Piše: Blaženka Musulin, odvjetnica
Ukoliko postoji biciklistička staza njome bi se biciklisti trebali kretati, a činjenica da se staza nalazi uz cestu ili se pruža nogostupom kod pješaka izaziva osjećaj sigurnosti kretanja svojim područjem, odnosno nesigurnosti ako pored njih nogostupom uz zvuk zvona projuri biciklist, a takve staze nema.
Većina pješaka nažalost nije svjesna činjenice da bi biciklistička staza koja se pruža nogostupom i pješačkim prijelazom trebala biti slobodna za kretanje biciklista, te se pješaci ne bi trebali zadržavati na označenoj biciklističkoj stazi. Sve navedeno kao i odnos odgovornosti, kako prekršajne tako i građanskopravne, regulirano je zakonima, a nepridržavanje je kažnjivo.
Biciklisti - postupanje u prometu, prekršaji i pravo na odštetu
Zakon o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, u daljnjem tekstu: „ZSPC“) opći zakon je koji regulira i utvrđuje temeljna načela međusobnih odnosa, ponašanje sudionika u prometu, pravila prometa, dužnosti u slučaju prometne nesreće, sankcije za prekršitelje prometnih propisa, itd.
Posljednje izmjene i dopune ZSPC-a prihvatio je Sabor u srpnju 2019., kada je donijeta odluka o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim su znatno pooštrene kazne za prekršitelje prometnih propisa. Stupanjem na snagu predmetnih izmjena i dopuna već se primjenjuju veće kazne radi čega će sudionici prometa svakako morati povećano obratiti pozornost na prometne propise.
Važno je istaknuti da Zakonom o izmjenama iz srpnja ove godine nije izmijenjena, odnosno ukinuta mogućnost umanjenja prekršajne kazne, odnosno blažeg kažnjavanja u slučaju da se izrečena kazna podmiri u propisanim rokovima. Naime, navedeni institut se pokazao dobrim jer je doveo do veće naplate prekršajnih kazni i smanjenja broja prekršajnih postupaka pred sudom. Međutim, okrivljeni svakako ne bi trebao podmiriti prekršajnu kaznu unatoč „popustu“, ako smatra da nije kriv za djelo koje mu se stavlja na teret, jer plaćanjem kazne priznaje počinjenje takvog prekršaja i uvodi se u prekršajnu evidenciju, dok se angažiranjem stručne pomoći okrivljeni može osloboditi prekršaja koji mu se stavlja na teret.
Što se tiče biciklista, izmjene i dopune ZSPC-a (Narodne novine broj 70/19), koje su trenutno važeće s obzirom da su stupile na snagu 1. kolovoza 2019. u članku 113. stavak 2. ZSPC-a propisuju obvezu vozača bicikla, koji se kreće kolnikom na cesti, da noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti bude označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom, neovisno o vrsti ceste kojom se kreće (novčana kazna za postupanje suprotno predmetnoj odredbi iznosi 300,00 kuna).
Pritom napominjem da se „druge reflektirajuće oznake“, prema tumačenju MUP-a, odnose na druge oznake, materijale ili samoljepljive trakice koje reflektiraju svjetlo, a koje bicikliste čine uočljivijima na cesti. Što se tiče svih vrsta cesta, prema članku 2. stavak 1. točka 1. ZSPC-a, one bi obuhvaćale javne ceste, ulice u naselju te nerazvrstane ceste, kao što su seoski, poljski i šumski putovi i slično. Nadalje, članak 2. stavak 1. točka 85. ZSPC-a propisuje da smanjena vidljivost postoji ako zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika (magle, snijega, kiše, prašine, dima i sl.) vozač ne može jasno uočiti druge sudionike u prometu ili prometni znak na udaljenosti od najmanje 200 m na cesti izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju, a pojam „noći“, sukladno članku 101. stavku 2. ZSPC-a, podrazumijeva vrijeme od prvog sumraka do potpunog svanuća.
Svakodnevno u novinama možemo pročitati o problemima s kojima se suočavaju biciklisti u prometu, a koji se osobito odnose na nedostatak infrastrukture.
Naime, ne postoji dovoljno uređenih staza kojima bi se biciklisti kretali, pa su oni po ZSPC-u na mjestima gdje nema uređenih staza za kretanje, obavezni kretati se kolnikom uz ostala vozila što ih u uvjetima gradske vožnje dovodi u stalnu opasnost. Ako se pak kreće više bicikala kolnikom u skupini, oni su se obvezni kretati jedan iza drugoga. U slučaju da se biciklisti ne kreću kako je to propisano, prijeti im prekršajna kazna od 300,00 kn.
Nedostatak prometne kulture glede kretanja prometnicama uz vozače bicikla, dovodi do čestih nezgoda koje su za bicikliste i pogubne obzirom prilikom naleta automobila i pritom pada s bicikla vrlo lako mogu zadobiti tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma.
Nedostatak biciklističkih staza nerijetko ponuka vozače bicikla da se kroz grad kreću pješačkim nogostupom, a što predstavlja prekršaj prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama te opasnost za pješake koji se također ondje kreću i razumljivu ogorčenost kad pored njih projuri biciklist.
Grad Zagreb je 2017. na svojim stranicama izvijestio da je na zagrebačkim prometnicama svakodnevno čak 10,1 posto bicikala, što nas čini 6. glavnim gradom Europske unije po svakodnevnome biciklističkom prijevozu. U Zagrebu je danas nešto više od 200.000 aktivnih biciklista, a njih 3.000 svakodnevno prolazi pored brojača bicikala - Bike totema, na Trgu Stjepana Radića.
Biciklistima su na raspolaganju 562 biciklistička parkirališta na javnim površinama te oko 300 kilometara uređenih biciklističkih staza, a Zagreb je i prvi hrvatski grad koji je uveo dijeljeni promet na kolniku prema Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi.
Prema statistici Ministarstva unutarnjih poslova od 2012. do 2016. godišnje se dogodi između 400 i 500 prometnih nesreća uzrokovanih naletom automobila na bicikliste, a prosječno 15 biciklista godišnje pogine u tim nesrećama. Nadalje, biciklisti su prouzročili 62,5 posto prometnih nesreća u kojima su sudjelovali, dok su za 60 posto nesreća u kojima su smrtno stradali, bili krivi upravo biciklisti.
Što se tiče Grada Zagreba, godišnje bude između 250 i 400 prometnih nesreća u kojima sudjeluju biciklisti, a u prosjeku ih 160 bude lakše ozlijeđeno, odnosno 70 njih bude teže ozlijeđeno. U prosjeku u godinu dana tri biciklista smrtno stradaju.
Prekršajni postupak
Prema, ZSPC-a u članku 2. stavak 1. propisano je da je „biciklistička traka“ dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom, dok je „biciklistička staza“ definirana kao izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 80/13), izmijenjena definicija bicikla iz članka 2. stavak 1. točka 49. u odnosu na stari Zakon, pa je prema novoj definiciji „bicikl“ vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača ili je opremljeno pedalama i pomoćnim električnim motorom čija najveća trajna snaga nije veća od 0,25 kW i koja se progresivno smanjuje do nule kad brzina dostigne 25 km/h ili prije ako vozač prestane pokretati pedale.
Biciklom na cesti smije upravljati osoba koja je navršila 14 godina, dakle mlađe osobe ne bi smjele upravljati biciklom na cesti., ali pak djeca koja su navršila devet godina i koja su u školama za cestovni promet osposobljena za upravljanje biciklom i za to im je izdana potvrda, smiju samostalno upravljati biciklom na cesti, dok djeca koja su navršila devet godina i nemaju potvrdu škole za cestovni promet mogu upravljati biciklom na cesti samo u pratnji osobe koja je navršila 16 godina. Iako nema propisane prekršajne sankcije za više navedene prekršaje, roditelji posebno moraju obratiti pozornost na ove odredbe, a zbog njihove odgovornosti za djecu u pogledu nadzora i sprječavanja neželjenih situacija u prometu.
Nadalje, biciklom je potrebno upravljati na način da se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, pa se ne bi smjelo npr. skidati istovremeno obje ruke s upravljača, s obzirom da se time može izazvati nestabilnost bicikla, a posljedično nalijetanje na pješake ili vozila kraj kojih se kreće. U slučaju da biciklist postupa suprotno navedenom propisu, može se novčano kazniti u iznosu od 300,00 kn.
Sukladno članku 112. ZSPC-a vozači bicikla dužni su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika. Ako se dva ili više vozača bicikala, mopeda ili motocikala kreću u skupini, dužni su kretati se jedan iza drugoga. Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.
Svakako je važno istaknuti da prema članku 57. stavak 6. ZSPC-a vozač koji pri skretanju presijeca biciklističku stazu ili traku koja se pruža uzduž kolnika kojim se kreće, dužan je propustiti bicikle koji se kreću po biciklističkoj stazi ili traci u istom ili suprotnom smjeru. Ako se postupi protivno ovom članku, čini se prekršaj i može se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kn. Međutim, unatoč navedenoj odredbi mnogi vozači osobnih i drugih motornih vozila nisu svjesni ove zakonske odredbe te se često neoprezno približavaju i presijecaju biciklističku stazu unatoč tome što se biciklisti po istom kreću povećanom brzinom i s pravom prednosti prolaska.
Iznimno, članak 73. dopušta pretjecanje biciklista neposredno ispred raskrižja ili na raskrižju koje nije s kružnim tokom prometa, ili neposredno ispred prijelaza ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini bez branika ili polubranika i na tom prijelazu. U tom slučaju potrebno je obratiti pozornost na vozača bicikla, odnosno činjenicu da li rukom daju znakove o eventualnom skretanju u raskrižju. Za kršenje odredbi navedenog članka propisana je novčana kazna u iznosu od 300,00 kn.
Važno je istaknuti kako sukladno ZSPC-u nije dozvoljeno upravljati biciklom pod utjecajem alkohola, te će se sukladno članku 199. stavak 10. novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kazniti za prekršaj vozač bicikla ako u organizmu ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka ili ako je pod utjecajem droga ili lijekova.
Također člankom 161. stavak 3. ZSPC-a propisano je da biciklist ne smije prevoziti osobu koja je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka. Za navedeni prekršaj vozač bicikla će biti kažnjen novčanom kaznom od 500,00 kn.
Osim što je potrebno izbjegavati konzumaciju alkohola, potrebno je pripaziti kada se biciklom uključuje u promet (npr. izlazak iz garaže, parkirališta i sl.), a jer je tada biciklist u obvezi propustiti sve vozila i pješake koji se kreću cestom.
Člankom 45 stavak 1 ZOSPC, propisano je da vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini (izlazak vozila iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili s drugih sličnih površina) dužan je propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje.
Vozač bicikla koji se kreće na javnoj cesti izvan naselja dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom.
Važan je i članak 114. ZSPC-a koji radi zaštite biciklista propisuje obveze:
(1) Vozač motocikla ili mopeda te vozač lakog četverocikla bez zaštitne kabine i četverocikla bez zaštitne kabine, kao i osobe koje se prevoze na tim vozilima, moraju, za vrijeme vožnje na cesti, na glavi nositi propisanu, homologiranu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu. Zaštitnu kacigu, za vrijeme vožnje na cesti, na glavi moraju nositi i vozači bicikla mlađi od 16 godina.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač motocikla, mopeda, lakog četverocikla bez zaštitne kabine i četverocikla bez zaštitne kabine, kao i osoba koja se prevozi tim vozilima, ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač bicikla ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka.
Vidljivo je kako su biciklistima Zakonom o sigurnosti prometa na cestama određena mnoga pravila i prilično visoke kazne ako se istih pravila ne pridržavaju.
Međutim pravila su koncipirana i radi zaštite biciklista u okviru dužnosti pridržavanja propisa. Nažalost više je „mogućnosti“ kažnjavanja, nego „mogućnosti normalnog kretanja“ našim prometnicama, pa tako svaki biciklist prilikom kretanja kroz grad dnevno učini i nekoliko prekršaja.
Prava u slučaju ozljeđivanja regulirana su ZOO-om, a istim su regulirana prava kako na naknadu štete za tjelesne ozljede, tako i naknadu štete nastale na biciklu i ostalim oštećenim predmetnima (npr. mobitel koji je oštećen prilikom pada s bicikla).
Kazneni postupak
Kao primjer, kada se biciklist kretao nogostupom ulice te se dolaskom do raskrižja s drugom ulicom uključio na kolnik, na kojem postoji obilježeni pješački prijelaz, a koji je u tom trenutku prelazio pješak od kojeg naleta je pješak pao na kolnik te je zadobio teške tjelesne ozljede, u vidu prijeloma lijeve noge, protiv bicikliste se pokreće kazneni postupak.
Kazneni postupak pokreće se kada se radi o teškoj tjelesnoj ozljedi, a postupak vodi Općinsko državno odvjetništvo koje podiže optužnicu protiv vozača bicikla, stavljajući mu na teret kazneno djelo iz članka 227. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona.
Navedenim odredbama propisano je da sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Ako je kazneno djelo počinjeno iz nehaja, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
Okrivljenik se treba očitovati na optužnicu na način da se izjasnio smatra li se krivim za djelo koje mu se stavlja na teret.Tijekom provedenog dokaznog postupka pred Općinskim kaznenim sudom, sud provodi dokaze ispitivanjem oštećenog pješaka, čita se Zapisnik o očevidu sastavljen od strane djelatnika prometne policije, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola za okrivljenika, bolnička prijava za oštećenog, vrši se uvid u fotografski elaborat, medicinsku dokumentaciju za oštećenog, nalaz i mišljenje sudsko medicinskog vještačenja, nalaz i mišljenje prometnog vještaka. Također se pregledava snimka prvog ispitivanja okrivljenika u Općinskom državnom odvjetništvu te se čita izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika.
Na temelju provedenih dokaza sud utvrđuje je li okrivljenik povrijedio prethodno citirane odredbe ZSPC, kad se predmetnog dana kretao biciklom po nogostupu, jer članak 112. ZSPC decidirano propisuje da su se vozači bicikla dužni kretati biciklističkom stazom, a ako ona ne postoji, dužni su se kretati što bliže desnom rubu kolnika.
Dakle u takvom slučaju, okrivljenik je bio dužan, a sukladno članku 45. ZSPC, propustiti sva vozila i pješake, koji se kreću cestom odnosno prometnom površinom na koju se uključuju. Nadalje, okrivljenik je u konkretnom slučaju nastavio vožnju i preko raskrižja ne propuštajući vozila i pješake, dakle nije sišao s bicikla, što je bio dužan učiniti dolaskom do raskrižja te je takvim ponašanjem postupio protivno odredbi članka 45. ZSPC te je u nastavku vožnje došlo do naleta na oštećenog pješaka. Pri tome je upravo takvo nepropisno postupanje okrivljenog u direktnoj uzročno posljedičnoj vezi s nastupanjem zabranjene posljedice kod oštećenog, teške tjelesne ozljede.
Okrivljenik je postupajući na opisani način olako smatrao da do štetnih posljedica neće doći, nije propustio pješaka pri čemu je u kontaktu oštećeni zadobio tešku tjelesnu ozljedu. Okrivljenik je postupajući na opisani način bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice, no olako je držao da će ju moći spriječiti ili da ona neće nastupiti pri čemu je postupao sa svjesnim nehajem.
Zbog svega navedenog, okrivljenik je proglašen krivim za predmetni štetni događaj te je osuđen na kaznu zatvora.
Pravo na odštetu - odgovornost biciklista
Pješak ozlijeđen u štetnom događaju koji je uzrokovao teške tjelesne ozljede ima pravo na naknadu neimovinske i imovinske štete. Oštećeni ima pravo potraživati naknadu štete od vozača bicikla koji je odgovoran za predmetnu nesreću, a što proizlazi iz Presude Općinskog kaznenog suda kojom je isti oglašen krivim.
Oštećeni je već u tijeku kaznenog postupka mogao postaviti imovinskopravni zahtjev, a taj zahtjev može ostvariti i u parničnom postupku. Sukladno članku 153. Zakona o kaznenom postupku, imovinskopravni zahtjev koji je nastao zbog počinjenja kaznenog djela raspravit će se na prijedlog oštećenika u kaznenom postupku, ako se time ne bi znatno odugovlačio taj postupak.
Člankom 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku, propisano je da u presudi kojom okrivljenika proglašava krivim sud može oštećeniku dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili mu može imovinskopravni zahtjev dosuditi djelomično, a za ostatak uputiti ga u parnicu. Ako podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno niti za djelomično presuđenje, sud će oštećenika s imovinskopravnim zahtjevom uputiti u parnicu.
Oštećeni pješak ima pravo tužbom pokrenuti postupak protiv vozača bicikla, pred nadležnim sudom. Sukladno članku 12. stavak 3. Zakona o parničnom postupku, sud je u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.
Oštećena osoba ima pravo potraživati naknadu neimovinske i imovinske štete za povredu prava osobnosti iz članka 19. ZOO-a.. Isti ima pravo potraživati naknadu neimovinske štete po kriteriju pretrpljenih bolova, straha, zaostalih trajnih posljedica, naruženja (npr. ožiljak koji je zaostao zbog operacije) te tuđe pomoći i njege. Osim neimovinske, oštećenik ima pravo i na naknadu imovinske štete za uništene stvari koje su mu obzirom na dinamiku nastanka štetnog događaja uništene, pravo na izgubljenu zaradu (ukoliko je u trenutku nesreće bio zaposlen te je bio primoran otvoriti bolovanje zbog čega ima gubitak na plaći), pravo na troškove liječenja te troškove prijevoza.
Sukladno članku 1100. ZOO-a, u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
Primjeri iz sudske prakse
Prvi primjer: Frano je u prekršajnom postupku osuđen da je počinio prekršaj nepropisnog uključivanja u promet iz članka 45. stavak 1. ZSPC-a, s obzirom je utvrđeno da je na Franu koji je upravljao biciklom prilikom izlaska iz dvorišta na kolnik naletjelo osobno vozilo, što Fran nije niti negirao tijekom postupka nego je tvrdio da se predmetno osobno vozilo kretalo neprimjerenom brzinom.
Dakle u konkretnom primjeru štetu je prouzročio biciklist, a bicikl nije vozilo prema definiciji iz Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, te ne podliježe obvezi registracije i nije dužan sklopiti ugovor o osiguranju iz članka 4. istog Zakona, stoga za nastalu štetu odgovara vozač bicikla osobno, vlastitom imovinom. Radi minimiziranja takvih rizika, postoji mogućnost osiguranja za bicikliste koje nude određena osiguravajuća društva, a pritom je potrebno pripaziti da polica osiguranja pokriva osiguranje od odgovornosti prema trećima.
Drugi primjer: Djevojka kretala svojim biciklom na označenoj biciklističkoj stazi, a dolaskom do raskrižja s kružnim tokom krenula prelaziti obilježeni prijelaz biciklističke staze preko kolnika, te je na nju naletjelo osobno vozilo koje se uključivalo u promet izlazeći iz kružnog toka u desno, prekršajni postupak je pokrenut samo protiv djevojke zbog neopreznog uključivanja u promet. U provedenom prekršajnom postupku uz isticanje adekvatnih argumenata i predlaganje dokaza, oslobođena je optužbe. S obzirom da se u predmetnom slučaju djevojka kretala kolnikom biciklističkom stazom iscrtanom horizontalnom signalizacijom bilo je potrebno primijeniti pravilo desne strane, pa da je vozačica osobnog vozila izlazeći iz kružnog toka zakrenula glavu u desno, mogla je uočiti biciklisticu te se zaustavljanjem ispred označene biciklističke staze na kolniku, prometna nesreća mogla izbjeći.
Djevojka je odvezena kolima Hitne pomoći u bolnicu gdje je pregledana te joj je stavljena imobilizacija, a osim što je oslobođena optužbi, ima pravo potraživati naknadu imovinske i neimovinske štete za povredu prava osobnosti iz članka 19. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, u daljnjem tekstu: „ZOO"), i to za povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje. Novčana naknada se potražuje sukladno članku 1100. stavak 2. ZOO-a, vodeći računa o jačini i trajanju izazvanih fizičkih boli i straha, te duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti.
Treći primjer: Mladić je upravljao biciklom uz desni rub kolničkom trakom kada je na njega naletio osobni automobil koji ga je pretjecao s lijeve strane, a potom je skrenuo u desno, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može učiniti bez opasnosti za ostale sudionike u prometu, uslijed čega je udario u bočni dio bicikla kojim je mladić upravljao, a u trenutku nesreće je u navedenom raskrižju zadržavao smjer kretanja.
Biciklist je zadobio tjelesne ozljede, a protiv vozača je pokrenut prekršajni postupak zbog prekršaja iz čl. 43. st 2. Zakona. Pritom je biciklista zbog tjelesnih ozljeda i oštećenja bicikla ovlašten potraživati i naknadu neimovinske i imovinske štete sukladno ZOO.
Naime, u predmetnom slučaju prekršajni postupak protiv vozača automobila je pokrenut zbog prekršaja iz članka 43. stavka 2. ZSPC-a, sukladno kojem je vozač automobila prije započinjanja radnje pretjecanja i skretanja u desno bio dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Za opisani prekršaj u vrijeme nesreće bilo je predviđeno da se vozač kazni novčanom kaznom od 500,00 kn, uz dodatnu prekršajnu kaznu koja prijeti vozaču u konkretnom slučaju zbog izazivanja prometne nesreće.