“, rekao je ministar Božinović.

Pet višenamjesnkih helikoptera za civilni sustav zaštite
„Zaštita od požara od posebnog je interesa za RH, njezine stanovnike i goste, gospodarstvo i turizam, a sve to pozitivno utječe i na širu, europsku sigurnost. Naš glavni cilj je nastaviti ulagati u modernizaciju hrvatsko vatrogastva, osigurati najbolju opremu i omogućiti vatrogascima najbolje uvjete rada. Zato nastavljamo ulagati u kontinuirano povlačenje sredstava iz EU fondova - uspjeli smo osigurati 38 milijuna eura za nabavu novih vatrogasnih vozila i radiotelekomunikacijske opreme za vatrogasnu službu i gorsku službu spašavanja. Nastavljamo s nabavom uređaja za potrebe nastavka modernizacije sustava. Dodatnih 40 milijuna eura ove smo godine iz EU fondova rezervirali za nabavu pet višenamjesnkih helikoptera za civilni sustav zaštite“, rekao je Božinović.

Preventivna umreženost je također vrlo važna, rekao je Božinović te dodao: „Od prošle godine uveli smo novitete u ovo područje te pokušavamo integrirati institucionalno znanje. Povećali smo broj inspekcijskih nadzora, podnijeti su i neki prekršajni nalozi i pokrenuti postupci. To je dio posla i važno je u prevenciji i sprečavanju katastrofa. Važnu ulogu imale su prve digitalne interaktivne karte iz europskog programa Copernicus - karte procjene rizika. Ove godine je izrađeno više od 1100 karata. Važno je spomenuti smanjenje požara kao trend. Predstoji nam izrada strategije upravljanja rizicima u kojem ćemo dati smjernice kako smanjiti rizik od požara otvorenog prostora“.

Božinović drži da je donošenje Zakona o vatrogastvu nužni korak našeg zajedničkog ustrojavanja jedinstvene vatrogasne organizacije, krovne organizacije. Cilj je novim zakonom regulirati nadležnost hrvatske vatrogasne zajednice kao središnjeg državnog ureda za vatrogastvo te poboljšati radni status vatrogasaca, kako profesionalnih tako i volonterskih. Nacrt prijedloga zakona je na javnom savjetovanju do 11. studenog.  Pozvao je  sve zainteresirane da daju svoje prijedloge u cilju što kvalitetnijeg uređenja sustava.

„Posebno mi je zadovoljstvo u prijelaznom razdoblju prošle godine vatrogasni sustav nije zakazao niti u jednom segmentu na čemu bih zahvalio i čestitao svim vatrogascima koji su bili aktivno uključeni tijekom cijele požarne sezone. U prvih 9 mjeseci po broju požara ova je godina bila treća u posljednjih 11 godina, a unatoč tome izgorena površina je smanjena za više od 15 posto, a razlog tome je brže uočavanje i gašenje požara, zahvaljujući svim subjektima, poboljšan sustav za dojavu, uvođenje novih kamera itd. Sve je to pridonijelo bržem izlasku na teren. Slične su i policijske statistike. Policija je utvrdila da je ove godine 244 požara nastalo kao posljedica počinjenja kaznenih djela dovođenja u opasnost života i imovine, od toga je 18 slučajeva kazneno procesuirano, a ostalo prekršajno“, rekao je Božinović.

Glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković uručio je zapovjedniku Protupožarne eskadrile 93. zrakoplovne baze HRZ-a pukovniku Tomislavu Vacenovskom certifikat za izniman doprinos Eskadrile u provedbi vježbe na Cresu „Modex Cres 2019.“, ali i za sve ono što čine pripadnici protupožarne eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva poručivši: „Iznimno sam sretan što imam priliku uručiti ovaj certifikat Europske unije najboljem pilotu na svijetu“.

Tucaković je u prezentaciji je još jednom ponovio važnost komunikacije i prijenosa informacija zahvaljujući čemu su postignuti bolji rezultati. „Ove godine smo imali 61 izviđanje protupožarnim avionima u kojima je uočeno 36 požara i to nam je omogućilo trenutno djelovanje. Svakodnevno su na području obale i priobalja bila angažirana 102 vatrogasca, odnosno ukupno 1700 vatrogasaca“, rekao je glavni vatrogasni zapovjednik te najavio kako će u sljedećoj protupožarnoj sezoni naglasak, među ostalim, biti na preventivi, korištenju sredstava EU fondova, komunikaciji s medijima, ali i međusobnoj komunikaciji, unaprjeđenju međuresorne suradnje te prilagodbi vatrogasnog sustava novom zakonskom rješenju.

Oporavak opožarenih površina traje godinama. U gašenju požara ove godine ozlijeđeno je sedam vatrogasaca, dva građanina, a pet građana je smrtno stradalo. Tucaković je rekao kako se ne smije zaboraviti da je ove godine stradao vatrogasac Galeković, ali i da nikad ne smijemo zaboraviti vatrogasce stradale u požaru na Kornatima. Iznio je i podatke o najvećim požarima ove godine, u srpnju kod Trogira, kod Šibenika, Drniša, Skradina i na Hvaru. Intervencija na Hvaru je bila vrlo zahtjevna zbog prebacivanja snaga s kopna na otok i zahvaljujući i kanaderima, ali i kiši taj je požar stavljen pod kontrolu. Posebno je istaknuo i požar 8. kolovoza u Dubravicama kod Skradina, ali i požar kod Knina gdje su škrape otežavale pristup vatrogascima. Požar u Sukošanu 24. srpnja praktički je ugrožavao i luku, ali je naporima vatrogasaca spriječeno širenje požara. U požaru u Južnoj Dubravi 27. srpnja opožareno je 900 hektara. Požar na području NP Krka u Dubravicama 8. kolovoza bio je vrlo zahtjevan. Drugog dana požara s kamerama je snimljeno žarište požara letjelicom Orbiter 3 i to je bila najveća stvar koju je ta protupožarna letjelica napravila u ovoj protupožarnoj sezoni.

„U sljedećoj protupožarnoj sezoni naglasak će među ostalim biti na preventivi, korištenju sredstava EU fondova, komunikaciji s medijima, ali i međusobnoj komunikaciji, unapređenju međuresorne suradnje te prilagodbi vatrogasnog sustava novom zakonskom rješenju“, rekao je Tucaković.
Svoja iskustva iz Švedske predstavio je i zapovjednik vatrogasne službe u sjevernoj Dalarni Johan Szymanski naglasivši kako se u Švedskoj dogodio najgori mogući scenarij u širenju požara zbog širenja vjetra te da je požar velikim dijelom bio usmjeren tamo gdje ga nisu mogli zaustaviti. “Nama treba državni sustav za upravljanje požara i Švedska u tom primjeru može puno naučiti od Hrvatske”, rekao je Szymanski i dodao da moraju imati puno više od sadašnjih resursa za zaštitu od požara.
U sklopu konferencije, održana je i panel rasprava na kojoj su sudjelovali zapovjednik Zapovjednog operativnog središta brigadni general Krešo Tuškan, pomoćnica ministrice poljoprivrede Renata Ojurović, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader i pročelnik HGSS-a Josip Granić.




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2019.
XV. godina, broj IX. 2019.