Sigurnosni propust u haškoj sudnici

Datum objave: 30.11.2017., 11:25
Izricanje pravomoćne presude Žalbenog vijeća suda u Haagu šestorici Hrvata iz BiH optuženih za ratne zločine prekinuto je u srijedu nakon što je Slobodan Praljak, čuvši potvrđenu presudu, izjavio: "Časni sude, Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem ovu presudu". Potom je uzeo bočicu i popio nepoznatu tekućinu. Priznao je potom da je popio otrov.
Čin generala Slobodana Praljka čin je pojedinca s visokim moralnim vrijednostima koji se nije želio pomiriti s činjenicom da ga se osudilo kao ratnog zločinca iako je s tom stigmom živio proteklih 13 godina koliko je proveo u pritvoru. I iako bi da si nije oduzeo život, ubrzo bio na slobodi, Praljak se odlučio na samoubojstvo, vjerojatno ne samo zato što je optužen da je ratni zločinac već i zato što je insinuirano da je zemlja koju je gradio sudjelovala u organiziranom zločinačkom pothvatu.

Vijest o ovom tragičnom događaju kojim je završio rad jednog suda čije je postojanje vrlo upitno, prenijeli su svi svjetski mediji. Pitanje koje se nametnulo je slijedeće: Kako je moguće da je Slobodan Praljak u sudnicu mogao unijeti bočicu otrova? O tome smo razgovarali s jednim od naših vodećih stručnjaka za pitanja sigurnosti, Željkom Cvrtilom, koji smatra da je netko bočicu s otrovom doturio Praljku. Dok se ne obave toksikološka vještačenja, ne znamo o kojem se otrovu radi, no očito je riječ o jakoj supstanci koja vrlo brzo djeluje.

"Propust je to osoblja koje je zaduženo za sigurnost u haškom sudu. Znam da kada se ulazi u ćelije, vrši se detaljan pregled, ali ne i kada se napušta ćelija, i tu postoji prostor za potencijalne sigurnosne rupe u proceduri. Zatvorski su čuvari očito smatrali da ako je netko ušao 'čist' u ćeliju, a u međuvremenu nije bilo kontakata, da izlazi i 'čist' iz nje. No, postavlja se pitanje je li Slobodanu Praljku netko po putu do sudnice mogao dati otrov? Ako je, tada je siguirnost definitivno zakazala. Smatram da je unatrag mjesec dana sud u Haagu trebao pojačati sigurnosne mjere, a pogotovo na dan izricanja presude. Jer zamislite, s druge strane da je donesena oslobađajuća presuda, mogao je netko nezadovoljan izvana organizirati napad. Jesu li išta preventivno poduzeli kako bi to spriječili teško je reći. U svakom slučaju očito nisu dovoljno poduzeli", objašnjava Cvrtila. 

Sada je pokrenuta istraga i unutar samog suda ali i od strane kriminalističke policije u Nizozemskoj da se vidi što se točno događalo, tko je sve imao kontakt s Praljkom, što pokazuje videonadzor?

Priča se i o mogućnosti da je Slobodan Praljak nešto sam smiješao, no osobno ne vjerujem u to. Da je imao pristup nekim sredstvima, tipa onih koji se upotrebljavaju u kuhinji ili kupaonici, eventualno je mogao smiješati neku supstancu koja bi izazvala eksploziju no ne i ovakav jak otrov.

Kada je riječ o tome je li mu se mogao spasiti život i zašto je hitnoj pomoći trebalo toliko dugo, Cvrtila kaže da ustvari i ne znamo točno kako su liječnici reagirali i što su radili prije odlaska u bolnicu. Sudovi po njegovim saznanjima ne trebaju imati liječničku ekipu, za razliku od zatvora. "Je li sudac odmah shvatio Praljkovu izjavu da se otrovao ozbiljno? Sigurnosna služba je trebala reagirati da ga se odmah izdvoji kada je popio napitak.Ne znam ni da li bi ga liječnici uspjeli spasiti da ga je hitna pomoć odmah odvezla u bolnicu jer snažni otrovi blokiraju rad srca", kaže Crvtila i dodaje: "Slobodan Praljak je visoko moralna osoba kojoj nije bio problem što je u zatvoru. Daleko od toga da on nije mogao izdržati ćeliju nego se do zadnjeg časa nadao da će ih sud osloboditi jer ni u kojem trenutku nije smatrao da je sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu.  Da nije mogao izdržati zatvor, mogao si je i ranije oduzeti život, no to uopće nije u pitanju. Svojim je činom želio poslati poruku i naprosto nije htio prihvatiti ovakvu poruku jer je smatra da je u svom životu radio sve da do zločina ne dođe. Smatram da su i hvatske vlasti pogriješile jer su dozvolile da se hrvatskoj insinuira da je sudjelovala u udruženom zločinačkom pothvatu a kod Srbije je to iz optužnice nestalo, po čemu ispada da je Hrvatska bila agresor. Kako je to moguće?", na kraju se pita Cvrtila. (N.G.K.)




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2017.
XIII. godina, broj XI. 2017.
 

 

Svijet osiguranja
Institut za osiguranje
Institut za osiguranje