Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani
Predstavljajući izmjene i dopune Zakona o obrani, ministar Krstičević istaknuo je kako su predložene izmjene u cilju daljnjeg unaprjeđenja obrambenog sustava i sposobnosti Hrvatske vojske i u skladu sa Strateškim pregledom obrane kojim se naglašava važnost razvoja obrambenih sposobnosti. Najavio je kako se predloženim Zakonom uređuje normativni okvir i pravila djelovanja u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Hrvatske vojske, kojim se usklađuje osnivanje novog strateškog Zapovjedništva za kibernetički prostor.
„Republika Hrvatska nositelj je Cilja sposobnosti Kibernetička obrana, kojeg smo preuzeli u okviru NATO-ovog procesa obrambenog planiranja, a njegova implementacija podrazumijeva razvoj niza sposobnosti u Ministarstvu obrane i Hrvatskoj vojsci vezano za kibernetički prostor“ istaknuo je ministar.
Također, ministar je rekao da se predloženim zakonom uređuje i procedura oko osnivanja međunarodnih zapovjedništava i drugih vojnih tijela sa zadaćom razvoja zajedničkih ciljeva sposobnosti. Republika Hrvatska preuzela je NATO cilj sposobnosti koji predstavlja razvoj zračne sastavnice specijalnih snaga, a primjena odredbi predloženog Zakona, po stupanju na snagu, bit će u nadležnosti Multinacionalnog specijalnog zrakoplovnog programa. Republika Hrvatska bit će država domaćin tog međunarodnog tijela kojim će se ustrojiti centar za obuku helikopterskih posada sa sjedištem u Zemuniku.
„Svrha ovog centra je obučavanje posada višenamjenskih helikoptera, kroz teorijsku i letačku obuku za provedbu nekonvencionalnih zadaća zračnih snaga, a dugoročni cilj je da ovaj centar u Zemuniku postane prvi NATO centar izvrsnosti u Hrvatskoj za obuku helikopterskih posada“ istaknuo je ministar Krstičević.
Predloženim izmjenama Zakona o obrani dorađuju se i odredbe koje se odnose na zaštitu podataka obrane, a dio odredbi predstavlja i usklađenje s drugim zakonima i provedbenim propisima.
Godišnje izvješće o obrani za 2018. godinu
Godišnje izvješće o obrani mehanizam je demokratskog nadzora koji prikazuju aktivnosti Ministarstva obrane i Hrvatske vojske u 2018. godini, stanja i razvoj obrambenih sposobnosti, strukturu obrambenih resursa i ostvarenja razvojnih projekata i prioriteta.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je kako Hrvatska vojska tijekom 2018. godine uspješno provela sve Ustavom definirane zadaće.
U svom izlaganju naveo je ključne projekte u obrambenom resoru u 2018. godini istaknuvši kako je zahvaljujući ovoj Vladi obrambeni proračun i u 2018., nastavio s rastom započetim 2017. „Povećanje proračuna u 2018. godini iznosilo je 445 milijuna kuna ili 10,2 % u odnosu na 2017. godinu. Rastom obrambenog proračuna olakšavamo planiranje i ubrzavamo razvoj ključnih sposobnosti kroz modernizaciju i opremanje Hrvatske vojske“ rekao je ministar te pojasnio kako je u 2018. nastavljeno opremanje Hrvatske vojske naprednim borbenim sustavima, intenzivirana obuka i vježbe u međunarodnim i nacionalnim aranžmanima, pokrenut studij Vojnog pomorstva te realiziran niz aktivnosti usmjerenih na revitalizaciju pričuvne komponente Hrvatske vojske.
„Održana je združena vježba Velebit 18 – Združena snaga koja je omogućila testiranje čitavog sustava Hrvatske vojske i pružila priliku za provjeru doktrinarnih i operativnih načela“ podsjetio je ministar i na uspješno proveden glavni obučni događaj Hrvatske vojske u 2018. u koji su bili uključeni i pričuvnici. „Provedbom vojne vježbe Velebit, Hrvatska vojska je svom narodu i svijetu pokazala da posjeduje respektabilnu vojsku, dobro opremljene i izvrsno obučene hrvatske vojnike koji su spremni za obranu Republike Hrvatske“ istaknuo je ministar.
„Ljudi su najveća vrijednost i snaga pobjedničke Hrvatske vojske te je i ove godine nastavljeno ulaganje u ljude, u uvjete života i rada“ rekao je ministar je posebno istaknuo kako su vraćena oduzeta i poboljšana postojeća materijalna prava pripadnicima Hrvatske vojske, te nastavljen razmještaj dijela postrojbi u Pločama i Varaždinu. „Povratkom vojske u Varaždin i Ploče omogućili smo velikom broju ljudi rad blizu mjesta stanovanja, a time i poboljšanje kvalitete života njihovih obitelji“ istaknuo je.
Vezano za provedbu zadaća potpore stanovništvu i civilnim institucijama ministar je naglasio da je Hrvatska vojska kao važna sastavnica Sustava domovinske Sigurnosti pokazala kako je uvijek spremna pomoći narodu u nevolji te je i tijekom prošle 2018. godine dokazala spremnost za provedbu svih zadaća, od angažmana na požarištima, borbi protiv snježnih padalina i poplava, opskrbi pitkom vodom do hitnog zračnog medicinskog prevoženja i zadaća traganja i spašavanja. "Najveća svrha i temelj profesionalnog kodeksa Hrvatske vojske je služba hrvatskom narodu i svim našim građanima. Domoljublje, požrtvovnost i profesionalizam koji izviru iz tradicija Hrvatske vojske temeljne su vrijednosti na kojima se gradi budućnost Hrvatske vojske i osigurava trajna sigurnost Hrvatske", kazao je Krstičević.
U sklopu NATO-a i Europske unije nastavljene su aktivnosti usmjerene na unaprjeđivanje sposobnosti, spremnosti i pokretljivosti snaga, posebno mehanizama ojačavanja savezničkih snaga visoke spremnosti, a u okviru razvoja obrambenih sposobnosti Europske unije, Republika Hrvatska uključila se u novi uspostavljeni Koordinirani godišnji pregled obrane (CARD) te je dio inicijative Stalne strukturirane suradnje Europske unije (PESCO)".
Ministar Krstičević je na kraju istaknuo da Republika Hrvatska zajedno s partnerima i saveznicima ostaje jamac mira i sigurnosti i zalog razvitka Republike Hrvatske u slobodi i blagostanju.“Smatram kako je pitanje obrane i Hrvatske vojske nadstranačko pitanje i kako nam je svima u interesu da imamo jaku i sposobnu Hrvatsku vojsku“ zaključio je.
Izvješće o provedbi Strategije nacionalne sigurnosti
Izvješće o provedbi Strategije nacionalne sigurnosti prvo je cjelovito izvješće od donošenja Strategije, u srpnju 2017., izrađeno je prema nacionalnim interesima i devet strateških ciljeva. Izvješće o provedbi Strategije nacionalne sigurnosti Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru jednom godišnje na temelju odredbe iz same Strategije nacionalne sigurnosti.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ovom je prigodom napomenuo kako je Republika Hrvatska 2017. godine, nakon petnaest godina donijela aktualnu modernu Strategiju nacionalne sigurnosti koja uvažava važne promjene po pitanju razumijevanja sigurnosti u suvremenim demokratskim državama i društvima.
Predstavljajući Izvješće o provedbi Strategije ministar je napomenuo kako se ono odnosi na razdoblje od donošenja Strategije nacionalne sigurnosti 14. srpnja 2017. do dana podnošenja izvješća Hrvatskom saboru, a izrađeno je prema nacionalnim interesima i iz njih izvedenih strateških ciljeva, na temelju izvješća državnih tijela koja donose strateške dokumente radi zaštite nacionalne sigurnosti.
„Izvješćem se daje sažet i vjerodostojan pregled dosadašnjih zajedničkih napora i ostvarenog napretka u promicanju nacionalnih interesa i provedbi strateških ciljeva. Pritom želim naglasiti da Strategija nacionalne sigurnosti ne određuje vremenske rokove u kojima se pojedini interesi i ciljevi moraju ostvariti jer su izvedeni iz temeljnih vrednota Republike Hrvatske definiranih Ustavom i iz vizije navedene u uvodu Strategije, polazeći od vlastitoga geostrateškog i geopolitičkog položaja te stanja i trendova u međunarodnom okružju“ istaknuo je ministar Krstičević.
„Uspostavljen je sustav domovinske sigurnosti koji je u prvoj godini postojanja postigao jako dobre rezultate, posebno u području borbe protiv elementarnih i drugih nepogoda uključivanjem svih sastavnica sustava, od državnih tijela do lokalne i područne samouprave“ izvijestio je ministar te dodao kako su provedene vježbe za provjeru pripremljenosti sustava „Kibernetički štit 2018“ i vatrogasna vježba „Sigurnost 2018“, uspostavljeno je Operativno vatrogasno zapovjedništvo u Divuljama koje je znatno pridonijelo vrlo uspješnoj protupožarnoj sezoni, a Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti redovito je održavala sjednice i djelovala na terenu tijekom velikih snježnih padalina, poplava i požara.
Ministar je naglasio kako je uspostavljeni sustav domovinske sigurnosti omogućio optimalno i poboljšano djelovanje potrebnih državnih institucija i lokalne uprave u odnosu na ranije razdoblje, što se ogleda u funkcioniranju sustava, učinkovitijem planiranju, boljoj preventivi i bržoj reakciji. „U konačnici, u protekloj sezoni nije bilo ljudskih žrtava, a smanjena je i materijalna šteta. Sustav je sada uvezan, razmjenjuju se informacije, a svim poduzetim aktivnostima se utjecalo na smanjenje posljedica elementarnih nepogoda, radi čega se građani osjećaju sigurnije“ rekao je.
Strategija je potvrdila složenost sigurnosnih prilika u Republici Hrvatskoj i okružju te brzinu i nepredvidljivost promjena koje se događaju. U tom smislu, Strategija proširuje odgovornost i ulogu državnih tijela u zaštiti nacionalne sigurnosti te upućuje sva nadležna tijela na zajednički i usklađeni rad i na razvoj novih sposobnosti u zaštiti nacionalne sigurnosti. U tom smislu, pokrenut je projekt „Sigurnost 18“ kojim se podigla razina sigurnosti i zaštite stanovništva te kritične infrastrukture tijekom turističke sezone 2018. godine, kao i zaštite tijekom protupožarne sezone 2018. godine, provodi se originalni projekt „Sigurna turistička sezona“.
Izrađen je i Pregled stanja sustava civilne zaštite, ažurirana je procjena rizika te izrađen novi registar prijetnji koji sadrži 35 prirodnih i tehničko-tehnoloških prijetnji, izrađen je opći plan upravljanja krizom u području sigurnosti hrane za ljude i životinje, donesen je Zakon o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga i uspostavljeni su kriteriji za određivanje nacionalnih operatora ključnih usluga i pružatelja digitalnih usluga
U području nacionalnog interesa ministar je izdvojio nekoliko ključnih elemenata. Prije svega u kontekstu sigurnosti stanovništva te teritorijalnog integriteta i suvereniteta Republike Hrvatske, utvrđeno je da je stanje sigurnosti u Republici Hrvatskoj stabilno i nema vidljivog potencijala njegova značajnijeg narušavanja, bez obzira što pojas nestabilnosti oko Europe nastavlja generirati sigurnosne izazove.
Što se tiče nacionalnog identiteta, međunarodnog ugleda i utjecaja istaknuto je da Republika Hrvatska ima bogatu i raznovrsnu kulturnu baštinu o kojoj na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, mjere zaštite i očuvanja provodi Ministarstvo kulture s ciljem prenošenja kulturnih dobara budućim naraštajima.
Vezano za međunarodne odnose, istaknuo je kako djelovanjem kroz NATO, EU i UN-ove misije i operacije pokazujemo našu privrženost ciljevima međunarodnih organizacija kojim smo članica i na takav način pokazujemo odrednice kretanja naše vanjske politike.
„Tijekom 2018. godine Republika Hrvatska je sudjelovala u pripremi i potvrđivanju Osamnaestomjesečnog programa predsjedanja Vijećem Europske unije za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2020. zajedno s Rumunjskom i Republikom Finskom te Glavnim tajništvom Vijeća, Europskom službom za vanjsko djelovanje i Europskom komisijom. Slijedom tog Programa i temeljem nacionalnih prioriteta bit će pripremljen Program predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije od 1. siječnja do 30. lipnja 2020.“ izvijestio je ministar Krstičević.