Turizam cvijeta, ali i kriminal paralelno s njim

Datum objave: 12.8.2019., 11:21
Kako turizam raste, sa svakom novom turističkom sezonom i porastom broja gostiju, raste i kriminal, u koji su osim domaćeg stanovništva uključeni i strani državljani, odnosno naši turisti, bilo kao žrtve ili počinitelji.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova za 2017. i 2018. godinu, vidi se određen pad broja kaznenih djela nad strancima, ali na istraživanjima kroz jedno desetljeće pokazalo se da kroz sustavan razvoj turizma raste i kriminalitet. Jedan od pozitivnih aspekata je razvitak osjećaja multikulturalizma koji razvija toleranciju spram pripadnika drugih nacija.

U 2017. godini najviše oštećenih gostiju bilo je iz Njemačke (693), a slijede ih Slovenci (407), Austrijanci (291), Talijani (233), bosanskohercegovački gosti (197), Srbi (96), Makedonci (37) i Crnogorci (4). - sve redom naši najbliži susjedi i najčešći gosti. Kazneno djelo protiv imovine, poput krađe i teške krađe, najčešći je oblik kriminala koji trpe turisti. Ukupan broj oštećenih stranih državljanina 2017. godine bio je 3523.

U 2018. još jednom je najviše oštećenih stranaca bilo iz Njemačke (653), Slovenije (392), Austrije (257) te Bosne i Hercegovine (211). Krađe i teške krađe i te su godine bile najpopularniji oblik kriminaliteta nad strancima. Ukupan broj oštećenih stranih državljanina 2018. godine bio je 3171. Osim oštećenih gostiju iz Bosne i Slovenije, od ostalih država bivše Jugoslavije na popisu su i oni iz Srbije (81), Makedonije (30) i Crne Gore (7).

Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je upozorenje da se kaznena djela provode na najpopularnijim lokacijama određene turističke destinacije, velike gužve i puno turističkog sadržaja, idealna su mjesta za krađe.

Stranci se najčešće kriminalitetom bave u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj županiji te Zagrebačkoj županiji.

Broj stranaca koji su počinili kazneno djelo u 2018. bio je ukupno 1579, a najčešće kazneno gonjeni gosti bili su iz Bosne i Hercegovine (321) te iz Srbije (201). Te dvije susjedne nam države jedine imaju troznamenkaste brojke. Između ostalih, tu su još Slovenci (85), Rumunji (74) te Bugari (66).

U 2018. godini stranci su bili najskloniji narušavanju javnog reda i mira (470), krađi (353) te krivotvorenjima (228).

Primorsko-goranska policija u svojem je priručniku za sigurnost u turizmu pojasnila kako je veliki broj gostiju i otvorenost granica pogodan za razne mogućnosti prikrivanja i infiltracije, gdje kriminalci, kao i izbjeglice, ulaze u zemlju nezakonito, prijavljuju se kao gosti te najčešće provode prevare u smještajno-ugostiteljskim objektima, rent-a-car poslovnicama i sličnim turističkim subjektima.

Splitsko-dalmatinska policija je u samo 50 dana lipnja i srpnja 2019. godine prijavila čak 245 kaznenih djela na štetu stranih turista, a ta su kaznena djela najčešće, nešto više od 60 posto ukupnog broja, krađe - 21 posto su teške krađe, a 18 posto ih se odnosi na ostala kaznena djela, prenosi Jutarnji list.

Jedan 31-godišnji Francuz, koji se s prijateljem kupao na splitskoj plaži Bačvice, tijekom kupanja uočio je nepoznatu osobu kako mu prebire po osobnim stvarima i odlučio mu se suprostaviti. Napadač ga je ubo nožem u prsni koš, teško ga ozlijedivši. Kradljivac, inače 22-godišnjak, ubrzo je uhićen i pritvoren te mu prijeti i do deset godina zatvora.

Istarska županija ove je godine zasigurno bila mjesto najbrutalnijeg napada za strance. Hrvatski državljanin, u srpnju, je nasmrt izbo nožem 23-godišnjeg njemačkog turista. Osumnjičeni je u pritvoru.

U 2018. godini svjedočili smo i pojedinim slučajevima netolerancije prema našim susjedima. U veljači su u Splitu petorica mladića napala trojicu vaterpolista beogradske Crvene Zvezde, koji su nosili klupske trenirke. Dvojica su pobjegla, a treći se spasio skokom s rive u more.

Sličan događaj zbio se i u Supetru na otoku Braču gdje je napadnuto nekoliko sezonskih radnika, a pritom je stradao i jedan tamošnji vatrogasac koji je napadnutim radnicima priskočio u pomoć.

Profesor Dražen Lalić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, rekao je za Jutarnji list da smatra da su razvoj turizma i multikulturalnosti zaslužni za pad kaznenih djela prema turistima. Također je izjavio da naši ljudi shvaćaju da u Hrvatskoj gotovo sve živi od turizma, pa se sve više pazi, a komunikacija rješava problem predrasuda. U Hrvatsku dođe od 16 do 20 milijuna turista godišnje, to je jako puno ljudi različitih struktura koji stanovništvo jednog grada povećaju za sedam do osam puta.

Znanstvenik dr. Ivica Rubil s Ekonomskog instituta u Zagrebu nedavno je s kolegom dr. Vedranom Recherom objavio istraživanje o sezonalnosti kriminala u Hrvatskoj za razdoblje od 1998. do 2016. Koristeći se podacima MUP-a zaključili su da se rastom i razvojem turizma isto, ali u sporijoj mjeri, raste i kriminal.
Oni su došli do podatka da povećanje broja turista ili noćenja za 10 posto, povećava broj kaznenih djela protiv imovine (krađe, teške krađe, provale, pljačke) za oko 1,7 posto, prenosi Hina.




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2019.
XV. godina, broj IX. 2019.