Zaštitarstvo u RH očekuju novi izazovi i strana konkurencija

Datum objave: 17.5.2013., 11:57
U organizaciji Hrvatskog ceha zaštitara u Zagrebu je održan Forum „Privatna zaštita u Republici Hrvatskoj nakon ulaska u EU“. Skup pod pokroviteljstvom MUP-a RH okupio je 80-ak sudionika, redom predstavnike zaštitarskih tvrtki, javnih i privatnih ustanova, menadžere sigurnosti i brojne druge stručnjake za sigurnost iz Hrvatske i susjednih zemalja. Sudionicima Foruma uvodno su se obratili predsjednik HCZ-a Damir Funčić, zapovjednik Civilne zaštite RH Robert Mikac u ime DUZS-a te pomoćnica ministra unutarnjih poslova Ines Krajčak.
Glavna gošća Foruma bila je Hilde de Clerck, generalna tajnica Konfederacije europskih sigurnosnih službi (CoESS) koja je predstavila djelovanje CoESS-a te najavila što sve hrvatski sektor privatne zaštite očekuje nakon što Hrvatska 1. srpnja postane punopravnom članicom Europske unije.

„Čestitam Hrvatskoj na hrabrosti da se pridruži Uniji baš sada, u doba krize za koju vjerujemo da će proći, ali i Hrvatskom cehu zaštitara koji je već godinama član CoESS-a što znači da je vaše zaštitarstvo  korak ispred države“, kazala je De Clerck.

Objasnila je da ne postoji jedna zajednička, europska privatna zaštita, već u Europi imamo 27, a s Hrvatskom i 28, zasebnih otoka privatne zaštite. „Na razini Europe nema zajedničke politike prema privatnoj zaštiti, nego svaka država ima vlastiti sustav, s posebnim zakonima, pravilima, pristupima i rješenjima. Strane zaštitarske tvrtke moći će od 1. srpnja poslovati u Hrvatskoj, ali će morati poštivati vaše nacionalno zakonodavstvo“, rekla je De Clerck.

O iskustvima slovenskog zaštitarstva nakon njihova ulaska u EU govorio je predsjednik Slovenske zbornice privatne zaštite Branko Slak koji je umirio okupljene poručivši im da se u Sloveniji nije dogodilo ništa dramatično. „Nismo doživjeli rast broja europskih tvrtki, a neke veće kompanije u Sloveniji su poslovale i prije ulaska u EU. No nakon ulaska Hrvatske u EU možda dođe do većih promjena. Naime, za godinu-dvije na slovensko bi tržište mogle stići hrvatske tvrtke, ako prethodno zadovolje uvjete kao što su poznavanje slovenskog jezika i posjedovanje potrebnih licenci“.

Tijekom Okruglog stola kojim je završen Forum HCZ-a, zanimljivu je raspravu izazvalo upravo pitanje jezika. Donoseći Zakon o privatnoj zaštiti 2010. godine, Hrvatska je, čini se, donijela preliberalne propise koji, uz ostalo, od stranaca ne traže poznavanje hrvatskog jezika, zbog čega bi se hrvatske tvrtke lako mogle naći u nepovoljnijem položaju u odnosu na stranu konkurenciju.

Nenad Kazija iz MUP-a najavio je stoga hitne izmjene nekih spornih propisa te pozvao sve zainteresirane da policiji što prije pošalju prijedloge i sugestije za poboljšanje poslovanja domaćih tvrtki  nakon ulaska u EU. „Smatram da nema mjesta strahu jer neće u ponoć 1. srpnja u Hrvatsku pohrliti 1000 bugarskih zaštitara. Ne očekujemo nikakvu najezdu stranaca, osobito ne u prvim mjesecima“, poručio je Kazija.

U završnoj raspravi donedavni predsjednik HCZ-a Željko Dobranović upozorio je da će najteži dio posla nakon 1. srpnja imati upravo MUP. „Policija će morati provjeravati poštuju li strane zaštitarske tvrtke naše zakone, osobito u prvih 5-6 mjeseci. Vjerujem da se MUP za to pripremio, ali siguran sam da im neće biti lako“, zaključio je Dobranović.

S obzirom na ulazak Hrvatske u EU 1. srpnja ove godine te važnost toga događaja za buduće poslovanje u području privatne zaštite, Hrvatski ceh zaštitara odlučio je organizirati ovaj Forum sa ciljem detaljnijeg informiranja svih poslovnih subjekata, institucija i pojedinaca iz područja privatne zaštite. HCZ je pritom osobito zadovoljan što je na Forum stigla i generalna tajnica CoESS-a Hilde de Clerck, budući da je CoESS primarni sugovornik u EU za kreatore politike i političke savjetnike te ga se sustavno konzultira pri donošenju Unijinih politika i strategija koje imaju utjecaj na kratkoročne ili dugoročne interese zaštitarske industrije.

U jutarnjem dijelu Foruma o ulozi sektora privatne zaštite u zaštiti kritične nacionalne infrastrukture govorili su dr. Robert Mikac iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje, kao zapovjednik Civilne zaštite, te Anita Perešin iz Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. Mikac je naglasio ulogu DUZS-a u stvaranju Zakona o kritičnim infrastrukturama RH koji je krajem travnja izglasan u Hrvatskom saboru, usporedivši stanje u SAD-u, Velikoj Britaniji i zemljama EU-a gdje se oko 85 posto kritične infrastrukture nalazi u – privatnim rukama. Mikac je pritom objasnio temeljne pojmove, važnost, normative i okvire te buduće koristi od Zakona koji će na snagu stupiti već za nekoliko dana.



Anita Perišin je kroz temu o modelu javno-privatnog partnerstva (JPP) progovorila o nužnosti zaštite kritične infrastrukture, uz naglasak na terorizam kao najveću opasnost za kritičnu infrastrukturu. Analizom djelovanja Al-Qaide Perešin je nastojala objasniti ugroze od terorističkih skupina, samostalnih terorista (tzv. vukova samotnjaka) i urbane gerile. „Očekuju nas novi izazovi i zato je u zaštiti od neželjenih napada nužno javno-privatno partnerstvo. Pritom treba istaknuti da će Hrvatska od 1. srpnja, zbog svoga geografskog i geostrateškog položaja, i službeno postati prva crte obrane Europske unije od raznih ugroza“, upozorila je Perešin.

Nakon Ranka Posavaca iz Službe za javni red Ravnateljstva policije MUP-a RH, o suradnji policije i zaštitarskih tvrtki u ostvarivanju javne sigurnosti govorio je i Branko Slak, predsjednik Zbornice za razvoj slovenske privatne zaštite. Slak je ukratko prenio iskustva javno-privatnog partnerstva iz Slovenije u kojoj će idući tjedan biti potpisan Protokol o suradnji između slovenskog MUP-a i Zbornice. „Očekivali smo neko vrijeme korak naprijed od naše policije, međutim kako je inicijativa MUP-a izostala, taj smo korak učinili mi. Protokol će biti potpisan točno na dan kada će Zbornica obilježiti 20 godina svoga djelovanja“, rekao je Slak koji je na čelo Zbornice došao upravo iz policijskih struktura.

Iza Slaka za govornicu je stupio još jedan bivši policajac - Miroslav Petrović iz čakovečke tvrtke Alzas-Alarms, koji je govorio kao dopredsjednik Udruge tjelesne zaštite HCZ-a. Petrović je pokušao kroz zakonske, pojmovne i normativne okvire predstaviti primjer javno-privatnog partnerstva na području sigurnosti u gradu Čakovcu gdje policija i zaštitari Alzas-Alarmsa već nekoliko godina surađuju na preventivi, ali i u svakodnevnom djelovanju. Petrović je dokumentirao predstavljenu temu, uz navođenje primjera, statistike, taktike i tehnike. „Idući zadaci u JPP-u su integracija, implementacija, standardizacija i stabilizacija“, najavio je Petrović. (A. K. Buterin, D. Najman)

Cjelovito izvješće s Foruma, zajedno sa svim detaljima, pitanjima i odgovorima svih sudionika, moći ćete pročitati samo u idućem broju Zaštite.





PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2019.
XIX. godina, broj VII. 2019.