Ako se tome dodaju provalne krađe u vikendice, kojih je u 2015. bilo 1115, a u 2014. 1100, tada je jasno da su vlasnici nekretnina najčešća meta provalnika. I kad su posrijedi krađe iz kuća i stanova, treba reći da je u 2015. prijavljeno 1078 krađa, a razriješeno ih je 301. Razbojništva se ipak događaju puno rjeđe - 62 u prošloj godini, od čega je pola razriješeno. Možemo vidjeti da su tu kućanstva dvostruko manje na meti napada od, primjerice, kioska i pet puta manje od trgovina. No, problem je što je prosječna uspješnost otkrivanja počinitelja kaznenih djela provalnih krađa u kuće i stanove tek od 25 do 35 posto. Unatoč takvim brojkama i realnoj opasnosti od provala, u Hrvatskoj velik broj građana iz različitih razloga nije zaštitio svoju imovinu – niti videonadzornim sustavom, niti alarmom, niti osiguranjem imovine, pa čak niti protuprovalnim vratima. Iskustva su pokazala da građani Hrvatske imovinu najčešće zaštite tek nakon što sami dožive provalu ili se dogodi provala u bliskom susjedstvu. U tom kontekstu, donekle umiruje činjenica da su protuprovalno-protupožarna vrata postala standard u novogradnji, koji je definiran projektom.
Kako naglašavaju u policiji, i osnovni sustavi tehničke zaštite bolji su nego nikakvi. Već i poduzimanjem minimalnih mjera samozaštitnog ponašanja građani mogu smanjiti vjerojatnost da će baš oni postati žrtve jer provalnici obično nemaju puno vremena za svoj naum, a što im je meta teža, to će prije odustati i okrenuti se dostupnijim kućanstvima.
Iz stanova i kuća najčešće se krade novac, zlato, skupocjeni nakit i satovi, umjetnine i druge vrijednosti koje se mogu najlakše unovčiti.
Uoči ljetnih mjeseci građani bi posebno trebali razmisliti o zaštiti svoje imovine jer ljeti lopovima prazne kuće i stanovi predstavljaju osobito pogodno tlo.
Kako bismo građanima skrenuli pozornost na rizike s kojima se mogu suočiti kada je u pitanju njihova osobna sigurnost i zaštita imovine, cijeli smo broj 6 časopisa Zaštita posvetili tematici sigurnog doma. Zaštitu smo u potpunosti prilagodili građanstvu, sadržajem, formatom i u povećanoj nakladi od par tisuća primjeraka. Istražili smo koje su najbolje jednostavne i besplatne preventivne mjere za zaštitu, ali i one složenije tehničke mjere zaštite vaših domova, te provjerili koji su novi proizvodi dostupni na tržištu te koje vrstu osiguranja treba ugovoriti kako bismo dobili naknadnu za ukradene stvari i štetu. Također smo istražili na koji se način možete obraniti u slučaju napada jer sigurnost doma ne uključuje samo one radnje koje nas štite od nasilja, nego su to i svi oni postupci kojima si omogućujemo siguran život i postupanje u izvanrednim situacijama. (Nataša Gajski Kovačić)