Turistička 2015. mogla bi biti i bolja od 2014.

Provedba Strategije razvoja turizma do 2020. godine osnovni je uvjet za rješavanje problema koji postoje u turističkom sektoru i zapreka za unapređivanje poslovanja i povećanje investicija u turizmu, naglasio je Franco Palma, predsjednik Turističkog poslovnog vijeća, na 1. sjednici Vijeća održanoj prošlog tjedna u Hrvatskog gospodarskoj komori. 

Sadašnjim tempom rješavanja tih uvjeta trebat će i do 40 godina da turistički sektor postigne rezultate navedene u Strategiji. Stagnacija u turizmu znači gubljenje pozicija, a time i zaostajanje hrvatskog turizam za konkurentskim zemljama, kazao je Palma.  Ponavljanje turističkih rezultata iz 2014. godine te nastavak rasta i širenje tržišta cilj je svih turističkih sektora u ovoj godini. Posebno je istaknuto nastojanje da se produži turistička sezona u predsezoni i posezoni te poveća korištenje kapaciteta. Primjerice turistička kuća Valamar ove godine planira uložiti 330 milijuna kuna, od toga je za hotel u Poreču predviđeno 250 milijuna kuna za povećanje kapaciteta sa 400 na 700 kreveta te podizanje kategorije na četiri zvjezdice. Važno je poraditi na stvaranju uvjeta za ulaganja, a to je u prvom redu porezna politika te rješavanje pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra.
Kampovima raste kvaliteta ponude i povećava se broj mobilnih kućica, a primjerice Istarski kampovi ove će godine uložiti 180 milijuna kuna za unapređivanje ponude. Bez ugovora o turističkom zemljištu neće biti većih investicija u tom području, rečeno je na Vijeću. Osobito je važno i pitanje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, a Turističko poslovno vijeće  zatražit će informacije o tome u kojoj je fazi donošenje tog zakona s obzirom na to da je prošla gotovo godina dana od zatvaranja javnog savjetovanja o nacrtu prijedloga Zakona.

Obiteljski smještaj lani bilježi povećanje noćenja za 10 posto, dolazaka za 15 posto,  a aktivnosti se usmjeravaju na edukaciju te podizanje kvalitete ponude. Putničke agencije su u teškom položaju, a uvođenje stope od 25 posto na PDV dodatno će im otežati poslovanje. Restoraterima su problem dvojne stope PDV-a od 13 i 25 posto, ovisno o mjestu pružanja usluge. Najveći će im problem biti promjene u zahtjevima HACCP sustava. Ronilački turizam suočava se s ograničenjima kod lokacija za ronjenje jer su im neke od najatraktivnijih lokacija odlukama Ministarstva kulture nedostupne. Pustolovni turizam pak ograničenja ima u bicikliranju, npr. u Nacionalnom parku Plitvička jezera.
Direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić Jurić upoznala je članove Vijeća s prijedlogom Direktive EU o paket-aranžmanima i potpomognutim putnim aranžmanima, čije bi se uvođenje negativno odrazilo na konkurentnost i profitabilnost hotelske industrije te će se stoga tražiti da se revidira stav Hrvatske u vezi s tim pitanjem.

Direktiva izaziva brojne negativne reakcije hotelijera i putničkih agencija diljem Europe jer ih dovodi u konflikt s nekoliko članaka kojima se hotelijerima određuje da sve usluge, osim smještaja, u svom hotelu (primjerice wellness vikend) moraju „paketirati“, što automatski znatno povećava trošak i u konačnici poskupljuje proizvod na štetu krajnjeg korisnika. Hotelijerima se time uvode jamčevine (osiguranja) te drugačiji način obračuna PDV-a. Problem su i prijedlozi kojima se hotelima, zapravo, brani prodaja putem posebnih promotivnih akcija, kao što je first i last minute ponuda. Nejasne su i odredbe Direktive koje definiraju potpomognute putne aranžmane, što je također štetno i za hotelijere i za agencije. Krešić Jurić je najavila i javnu raspravu nacrta prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu te će ova tema biti na dnevnom redu Turističkog poslovnog vijeća.