U Hrvatskoj dosad 71 pacijent s virusom svinjske gripe

Datum objave: 13.8.2009., 15:24
U Hrvatskoj je dosad prijavljen 71 slučaj nove pandemijske gripe A/H1N1/pdm 2009., poznatije kao svinjska gripa, od čega je 59 bolesnika virusu bilo izloženo u inozemstvu, a 12 se zarazilo u Hrvatskoj, rečeno je u Hrvatskome zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). (slike poput ove gornje iz Meksika u Hrvatskoj vjerojatno nećemo morati gledati)
Najviše je mladih ljudi u dobi od 20 do 30 godina, no ima i desetak djece, izjavio je Borislav Aleraj iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a ističući da su svi oboljeli - izliječeni. Prvi slučaj svinjske gripe pojavio se 3. srpnja, a prema Aleraju, Hrvatska je među europskim zemljama koje su manje zahvaćene tom vrstom gripe.
Predsjednik Kostarike zaražen svinjskom gripom
Dobitnik Nobelove nagrade za mir, kostarikanski predsjednik Oscar Arias (68), prvi je predsjednik neke države koji je obolio od nove gripe. Arias se razbolio tijekom prošloga vikenda, objavila je kostarikanska vlada, a u utorak je na testiranju bio pozitivan na virus. Trenutačno je na kućnoj njezi jer ima blaži oblik gripe, a testiranja su pokazala da nema drugih komplikacija. Epidemija gripe H1N1, koja je 11. lipnja proglašena pandemijom, proširila se diljem svijeta, a Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da bi se virusom moglo zaraziti i do dvije milijarde ljudi.

Međutim, naši se epidemiolozi i zdravstveni stručnjaci pripremaju za jesen i zimu, kada očekuju znatnije širenje te pandemijske gripe, no i mogućnost njezina preklapanja sa sezonskom gripom. Ni sezonska gripa ni nova pandemijska gripa ne mogu se zaustaviti nikakvim mjerama, ponajprije zbog intenzivnog kretanja ljudi po svijetu, ali i zbog velike zaraznosti te bolesti. Zbog toga je, smatra se, logično očekivati porast oboljelih tijekom jeseni i zime, rekao je Aleraj, dodajući da se očekuje zaštita od novoga pandemijskog cjepiva čim ono bude dostupno.

Dosadašnja iskustva liječnika u Hrvatskoj pokazala su da se nova pandemijska gripa težinom znatno ne razlikuje od uobičajene sezonske gripe. U Hrvatskoj još vrijedi preporuka koju putnici mogu vidjeti na svim međunarodnim ulazima u zemlju, da se u slučaju bolesti s vrućicom sedam dana nakon povratka u zemlju jave liječniku kako bi se utvrdilo je li u pitanju pandemijska gripa ili neka druga bolest. Osobama koje su u kontaktu s oboljelima pruža se zaštita antivirusnim lijekom.

Komentirajući rezultate istraživanja liječnika bolnice John Radcliffe iz Oxforda, prema kojima se djeci koja boluju od sezonske gripe zbog nuspojava ne bi smjela davati antivirusna terapija poput Tamiflua, Aleraj je rekao da se u nas pokazao očekivano dobar učinak antivirusnih lijekova, a nepoželjne pojave u osoba, među kojima je bilo i djece, koje su takav lijek, primile nisu uočene. Davanje antivirusnih lijekova djeci koja su izložena ili oboljela od pandemijske gripe A/H1N1/pdm 2009., prema Aleraju, važno je zato što su istraživanja u svijetu pokazala da djeca pripadaju skupini s povećanim rizikom zaraze. Dodao je kako u svakom pojedinom slučaju, kao i za sve druge lijekove, liječnik procjenjuje potrebu i opravdanost uzimanja lijeka, te u kontaktu s pacijentom prati moguće nuspojave. (H)




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2019.
XIX. godina, broj V. 2019.