7.11.2018.

Sastanak Odbora stalnih predstavnika EUR-OPA Sporazuma i ravnatelja specijalističkih centara

Ravnatelj Lozančić je u svom obraćanju istaknuo kako naglasak na specifičnim područjima, kao što su ranjive skupine i kulturna baština, kao i zajedničke aktivnosti s drugim međunarodnim organizacijama, poput UNISDR-a i IOM-a, osiguravaju dodatnu vrijednost na ovom području. “Premda preporuke koje donosi Odbor ministara nisu obvezujući dokumenti, mi smo u Hrvatskoj koristili rezultate u izradi nacrta strategija i smjernica i to ne samo u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, nego i kroz javnu upravu na način povezivanja mreže stručnjaka unutar naše Nacionalne platforme za smanjenje rizika od katastrofa. Preporuke će također biti uključene u Strategiju smanjenja rizika od katastrofa”, rekao je Lozančić. Naglasio je da sve to pokazuje kako će identificiranje područja interesa i proaktivan pristup bez sumnje rezultirati boljim sustavom upravljanja katastrofama u cjelini. Na kraju svog obraćanja Lozančić je svima zaželio uspješan sastanak.

Sudionici će tijekom dvodnevnog sastanka razgovarati posebno o restrukturiranju Sporazuma i odrediti nove prioritete rada za 2019. godinu. Također će analizirati ishode projekata koje su centri proveli tijekom 2018. i planirane aktivnosti za 2019.  Svrha sastanka je također jačanje suradnje između specijalističkih centara i stalnih predstavnika, kao i jačanje međusklopa znanosti, tehnologije i politike smanjenja rizika od katastrofa.

Otvoreni parcijalni sporazum o prevenciji, zaštiti i pomoći u slučaju velikih prirodnih i tehnoloških katastrofa (EUR-OPA Major Hazards Agreement) je platforma za suradnju u području velikih prirodnih i tehnoloških katastrofa u Europi i južnom Mediteranu. Područje nadležnosti uključuje smanjenje rizika od katastrofa, posebice: znanje, prevenciju, pripravnost, upravljanje rizicima i raščlambu nakon krize. Glavni ciljevi EUR-OPA Sporazuma su jačanje i promicanje suradnje između 26 država članica u multidisciplinarnom kontekstu kako bi se osigurala bolja prevencija, pripravnost i zaštita od rizika u slučaju velikih prirodnih i tehnoloških katastrofa.  Republika Hrvatska pristupila je Sporazumu 7. kolovoza 2002.

U sklopu Sporazuma osnivaju se Euro-mediteranski centri koji imaju za cilj osigurati direktan interes i sudjelovanje država članica poticanjem uspostave Europskih centara. Te strukture omogućuju konkretan doprinos zajedničkim ciljevima raznih partnera kroz implementaciju ekspertiza i istraživanja. Trenutno u državama potpisnicama djeluje 27 centara u 23 države.

Osim zemalja, sporazumu su pristupile, odnosno uključile se u njegov rad i međunarodne institucije, EU i Svjetska zdravstvena organizacija još 1987. ,  UNESCO 1990. i UN OCHA 1992. godine. U posljednje četiri godine intenzivirana je vrlo uska suradnja s UNISDR  Tajništvom, obzirom da je područje djelovanja, smanjenje rizika od katastrofa, zajedničko.

Sporazum djeluje kroz nekoliko stalnih oblika:
  1.     odbor stalnih predstavnika, koji se redovito sastaje dva puta godišnje;
  2.     ministarske sastanke koji se održavaju svake četiri godine;
  3.     specijalizirane centre, njih 25, koji djeluju kroz znanstvene i znanstveno-istraživačke projekte;
  4.     kroz radne skupine za pojedine teme, koje se formiraju na temelju zaključaka Odbora stalnih predstavnika, a rade na izradi dokumenata koji se verificiraju na Odboru.

Projekti na kojima EUR-OPA sporazum u posljednje vrijeme djeluje su usmjereni na izradu zajedničkih programa (pa i internetskih stranica) za edukaciju djece i mladeži (do kraja srednje škole), suradnju kroz ljetne seminare  studenata u području smanjenja rizika od katastrofa, a posebna pozornost se posvećuje zaštiti ljudskih prava i jednakosti u katastrofama. Primjerice, izrađen je etički kodeks za djelovanje u katastrofama, a trenutno se radi na etičkom kodeksu koji regulira pravo na pristup informacijama o opasnostima od akcidenata u nuklearnim postrojenjima.

Rad EUR-OPA sporazuma financira se temeljem odluka ministara vanjskih poslova koji donose proračun VE, a doprinos svake zemlje izračunava se na temelju broja stanovnika i veličine BDP-a. Ukupan godišnji proračun je oko milijun eura, a RH plaća oko 9 tisuća eura godišnje.