U sklopu Plana zaštite i spašavanja za područje Grada Zagreba Ured za upravljanje u hitnim situacijama objavio je na današnjoj konferenciji za novinare aktiviranje „Sporazuma o suradnji s građevinskim tvrtkama u slučaju neposredne prijetnje, katastrofe i velike nesreće na području Grada Zagreba“ koji je Ured potpisao s 32 građevinske tvrtke.
„Smisao sporazuma je da u slučaju velike nesreće, naročito potresa, građevinske tvrtke šalju svoju mehanizaciju na teren zbog čišćenja unaprijed određenih koridora. Svaka tvrtka bila bi zadužena za svoju dionicu kako bi snage zaštite i spašavanja - vatrogasci, timovi za izvlačenje iz ruševina, medicinski timovi, hitna pomoć i postrojbe civilne zaštite - mogle koristiti prohodne koridore za pružanje pomoći građanima. Dakle, ono što nam je bitno jest da se u slučaju potresa prvo raščiste prometnice putem kojih bi hitne službe s vozilima i ljudstvom mogle doći do građana“, rekao je okupljenim novinarima Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama. Kalinić je dodao podatak da je određeno 11 koridora s pripadajućim kritičnim točkama (podvožnjaci, nadvožnjaci i mostovi) koje imaju prioritet u raščišćavanju.
Osim potpisivanja Sporazuma, Kalinićev je ured u suradnji sa Zavodom za prostorno uređenje Grada Zagreba izradio procjenu potencijalnih površina za odlaganje šute u slučaju razornog potresa. Za to je određeno ukupno devet površina, pa su sve građevinske tvrtke uključene u Sporazum upoznate s područjima predviđenima za odlaganje šute.
„Na taj je način definiran cijeli postupak djelovanja s građevinskim tvrtkama, i to od trenutka razornog potresa pa sve do osiguranja prohodnosti glavnih evakuacijskih koridora i prohodnosti na području kritičnih točaka“, naglasio je Damir Gašparović, zapovjednik postrojbi zagrebačke Civilne zaštite.
Građevinske tvrtke birane su po dva osnovna kriterija. Prvi je bio da tvrtke imaju potrebnu mehanizaciju (kamion, bagere, rovokopače i druge strojeve) s kojom su spremni izaći na koridore na koje su raspoređeni, a drugi je bio sama blizina koridora na koje su raspoređeni. O kojime je to tvrtkama riječ predstavnici Ureda nisu se željeli izjasniti jer „je Ugovorom predviđena tajnost davanja podataka o imenima tvrtki“, no Gašparović je otkrio da bi se u Sporazum uskoro trebalo priključiti još šest građevinskih tvrtki.
„Građevinske tvrtke bez naknade bi raščišćavale koridore, jedino se preko Državne uprave za zaštitu i spašavanje mora regulirati nabava goriva za mehanizaciju. O točnom broju dostupne mehanizacija za sada ne bi izlazili u javnost. Riječ je o stotinama vozila i građevinskih strojeva“, rako je Kalinić koji se na kraju pressice osvrnuo na najavu potpredsjednika Vlade RH Radimira Čačića o uklanjanju savskih nasipa u sklopu budućeg megaprojekta „Zagreb na Savi“.
„Apeliram ovim putem neka dobro razmisle o micanju savskih nasipa koji Zagreb štite od poplava. O novom se projektu treba raspravljati na više razina, a ne odluke donositi na brzinu i bez konzultiranja javnosti i struke. Grad treba približiti Savi, ali micanje nasipa bilo bi problematično sa sigurnosne, hidrološke pa i kulturološke strane“, apelirao je Kalinić. (R. Z.)
.jpg){kind=logo}
